U sklopu javne rasprave u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika te preko online sustava održana su dva javna izlaganja o prijedlozima izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana i Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika. Gradonačelnik Mato Franković u svom je izlaganju istaknuo da se novim GUP-om želi osigurati sklad u prostoru i onemogućiti nakaradne gradnje, kakvima smo svjedočili u zadnje vrijeme, a koje su posljedica postojećeg GUP-a.
''Naravno da s ovim posao nije završen. On će biti završen tek kada u idućoj godini krenemo s generalnim izmjenama prostornih planova u Dubrovniku, koje će u potpunosti strateški promatrati prostor. Moramo biti svjesni da se grad od Orsule do Kantafiga ne može širiti, jer prostora više nema, ali zato se treba širiti prema Gornjim selima i nekim drugim područjima koje moramo strateški razvijati, promišljajući budućnost. Prostor na užem dijelu grada treba sačuvati i ostaviti ga budućim naraštajima'', rekao je gradonačelnik Mato Franković.
Novim odredbama GUP-a restrikcije se odnose prvenstveno na visine objekata, na definiranje etažnosti na drukčiji način, posebno što se tiče definiranja pojma podruma i suterena, kao i restrikcije udaljenosti objekata od granice građevinske parcele s minimalnom udaljenosti od tri metra. Ujedno se uvodi detaljan i nedvosmislen pojmovnik, broj i definicija funkcionalnih jedinica, minimalni postotak zelenih površina na parceli, pojašnjenje pojma tihog obrta.
Božo Benić iz Društva arhitekata, koje je sudjelovalo u njegovoj izradi, istaknuo je da su predstavnici stručne javnosti prvi put uključeni u jedan ovakav projekt planiranja prostora.
''Nužni su konzistentni, precizni planovi, koji se oblikuju strateški s jasnim konceptima prostornog, ekonomskog i društvenog razvoja i u koje su ugrađeni primjereni kriteriji zaštite raznih prostornih slojeva. GUP iz 2005. godine nikada nije bio ni razvojni ni strateški dokument, već je reciklirao određene koncepte iz doba strateškog plana Južni Jadran s kraja šezdesetih godina, izvršivši evidenciju zatečenog stanja pojedinih namjena, te dajući zoning mogućih lokacija novih sadržaja bez prave analize interakcija s prostorom u kojem su ti isti sadržaji planirani. Taj GUP i kasnije izmjene dopustile su nekontrolirane prenamjene i graditeljske intervencije, apartmanizaciju pod krinkom stanogradnje, te smanjenje javnog prostora uz sustavnu amputaciju gradskog tkiva točkastom implementacijom pojedinačnih projekata. Dubrovniku trebaju novi prostorno-planski dokumenti razvojnog usmjerenja koji će kao takvi u sebi inkorporirati jasnu viziju grada za dugoročni period'', kazao je Benić.
Ovim izmjenama uvršteni su u planove i gradski projekti poput vrtića u Komolcu, gdje je zona rekreacije prenamijenjena u zonu za dječji vrtić, smještajni objekt za liječnike u sklopu Opće bolnice, azil za životinje, zone sanitarne zaštite Omble, prometni sustav na području Rijeke dubrovačke te izmjene vezane za gradnju javnih garaža na čitavom području grada.
