StoryEditorOCM
DubrovnikNOVI BIZNIS BIVŠEG GRADONAČELNIKA

ANDRO VLAHUŠIĆ Pronašao sam tajnu ljepote i eliksir mladosti!

Piše Bruno Lucić/ SD
FOTO: Privatni arhiv, Marin Šperanda, Željko Tutnjević
8. srpnja 2019. - 11:13
Već dvije godine Andro Vlahušić nije gradonačelnik Dubrovnika, ali to za njega nije razlog da miruje. U političkom smislu aktivan je u Narodnoj stranci – reformistima, ali zanimljivo je kako se bivši čelnik grada bacio u sasvim druge vode, točnije vodice, pomade, losione i kreme pa se tako na društvenim mrežama pohvalio bavljenjem prirodnom kozmetikom, a sve je okupljeno pod zajedničkim imenom „Arbotega“.

- To je ideja moje kćeri koja je završila farmaciju i radi u ljekarnoj u gradu, htjela je imati nešto svoje, nešto u svojoj struci. Dakle, to je Ivanina priča. Drugo, u Primorju postoji poljoprivredno gospodarstvo Butigan Vlaha Butigana. Čovjek je branitelj, invalid Domovinskog rata te su i on i supruga počeli uzgajati smilje, raditi na tome i htjeli su napraviti destileriju i mi smo im u tome pomogli. Pomogli smo im naći tržište, pomogli smo im kao susjedi i prijatelji i oni su tako otvorili veliku i lijepu destileriju u Dubrovačkom primorju. Već tri godine više od 50-tak obitelji iz cijeloga Primorja, Pelješca, Dolina Neretve beru lovoru i smilje i oni destiliraju to u Imotici.

U razgovoru s kćeri, sinom i suprugom odlučili smo spojiti dvije stvari. Kćer želi imati kozmetiku, a naš susjed želi imati destileriju i onda smo napravili probne uzorke, Ivana je sa svojim prijateljima s fakulteta i s jednim snažnim hrvatskim farmaceutskim laboratorijem, krenula u testiranje i izradu kozmetike. Osnova je rogač, smokva, smilje, grožđe, dunja, kantarion, kozje mlijeko, znači sve ono što imamo u Imotici, u Putnikovićima i u Vitaljini – sve je prirodno. S destilerijom s kojom imamo poslovnu suradnju, partnerski i susjedski odnos smo de facto sve te proizvode destilirali i gledali što možemo, vidjeli smo kakvi su mirisi, a ekipa u Zagrebu je onda dalje radila, priča Vlahušić za subotnju Slobodnu Dalmaciju.

Kako je priča dobivala konkretne konture, tako se povećavao i broj ljudi uključenih u sam projekt.

- S te strane angažirao sam Orsata Frankovića, ponajboljeg hrvatskog i dubrovačkog dizajnera i Orsat je napravio kompletan dizajn. Predložio je nekoliko imena i na kraju smo se svi zajedno odlučili za ime „Arbotega“. Arbotega je arboretum, apoteka i art botega. „Arbotega“ jednostavno zvuči dubrovački. Arboretum u Trstenom je jedan od najpoznatijih u svijetu, drugo je najstarija apoteka u Europi, a treće, art botega, umijeće je trgovanja po čemu je Dubrovnik bio poznat tako da je ispalo prekrasno ime, zaštitili smo ga, jedinstveno je u svijetu i samo postoji u Dubrovniku. To smo testirali i radili skoro više od dvije godine. Pomagao sam savjetima, sa svime, a teksturu, mirise, izvore - sve je radila kćer i njezini prijatelji, dizajn je prepušten Orsatu, svatko je radio svoj dio posla, ističe Vlahušić koji je najviše zadužen za marketing i logistiku, a u šali kaže kako je kao „joker zovi“ u kvizu Milijunaš jer ga svi zovu kad nešto 'zapne'.

Napominje kako nije radio na samim proizvodima niti sudjeluje u dnevnom poslu, prepustio je to djeci, smatra to njihovim proizvodom: „ako oni i padnu, meni je draže da padnu sami nego da tata pomogne“ mišljenja je Vlahušić.

- Najizazovnije je bilo postići da se od prirodnih, dubrovačkih materijala s ovog područja dobije kvalitetan proizvod i zato smo izabrali najbolji hrvatski laboratorij koji to radi. Oni ne samo da se bave proizvodnjom, nego su jedan od najjačih laboratorija za testiranje kozmetičkih proizvoda i proizvoda hrane, ovlašteni su od Ministarstva zdravstva i dobili su sve moguće licence. Svaki proizvod je testiran i radi se po dobroj laboratorijskoj praksi što znači da to nije OPG, to je prava poluindustrijska proizvodnja u kojoj je svaka bočica jednaka.


Oko dvije godine je trajalo testiranje i to je vodila kćer i njen tim. Jer, trebalo je vidjeti da preparati nisu štetni, da su korisni, da mogu izdržati određene temperature… Tako da je to bilo prilično komplicirano, mislili smo čak prošle godine izaći na tržište, međutim, nismo htjeli propustiti niti jednu kontrolu kvalitete, govori Vlahušić za Slobodnu.
Na tržištu su nekih mjesec i pol dana.

- Nismo radili marketing, nismo radili nikakvu promociju upravo zato jer čekamo reakcije prijatelja tako da je to još testna faza. U samoj je proizvodnji predviđeno da postoji ta testna faza i moram reći da su reakcije nevjerojatno dobre. Ljudi koji su dobili proizvode – od farmaceuta, liječnika, dermatologa, samih kupaca – svi kažu: „WOW, super!“, prepričava Vlahušić.
Otkriva i koji se proizvodi nude.

- Imamo tri linije proizvoda. Sunčana kolekcija zove se Lokrum Sun. Ako želiš u Dubrovniku reći što je kupanje, more i sunce onda je to Lokrum. Tu imamo jedan lijepi losion od kozjeg mlijeka, a drugi dio je kantarion. Kantarion je Gospina trava, ima je na Srđu koliko god hoćeš, to je u našem susjedstvu, a tu su od organskih stvari med i maslinovo ulje.


Druga linija su Arbotega dnevne i noćne kreme: kontonjata sorbet, mantala mist, dnevna krema smokva, royal everlasting na bazi smilja, everlasting zlatno ulje također na bazi smilja… Imamo jednu posebnu liniju koja se zove Cvijeta Zuzorić Beauty jer je Cvijeta Zuzorić, prvo najljepša Dubrovkinja, a druga stvar prva feministkinja u Europi, treće – živjela je 96 godina i mi tvrdimo da smo u našem proizvodu pronašli tajnu ljepote i dugovječnosti Cvijete Zuzorić. To je jedan poseban serum i Orsat je dizajnirao prekrasnu kutiju, to stvarno izgleda fantastično, to je najkvalitetniji proizvod u gradu, govori Vlahušić te nastavlja:

- Imamo lijepo upakirane proizvode koji se mogu naći u dubrovačkoj Zračnoj luci i hvala Franu Luetiću i njegovom timu što su nam pomogli i podržali nas jer smo tamo počeli prodavati prve proizvode. Nalazimo se u ljekarnoj Čebulc i hvala Maji Čebulc i njezinom timu, nalazimo se i na Stradunu u tri trgovine te u Zagrebu u jednoj trgovini… To je sve ono što radimo, kapilarno, web-stranicu je izradio Nikša Vlahušić koji radi u DURA-i. Od naših vrijednih Butigana do pedesetak, i to primarno branitelja, koji beru lovoru i smilje i donose u destileriju s kojom surađujemo, znači imamo tu socijalnu crtu, dodaje bivši gradonačelnik.
No, s proizvodima priča ne prestaje. Imat će ona u budućnosti svoj nastavak.

- U gradu se kao jedan od glavnih problema doživljavaju bankomati i činjenica je da nema ništa domaće. Percepcija je kroz godine da Dubrovnik nema vlastitu proizvodnju, svi suveniri su iz Kine, sve su preplavili bankomati i nema ništa domaće. Ovdje se vraćamo Dalmacijabilju. Moja mati i mi smo se odgojili, brali ne znam koliko kadulje, de facto smo se školovali nas tri brata i sestra, završili smo fakultete i škole zato što smo brali buhač, pelin, smilje i prodavali ga Dalmacijabilju u Primorju. Sve se zatvorilo i jedino radi ova destilerija kojoj pomažemo raditi.

Radio sam puno stvari u životu, ali ovo sve skupiti i krenuti s pričom bilo je vrlo zahtjevno. Angažirali smo dizajnericu Kristinu Mirošević iz Muzeja crvene povijesti koja će raditi vizualno oblikovanje za prezentaciju. Naša tvrtka se zove Mirisi Dubrovnika d.o.o., kćer je osnivač, sin je direktor, ali cilj je da u Dubrovniku za par godina u nekom pristojnom prostoru napravimo muzej i prikažemo kozmetiku i prikažemo koji su to mirisi ovoga kraja, kazuje sugovornik.
Naime, priča o prirodnoj kozmetici miriše na povijest.

- Jer, sve je to krenulo od Epidauruma jer čime su se ljudi liječili u staro doba? Liječili su se travama! Želimo razviti koncept prirodnog muzeja. Mi radimo tri godine, ali to je zapravo 2.500 godina neprekidni zapisani niz stvaranja prirodnih pripravaka za liječenje i njegu kože. Nažalost, sve je to propalo, zapušteno, sve smo dali u apartmane, bankomate i mi vraćamo tu tradiciju staru 2.500 tisuće godina.


Uključeno je desetak dubrovačkih obitelji, a pedesetak familija u Primorju svaki dan ugrađuje svoj rad i trud. A financijski ako bude dobro, super, a ako priča propadne, onda će to sve ići polagano, onda će nas 'pojesti' i bankomati i Kinezi, a ovo dubrovačko neće doći na svoje mjesto, zaključuje i upozorava Vlahušić u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.
19. travanj 2024 23:39