Kada se zna da su to podaci iz 2017. godine kada je i u Hrvatskoj bilo više stanovnika nego danas, ali i značajno manje kreveta nego 2019. godine, jasno je da smo u smislu turističkog rasta kapaciteta dosegnuli razine koje su već vrlo dvojbene u pogledu svakoga daljnjeg povećanja.
Usporedbe radi, najveća svjetska turistička velesila Francuska ima 77 turističkih kreveta na tisuću stanovnika, u Italiji je taj broj 83 kreveta, u Španjolskoj 76 kreveta, Austriji 115, a u Grčkoj 118 kreveta na svakih tisuću domicilnih građana. Hrvatska sa svojih 255 kreveta na tisuću stanovnika je značajno iznad razine svojih mogućnosti i veličine zemlje.
Konstatacija je to ugledne američke političko-novinske organizacije "Politico" koja se bavi praćenjem političkih zbivanja u SAD-u i svijetu, a svoj sadržaj distribuira putem televizije, interneta, novina The Politico, radioemisija, portala, u posljednjoj analizi objavljenoj ovih dana i posvećenom velikom rastu EU turizma.
Malti uz bok
Analizirajući turističke kapacitete u odnosu na veličinu zemlje i broj stanovnika u njoj "Politico" navodi kako je 2017. godine samo Malta uz Hrvatsku u EU imala gotovo 20 tisuća noćenja na svakih tisuću građana zemlje, pa je, konkretno, brojka za Hrvatsku u 2017. godina iznosila je 19.300 noćenja na tisuću stanovnika Hrvatske.U Francuskoj je na svakih tisuću stanovnika deset puta manje noćenja – tek 1998. Logično je da što je zemlja veća, ugošćava i više turista. Međutim, postoje i zemlje koje su dosegnule broj turista iznad svojih mogućnosti u odnosu na broj stanovnika kao što su Španjolska, Malta i Hrvatska. Istovremeno su u velikom zaostatku s brojem gostiju u odnosu na broj stanovnika Rumunjska i Poljska, navodi "Politico".
U svim zemljama EU-a ima oko 31 milijun turističkih kreveta od kojih je trećina u Francuskoj i Italiji. Nakon recesije, broj noćenja turista u EU-u je stalno u porastu pa je tako ukupno narastao za 29,3 posto u razdoblju od 2009. do 2017. U nekim zemljama EU-a bilježi se veliki rast u turizmu, pa je tako u Litvi zabilježeno četiri puta više noćenja u 2017. nego u 2009. U istom razdoblju, u Irskoj je bio samo dvopostotni turistički rast, piše Slobodna Dalmacija.
I u toj tablici Hrvatska se nalazi u samom vrhu odmah iza Litve s rastom turističkog prometa od 130 posto od 2009. do 2017. godine. Usporedbe radi Francuska je u istim godinama rasla 47 posto, Španjolska 35 posto, Grčka 31 posto, a Italija samo 13 posto. Hrvatska je tako dosegnula prije dvije godine 81 milijun turističkih noćenja na 4,1 milijun stanovnika. Koliko je to zapravo puno, najbolje ilustrira podatak da turistički promet u noćenjima sličan našemu ostvaruju Grčka s gotovo tri puta više stanovnika (11 milijuna) i Austrija sa dvostruko više stanovnika od Hrvatske (8,7 milijuna). Francuska koja ima 66 milijuna stanovnika ima 133 milijuna stranih noćenja, niti dvostruko više od Hrvatske.
'Stampedo' još traje
Hrvatska, odnosno Jadranska obala je po analizi "Politica" odmah iza Kanarskih otoka kao druga top-destinacija po broju inozemnih turista, dok su iza nje ostali Baleari, Katalonija, regija Veneto, Andaluzija i drugi.No, toliki veliki rast broja turista u zemljama EU-a ima i svoje loše posljedice kojih smo svi svjesni, pa "Politico" tako navodi da iako europski turizam doživljava pravi bum, ne smiješe se svi tome suncu koje ih obasjava.
Tako Barcelona pokušava zaustaviti izgradnju novih hotela. Muzej Louvre u Parizu morali su zatvoriti u svibnju nakon što je osoblje izašlo na prosvjede zbog "pogoršanja u posjeti i uvjeta rada" uzrokovanih sve većim gužvama.
Amsterdam je počeo kampanju "Cijenimo i poštujmo" uz povećanje kazni za pijenje i nedolično ponašanje na javnim prostorima. Ta tri grada su među deset europskih gradova koji su ovo ljeto objavili pismo u kojem izražavaju zabrinutost zbog "eksplozivnog rasta" Airbnb i drugih portala za najam stanova turistima.
Brige zbog "overturizma" rastu, ali to nimalo ne smeta Europljanima da putuju više nego ikad u povijesti i nisu se spremni odreći svojih ljetnih praznika ili produženih vikenda na kraćim putovanjima, kaže "Politico".
Više od polovice Europljana svake godine putuje na odmor. London je top-grad u EU na Airbnbu u smještaju sa više od 77 tisuća oglasa za smještaj u ožujku 2019. godine. Pariz i Rim su na drugom i trećem mjestu, dok Barcelona ima relativno nizak broj oglasa na Airbnb, piše "Politico" u svojoj analizi turističkog buma Europe.
Hrvatski turisti troše više od Grka i Mađara
Kada je turistička potrošnja u pitanju, također je velika razlika između pojedinih zemalja Europske unije. Tako među građanima EU-a u 2017. godini su Šveđani i Danci trošili najviše, odnosno 6219 eura godišnje, što je 17 puta više nego je trošio bugarski turist. Austrijanci i Irci trošili su oko 2,3 tisuće eura godišnje po osobi na putovanje.
Nijemci su na putovanja trošili malo manje od dvije tisuće eura, Španjolci 1,3 tisuće eura, a Talijani 951 euro godišnje. Najmanje u EU na putovanja troše Bugari, tek 368 eura godišnje. Hrvati su te 2017. trošili 683 eura godišnje na putovanja, više od Grka, Bugara, Rumunja, Mađara, Poljaka, Litve i Latvije.