StoryEditor
Hrvatskatraže odgovore

‘Psihološko proljeće‘: Komorski sustav pretvorio se u zaštitnike skupine samoizabranih vječnih dužnosnika i nesposobne birokracije

9. lipnja 2020. - 13:30
ilustracija/HANZA MEDIA

Građanska inicijativa 'Psihološko proljeće', nezadovoljna lošim stanjem i nepravilnostima u radu komora u kojima se primjerice članovi ustručavaju propitivati rad ili rashode istih, uputila je zahtjev za očitovanjem svim političkim strankama i koalicijama o tome hoće li provesti nužne reforme hrvatskog komorskog sustava u sljedećem mandatu Sabora i Vlade, ako budu dio zakonodavne i izvršne vlasti.

- S obzirom na nadolazeće izbore, smatramo da je u interesu naših članova, ali i drugih hrvatskih građana i birača da znaju što stranke i koalicije misle o reformi komorskog sustava i žele li raditi na reformi istog - kazuje Domagoj Švegar iz 'Psihološkog proljeća'

U javnosti ova inicijativa zastupa i promiče reformu hrvatskog komorskog sustava u pravcu ukidanja ili bar, kako kažu, ograničavanja sadašnjeg monopolskog, netržišnog i nedemokratskog položaja i ovlasti komora u Hrvatskoj.

- Zbog nedostatka tržišnih i demokratskih mehanizama i bilo kakvog stvarnog nadzora nad njihovim radom, pretvorili su se od zaštitnika i promicatelja struke i profesije u zaštitnike interesa uske skupine 'samoizabranih vječnih dužnosnika' i njihove poslušne, a u pravilu nesposobne, komorske birokracije, te u kočničare neophodnih promjena i progonitelje svojih slobodnomislećih članova koji kritiziraju takav položaj i rad komora - dodaje Švegar.

Vrijeme za promjene

- Vrijeme je za demokratiziranje izbora u tijela komora, za ukidanje disciplinskih progona članova zbog verbalnog delikta. Vrijeme je da se rad i potrošnja proračunskih sredstava komora učini transparentnim i dostupnim javnosti - kaže Domagoj Švegar, a do 15. lipnja traže odgovore na dva ključna pitanja.

Komore i komorski sustav u našoj zemlji za razliku od drugih pravno uređenih država, nisu regulirani nekim općim zakonom, koji bi se primjenjivao na sve komore, kao što su npr. osnivanje, rad, donošenje odluka, nadzor nad radom i odgovornost dužnosnika i tijela pravne osobe za trgovačka društva, ustanove, zaklade, udruge itd. Nisu regulirani posebnim zakonima.

- To posljedično rezultira netransparentnošću u radu i odlučivanju komora, demokratskim deficitima kod reguliranja i provođenja izbora dužnosnika komore, te kod donošenja općih i drugih akata i odluka.

Potom i nezakonitim ili neopravdanim trošenjem komorskih prihoda, tržišno i troškovno neopravdanim cijenama, troškovno neopravdano visokim upisninama i članarinama, pokretanjem neustavnih disciplinskih postupaka zbog delikta mišljenja (recimo zbog navodnog nanošenja štete ugledu komore iznošenjem kritičkog mišljenja o komori, njenim tijelima i/ili njenim dužnosnicima.)

Progoni zbog kritika

Zatim kočenjem i opiranjem neophodnim promjenama. Jednako i sporim i lošim prilagođavanjem potrebama i razvoju društva, stvarnim nepostojanjem neovisnog i učinkovitog nadzora nad zakonitosti i pravilnosti rada i odluka takvih komora i njihovih dužnosnika i potpunom neodgovornošću za nezakonito i/ili neprimjereno ponašanje, postupke i odluke dužnosnika tih komora - kažu iz ove građanske inicijative.

Komorski sustav, kakav je u Hrvatskoj, s prisilnim članstvom i obveznim članarinama, u kojem komore posve samostalno donose opće i druge akte i odluke kojima reguliraju obavljanje povjerenih im javnih ovlasti, samostalno određuju visinu i 'upisnine' i 'članarine' te drugih davanja, tvrde.

- Disciplinski  se progone članovi zbog kritika komore, tijela ili dužnosnika komore, i sve to bez ikakvog stvarnog nadzora i odgovornosti. Koliko nam je to poznato, to ne postoji u niti jednoj pravno uređenoj i demokratskoj državi - pojašnjava Švegar.

- U javnopravnom modelu komorskog sustava kakav je kod nas u primjeni, komore su tijela s javnim ovlastima koja za svoj rad i obavljanje povjerenih im javnih ovlasti odgovaraju državnim tijelima, u pravilu resornim tijelima državne uprave, to je tako u pravno uređenim državama.

U našoj zemlji suprotno - komore za svoj rad ili nerad, te za svoje nezakonite, nepravilne ili loše odluke faktički ne odgovaraju nikome, jer je nadzorna uloga resornog ministarstva nad radom i odlukama komore uglavnom samo formalna, a kad je u pitanju Hrvatska odvjetnička komora (HOK) čak niti formalna, pošto nad HOK-om niti jedno regulatorno tijelo nema pravo vršiti upravni nadzor zakonitosti njenog rada - kazuje Švegar.

Jednostavnije i jeftinije

Ustavno i demokratski je nedopustivo u takvom sustavu utvrđivanje i uređivanje unutarnjeg ustrojstva, tijela komore, njihove nadležnosti, sastava, načina izbora, prava i dužnosti članova i tijela komore, prepustiti na uređivanje statutom i drugim općim aktima komore, posebno ako se ti akti ne donose uz suglasnost nekog od komore neovisnog regulatornog tijela, dodaje naš sugovornik.

S obzirom na sve navedeno zanima ih, kaže Švegar, obvezuju li se političke stranke ali i koalicije žurno donijeti Zakon o komorama, kojim će se na jedinstven i za sve komore obvezujući način regulirati osnivanje i financiranje komora, način obavljanja javnih ovlasti koje su komorama povjerene, način demokratskog izbora dužnosnika i način zakonitog, demokratskog i transparentnog rada i donošenja odluka od strane tijela i dužnosnika komora, demokratska prava i dužnosti članova prema komorama i njihovim tijelima i dužnosnicima, te tijela, ovlasti i način provođenja nadzora nad zakonitošću rada i odluka tijela i dužnosnika komora, te odgovornost dužnosnika i tijela komora za nezakoniti i nepravilni rad

Sve poslove s javnim ovlastima koje sada u Hrvatskoj obavljaju komore s obveznim članstvom i članarinama mogu jednostavnije, jeftinije, te manje restriktivno i represivno obavljati resorna ministarstva za sve zakonom regulirane profesije osim, zbog njihovog specifičnog ustavnog i/ili zakonskog položaja, recimo za odvjetništvo i možda liječničku profesiju, stav je ove inicijative.

U tom i takvom sustavu bi komore bile udruge s dobrovoljnim članstvom i članarinom koje bi se na dobrovoljnoj osnovi bavile zaštitom, unaprjeđenjem i promicanjem struke i profesije, te zaštitom interesa svojih članova.

- Za profesije, poput odvjetništva, gdje je potrebno zaštititi njihovu samostalnost i neovisnost od države, odnosno resornog ministarstva ili nekog drugog upravnog državnog tijela, može se za obavljanje striktno propisanih javnih ovlasti u odnosu na te profesije osnovati (o državnoj vlasti) samostalno i neovisno regulatorno tijelo - državno strukovno vijeće za pojedinu profesiju koje bi se zakonski osnovalo da se brine za zaštitu javnog interesa i interesa društva, da recimo daje i oduzima licence za rad, utvrđuje etički kodeks profesije, provodi stručni nadzor i disciplinske postupke - veli Švegar.

Javni interes

Članove takvog tijela proporcionalno broju svojih članova birale bi profesionalne strukovne udruge ili komore kojih bi moglo biti više i u kojima bi članstvo bilo na dobrovoljnoj osnovi a jedan manji dio članova tog vijeća bi mogao biti iz reda sveučilišnih profesora i/ili saborskih zastupnika, predlažu.

Takvo vijeće koje bi prvenstveno štitilo javni interes i interes društva bi se logički trebalo prvenstveno financirati iz državnog proračuna, te iz pristojbi za izdavanje licenci.

- Osnivanje profesionalnih udruga, komora ili drugih strukovnih organizacija koje bi se osnivale prvenstveno radi zaštite interesa i probitaka svojih članova bi bilo posve slobodno i u njima članstvo ne bi bilo obvezno, a takva bi se strukovna udruženja posve logično financirala iz članarina i drugih doprinosa svojih članova - pojašnjava.

Slijedom navedenog ono što ih zanima je sljedeće:

- Hoće li stranke žurno provesti izmjene postojećih zakona kojima je reguliran rad komora na način da se ukine obvezno članstvo u komorama ili da se barem dopusti, uz zakonom propisane uvjete, slobodno osnivanje i konkurencija više komora unutar jedne djelatnosti - pitaju se iz ove inicijative.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

03. ožujak 2021 08:56