StoryEditor
Hrvatskapress konferencija

Miroslav Šeparović o ustavnosti mjera: Stožer je stručno tijelo i djeluje pod neposrednim nadzorom Vlade

Piše PSD
24. rujna 2020. - 11:20
Miroslav ŠeparovićBruno Konjević/Cropix

Na konferenciji za medije Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda RH, predstavnike medija upoznao je javnost s nekoliko odluka za koje postoji poseban interes javnosti.

"Odluka o tome hoće li se pojedina prava ograničiti pozivanjem na članak 17 Ustava isključivo je u nadležnosti Sabora. Ustavni sud nije nadležan ocjenjivati treba li ili ne Sabor u posebnim okolnostima, neovisno o tome jesu ili ili ne navedena u članku 17. primijeniti ili ne taj članak Ustava. Navedeni izbor Ustavni sud je prepustio Saboru kao zakonodavnom tijelu. Činjenica da zakoni i mjere nisu donijeti na osnovu članka 17. ne čini te zakone i mjere neustavnima", rekao je Šeparović, prenosi N1.

"Stožer je stručno tijelo i djeluje pod neposrednim nadzorom Vlade. Stožer spada u tijela izvršne vlasti i on donosi odluke i upute koje provode jedinice lokalne samouprave", dodao je.

"Pojedinačne odluke Stožera podložne su sudskoj i izvansudskoj kontroli. Ustavni sud odlučio je da mjere Stožera imaju isti cilj, sprečavanje širenja pandemije i zaštite zdravlja i stoga je neupitna njihova validnost. Slijedom svega navedenog, Ustavni sud odlučio je da je donošenjem zakona sa svrho sprečavanja i širenja zaraznih bolesti propisuju mjere kojim se ograničavaju neka prava i slobode, Hrvatski sabor je postupao u skladu s svojim ovlastima", rekao je Šeparović.

"Mjere koje je Stožer donio smatraju se sigurnosnim mjerama, ali tim mjerama nije uspostavljena zakonska ovlast, jer je ona nastala još ranije u skladu sa Zakonom o civilnoj zaštiti", rekao je.

"U odnosu na mjeru samoizolacije, za razliku od izolacije, to je posebna mjera koja se provodi temeljem odluke Stožera i primjenjuje se na zdrave osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženom osobom. Ustavni sud je utvrdio nespornim da mjera samoizolacije predstavlja ograničenje slobode kretanja, stoga je potrebno utvrditi ima li njezino izricanje zdravim osobama objetkivno i racionalno opravdanje odnosno je li razmjerna. Budući da je ta mjera propisana zakonom, Ustavni sud je odlučio da je ona na načelnoj razini nije sporna, baš kao ni cilj kojim se želi postići. To je mjera preventivne naravi kojom se žele spriječiti s ostalim zdravim osobama, drugim riječima samoizolacijom osobama za koje postoji razuna sumnja da su bile izložene zarazi, želi se spriječiti mogućnost zaraze. Ta mjera se određuje usmenim nalogom i to je osobna individualna mjera i evidentiraju se sve osobe kojima je ona izrečena. Ustavni sud je odlučio da su mjere koja nadležna tijeka podložne sanitarno-inspekcijskom nadzoru te se naređuju rješenjem koje ne odgađa njihovo izvršenje, a u iznimim okolnostima mogu se narediti i usmeno", rekao je Šeparović.

"Mjere koje je donio Stožer Ustavni sud je ispitao iz aspekta zaštite dostojanstva. Pravo na zaštitu zdravlja nadopunjuje temeljna prava i ta su prava, koja se odnose na zdravlje, su neraskidivo povezana. Ustavni sud ispitao je razmjernost te mjere odnosno postoji li prepreka za njezino donošenje. Uzimajući u obzir razloge koje je navelo Ministarstvo zdravstva, Sud je ocijenio da nalaganje nošenja obaveza maski predstavlja nužnu mjeru u svrhu zaštite zdravlja građana. U posebnim okolnostima kako bi se zaštitilo zdravlje građana postojo obveza države da poduzme nužne mjere za zaštitu zdravlja građana. U takvim okolnostima zaštita zdravlja ima prevagu nad drugim pravima građana i oni su dužni postupati u skladu s tim mjerama s ciljem zaštite zdravlja populacije. Odluka pojedinaca da ne nose maske ne može se okarakteriziati kao njihovo pravo na individualni izbor. Ostavljanje građanima prava na izbor može imati teške posljedice na zdravlje drugih građana. Postoji prijeka društvena potreba zbog kojih je uvedena obaveza nošenja maski", rekao je Šeparović.

"U ovom slučaju Ustavni sud nije imao prijedloge za ocjenu ustavnosti, nego je to odlučivao na vlastitu inicijativu. Vlada je u svom očitovanju navela da je uzela brojne čimbenike, među njima i podatke APISA, iz kojih proizlazi da se najveća dobit u trgovinama ostvaruje petkom, a ne nedjeljom. Time je nedjelja identificirana kao dan umjerenog epidemiološkog rizika te se kao takva smatrala kao optimalan izbor, navela je vlada u očitovanju. Ustavni sud ocijenio je da obrazloženje vlade da prodajni objekti u tom periodu neće raditi nedjeljom nije uvjerljivo jer su trgovine u vrijeme najgore epidemije radile svaki dan. Odluka u jeku popuštanja mjera da trgovine neće raditi nedjeljom se ne čini opravdanom. Bilo je opravdanije da taj dan bude petak, a ne nedjelja. Temeljem toga Ustavni sud je utvrdio da u donošenju te mjere Stožer nije postupao u skladu s načelom razmjernosti", rekao je Šeparović.

Može li biti tužbi zbog neustavne zabrane rada nedjeljom?

Nakon izlaganja Šeparovića došlo je vrijeme i za novinarska pitanja, prvo se odnosi na zabranu rada nedjeljom.

"Mjere kojima se ograničavaju prava i slobode moraju biti nužne, moraju biti donesene temeljem zakona i razmjerne u užem smislu, dakle da nema neke druge manje opterećujuće mjere koja se mogla u ovom slučaju primijeniti. Mi smo obrazložili zašto smatramo da ta mjera nije bila nužna. Ako se u vrijeme strogih mjera radilo nedjeljom, a u vrijeme ublažavanja tih mjera se zabranio rad nedjeljom, a virus se širi kapljično i više u zatvorenim prostorima onda po našem mišljenju vlada i stožer nisu opravdali nužnost zabrane rada nedjeljom u tom periodu. Što se tiče tužbi, ova odluka ne daje nikome osnovi za tužbu. Hoće li netko tužiti ili ne pred građanskim sudovima, to ja ne mogu predviđati", rekao je Šeparović, prenosi Index.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

26. listopad 2020 23:51