Imovinske kartice državnih dužnosnika u ministarstvima i tijelima državne uprave imaju jednu zajedničku poslovnu crtu: mnogi od njih vole prihod od rente, i to ne isključivo za nekretnine koje su dobili u nasljedstvo, nego ih čak kupuju i na kredit pa potom daju u kratkoročni ili dugoročni najam, piše Jutarnji.hr.
Rentanje u Hrvata regulirano je vrlo labavo. Među onima koji su u imovinskoj kartici prijavili neku aktivnost od najma - a pretpostavka je da to nisu napravili svi - pronašli smo 21 dužnosnika koji zarađuje od nekretnina, među kojima se kao najuspješniji otkrio pomoćnik u Ministarstvu graditeljstva Danijel Žamboki. On je u svojoj imovinskoj kartici, u rubrici “podaci o ostalim prihodima”, prijavio da od imovine i imovinskih prava svaki mjesec ostvaruje prihod od dva puta po 5649 kuna, odnosno 11.298 kuna mjesečno. Godišnje je to doista reprezentativna svota, čak 135.000 kuna od najma, i to jednog stana i poslovnog prostora, kako su nam potvrdili u odgovoru iz Ministarstva.
Žamboki tako mjesečno od najma uprihoduje nešto malo manje od dvije prosječne hrvatske plaće, i samo 2400 kuna manje od neto plaće koja na njegovu radnom mjestu iznosi 13.729 kuna. Sljedeći po visini prihoda koje ostvaruje od najma jest ministar turizma Gari Cappelli.
S godišnje zarađenih 100.607 kuna od najma na treće mjesto popela se Marija Pletikosa, državna tajnica u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Gledajući pak po ministarstvima, ovakav oblik dodatnih prihoda najviše vole u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Tamo smo, naime, pronašli troje dužnosnika koji su prijavili prihod od najma: državnu tajnicu Nikolinu Klaić s godišnjim prihodom od 72.000 kuna zahvaljujući najmu dviju nekretnina u Dubrovniku stečenih nasljedstvom, pomoćnika Davora Hušku koji je prijavio da godišnje od najma apartmana u Povljani na Pagu, kupljenog kreditom, ostvaruje prihod od 50.000 kuna te pomoćnicu Anu Odak. Njoj pak u imovinskoj kartici stoji da njezin suprug godišnje od najma stana zaradi 22.200 kuna.
Prilična je to količina dužnosnika koji osim sigurnih plaća rado “zagrabe” i u neke dodatne djelatnosti pa nas je posebno zanimalo sljedeće: a kako će to država, od koje se sve više traži da bolje regulira djelatnost turističkog i drugog iznajmljivanja, dovesti u red rentijere i riješiti problem viška smještajnih kapaciteta, kad i sama rado posegne za tom vrstom lake zarade?
Cijeli tekst pročitajte OVDJE.
StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetIZNAJMLJIVANJE
KADA DUŽNOSNICI RENTAJU Divjak zaradi 26.400, Z. Marić 32.760, rekorder je pomoćnik iz Ministarstva graditeljstva koji zaradi 135.000 kuna godišnje
19. siječnja 2020. - 22:43