Prošlog je petka, povodom upisa Hrvatske tradicije slavljenja svetog Martina biskupa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, održana svečanost na Katoličkom sveučilištu u Zagrebu na kojoj je Korčulu predstavila kustosica Sani Sardelić, a tradicionalnu kolendu zapjevali su članovi Društva zagrebačkih Korčulana.
Predlagatelji zaštite i upisa tradicije slavljenja svetog Martina na Listu zaštićenih kulturnih dobara su Kulturni centar sv. Martin i Općina Dugo Selo dok su nositelji 22 grada, naselja ili općina diljem Hrvatske. Svečanost su organizirale predsjednica Kulturnog centra sveti Martin i prorektorica Katoličkog sveučilišta Ines Sabotić te Antonija Zaradija Kiš, znanstvena i savjetnica pri Institutu za etnologiju i folkloristiku. Grad Korčula je sudionik Rješenja o zaštiti, a nositelj zaštite za područje Grada Korčule je Turistička zajednica Grada Korčule.
O posebnostima slavljenja na Korčuli govorila je kustosica Gradskog muzeja Korčula Sani Sardelić koja je tijekom predstavljanja istaknula jedinstvenost korčulanske tradicije. Iako u samom gradu nema svetišta posvećenoga svetom Martinu, pučka tradicija štovanja izuzetno je jaka. Naglašena su dva obilježja, naviještanje svečevog spomendana pjevanjem kolende, Pisme sv. Martina, u malim skupinama gradskim ulicama na vižiju, uz obavezno –„ Hoćemo li čekat?“ te čašćenje pjevača tijekom kojeg posebnu ulogu ima obredni kruh lojenica. U par kilometara udaljenome Žrnovu, sveti Martin zaštitnik je župe i patron župne crkve na Mratinskoj glavici.
Uz kustosicu Sani, malo je korčulansko izaslanstvo na svečanosti u Zagrebu potpomognuto pjevačima Društva zagrebačkih Korčulana „Sveti Martin“ koji su na kraju programa zapjevali i Pismu sv. Martina. Na domjenku su posebno bile poslužene lojenice koje su za ovu prigodu pripremili učenici i nastavnik Ante Skokandić Ugostiteljskog praktikuma Srednje škole „Petar Šegedin“ po starom receptu obitelji Jeričević iz Korčule.
Tvrtko Zebec, znanstveni savjetnik pri Institutu za etnologiju i folkloristiku te predsjednik Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu pri Ministarstvu kulture, istaknuo je značaj proglašenja štovanja svetog Martina nematerijalnim kulturnim dobrom Hrvatske kao i mogućnost hrvatske inicijative u svrhu daljnjeg proglašenja na međunarodnoj razini uz sudjelovanje Mađarske i Francuske, mjesta rođenja i smrti svetog Martina.
Dora Lozica FOTO: Sani Sardelić
StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetKORČULANI U ZAGREBU
Upis Hrvatske tradicije slavljenja svetog Martina biskupa u Registar kulturnih dobara
30. listopada 2019. - 13:21