SVJETSKI PUTOKAZ ZA 2020. Evo kakvi će turistički trendovi vladati sljedeće godine

Jeste li spremni u turizmu osmisliti program za samce a da im ne bude dosadno na odmoru u Hrvatskoj? Koliko ste zanimljivosti pripremili gostima starijim od 65 godina i kakve medicinske usluge im nudimo? Vodite li računa o ekološkoj osviještenosti, sortiranju smeća, izbacivanju plastike iz upotrebe? Imamo li ponudu za bogataše? Koliko znate o kulturi i povijesti prostora u kojemu živite, a o kojemu će vas vaši gosti često propitkivati? Prihvaćate li činjenicu da suvremeni gost nije siromašan, nego štedljiv i ne želi plaćati što ne mora? Kolike mogućnosti zdrave zabave na otvorenom i tjelesnih aktivnosti ćete ponuditi gostima? Partijanje više nije "in", odmor u tišini i prirodi je sve traženiji, imate li ga u svojoj ponudi?

Ako ni na jedno od tih pitanja niste odgovorili pozitivno, vrlo je izvjesno da će za vas turistička poslovna 2020. godina biti – izgubljena. Jer, upravo to su trendovi koji su se najsnažnije nametnuli zadnjih mjeseci u svim istraživanjima međunarodnih turističkih kretanja i prognoziranja za iduću godinu, pa svi koji ih ne budu poštovali nemaju se mnogočemu nadati.
Kako kod nas mnogi vole pametovati i govoriti o tome kako oni najbolje znaju što gost voli, bez obzira na sve stručne analize i prognoze, već sada je jasno da će dio njih biti nezadovoljan zanimanjem i posjetom u 2020. godini.

Svjetski turistički trendovi već desetljećima su se pokazali kao vrlo dobar putokaz u osmišljavanju ponude onih koji ih žele pratiti, jer se navike gostiju, njihova traženja, specifičan stil života, promjene ponašanja na odmoru, navike i zahtjevi mijenjaju iz godine u godinu. Tko ih želi pratiti, ima odlične izglede za uspjeh, i to podjednako u velikim turističkim kućama kao i kod malih obiteljskih iznajmljivača. Oni drugi su i tako dovoljni sami sebi.

Dakle, što to svjetski turistički putokazi pokazuju za iduću godinu, a što bi svi koji se bave turizmom već sada trebali znati?
Jer mjeseci koji dolaze pravo su vrijeme da se ponuda obogati, prilagodi, osmisli i dopuni kako bi se već u proljeće spremno dočekalo goste. Istina, predstoji nam još profesionalno odraditi ugošćavanje oko milijun turista do kraja godine, ali misli i aktivnosti već su više od mjesec dana usmjerene prema poslovnoj 2020. godini.

Ugovori s partnerima za 2020. su potpisani, cijene određene, zna se koliki će biti PDV, turistička pristojba i članarina, porezi, prirezi i spomeničke rente. Iznenađenja nema, ako ih sami ne stvorimo. Preostaje ponudu uskladiti s traženjima suvremenih gostiju, umjesto da od turista očekujemo da se prilagode našim stoljetnim turističkim navikama koje ne želimo mijenjati.
Puno puta do sada je rečeno kako sve što je desetljećima vrijedilo u turizmu treba zaboraviti i krenuti svake godine ispočetka.
No, nikada do sada to hrvatski turizam nije tako snažno osjetio kao ove turbulentne godine. Kako se zaoštrava borba za putnike u svijetu u sve jačoj međunarodnoj konkurenciji, prednost stječu neke nove, svježe destinacije, jer putnici žele uvijek nešto novo, mjesto gdje nisu nikada bili.

Prema podacima Svjetske turističke organizacije (UNWTO), broj međunarodnih putovanja u Europu raste oko pet posto svakih pola godine, što bi trebala biti dobra vijest kada ona ne bi sa sobom nosila i prekomjeran broj gostiju, prevelike gužve, opterećenost povijesnih jezgri, nekontroliran rast smještajnih kapaciteta i sve lošiju kvalitetu života domaćeg stanovništva u tim gradovima. I dok je do sada to bio problem lokalaca koji su negodovali, sada je to sve izraženije i kod samih turista.
Nitko ne želi ići tamo gdje su stanovnici nezadovoljni i neljubazni zbog gužvi u kojima je teško uživati, odmoriti se i upoznati prostor na pravi način.

Zato je organizacija reda i održavanja normalnog stanja života u velikim turističkim gradovima u sezoni pravilo broj jedan koje nam gosti neće praštati u 2020. godini. Svjetski mediji u nekoliko minuta planetom pronesu vijest o nezadovoljnim gostima u nekom prenapučenom prostoru i to je savršen put da ga većina počne – izbjegavati.

Zato, pamet u glavu, planove i projekte o kvalitetnijoj organizaciji života, čistoće, usluge i reda u idućoj godini na stol i krenuti u posao. To je domaći rad svih lokalnih uprava tijekom zime, jer glas o nekim hrvatskim prostorima koji su pretrpani gostima već se čuje nadaleko. Zbog razvoja srednje klase i veće dostupnosti međunarodnih putovanja, procjenjuje se da će do 2025. više od 280 milijuna kućanstava planirati barem jedno međunarodno putovanje, što je povećanje od gotovo 35 posto u usporedbi s 2015. godinom. Godišnja potrošnja turista dosegnut će 4800 eura po kućanstvu, što je povećanje od više od 50 posto u usporedbi s 2015. godinom.

Na vrhu ove rastuće globalne putujuće klase bit će turisti iz Kine, SAD-a, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Ruske Federacije, dok se najveći porast očekuje iz Rusije i Brazila. Istraživanja pokazuju da milenijalci rođeni između 1980. i 2000. godine čine najveći broj turista u svijetu, pa tako i kod nas, putuju avionima, uglavnom su još bez vlastite obitelji i vrlo lako i brzo se odlučuju za putovanje.

No, nisu rastrošni, vrlo pažljivo troše zarađeno i osobito su osjetljivi na precjenjivanje prosječne usluge.
Zahvaljujući niskotarifnim prijevoznicima koji su utrli put brzim, kratkim i neplaniranim putovanjima, milenijalci brzo pakiraju kufere i kreću istraživati. Pa iako bismo lakonski zaključili kao je to površna generacija partijanera s ruksacima na leđima, među njima najveći broj zanima kulturni turizam, sportske aktivnosti u prirodi, ali i druženje s lokalnim stanovništvom i saznanja o tradicionalnom načinu života.

Dio njih koji su već opterećeni karijerom ne koriste godišnje odmore, nego poslovna putovanja produljuju za nekoliko dana kako bi upoznali neki prostor. Takozvanim "bleisure" (buissiness-leisure) odmorima spajaju tako mladi menadžeri službena putovanja s ugodom, pa su poslovna putovanja u porastu nekoliko zadnjih godina i taj trend se nastavlja.
On postaje sve zahtjevniji prema hotelijerima, koji onda moraju obogaćivati svoju ponudu opuštanja, zabave, gastronomskih doživljaja, ali i izleta, dodatnih sadržaja jer gost ne želi samo sobu u kojoj će prespavati, nego uslugu koju će pamtiti, kažu istraživanja.

U sezonama pred nama turisti će i dalje najlakše krenuti na "city break" odredišta, ali će sve više za odmor birati manje gradove, u kojima mogu doći u doticaj s lokalnim načinom života, upoznati lokalnu kulturu, hranu i običaje.
Umjesto gužvi i vreve velikih destinacija s mnoštvom sadržaja, gosti sve više žele doživjeti kontakt s domaćim stanovništvom, pobjeći od masovnog turizma, te odmor provesti u okruženju tišine i netaknute prirode. Bogati putnici žele prirodu jer sami žive u gradovima pa bježe u osamu, tišinu, mir.

Wellness oaze u šumama i na udaljenim otocima su hit broj jedan među bogatom turističkom klijentelom koja bježi od masovnih atrakcija i istog takvog turizma. Žele istraživati prirodne ljepote i skrivene destinacije kroz aktivan i avanturistički odmor.
Najpopularnije aktivnosti kojima ova vrsta gostiju teži jesu biciklizam, planinarenje, rafting, vožnja kajakom, istraživanje skrivenih uvala...

Ono što će najznačajnije obilježiti turističke godine koje dolaze jest porast broja putnika starijih od 65 godina, a "seniori" čine 1,5 milijardi svjetske populacije, od kojih je gotovo trećina njih voljna je putovati.
Ova skupina činit će 13 posto svih međunarodnih putnika do 2025., a trošit će više i ostajat će dulje u destinaciji u koju putuje.
Tako će turisti stariji od 65 godina postati sve značajniji u usporedbi s ostalim putnicima, a mnogi će putovati radi poboljšanja zdravlja. To može biti ključno za utvrđivanje novih strategija u turizmu i za razvoj infrastrukture zdravstvenog turizma.
Iako su trend jeftinih putovanja promovirali uglavnom mladi turisti, sada im se u tome pridružuju i putnici svih generacija.
Tako umirovljenici u "zlatnim godinama" rado biraju low-cost avione za dolazak na odredište, ali i smještaj u domaćinstvima ili apartmanima kao najisplativiji.

Među novim ciljnim skupinama gostiju turistički radnici izdvajaju i sve prisutnije samce na putovanjima. Za njih se organiziraju posebne ture u kojima su cijele grupe sastavljene od turista koji su bez pratnje, pa im je to prilika za druženje i upoznavanje novih ljudi. Kao dio ekonomije kojom se iznajmljuju, zamjenjuju ili ustupaju stanovi, apartmani i vikendice, obiteljski smještaj postaje sve popularniji u svijetu.

U protekle četiri godine u cijelom svijetu je broj postelja u domaćinstvima rastao za 35 posto kao posljedica pojačane potražnje, navodi se u izvješćima Svjetskog monitora putovanja za iduću godinu.
Isto tako, turističke analize kažu kako svijet obilaze "milijuni milijunaša", pa ne čudi da je potražnja za luksuznim hotelima i raskošnim vilama u dvoznamenkastom porastu. Istodobno se očekuje pad zanimanja za hotele osrednje kategorije.
Posljednja istraživanja UNWTO monitora pokazuju da je na tržištu onih koji žele odsjesti u hotelima sve veći udio gostiju koji biraju hotele s četiri i pet zvjezdica, dok gosti koji nemaju novca za takav odmor radije biraju apartmane, stanove i kuće za iznajmljivanje nego hotele sa skromne tri ili manje "zvjezdica" na fasadi.