Šest godina od ulaska Hrvatske u EU

I najdulji put počinje prvim korakom, kaže kineska poslovica. A put Hrvatske do članstva u EU je uistinu bio dug. Prvi institucionalni odnos tadašnje Europske zajednice i Hrvatske predstavljala je Promatračka misija koja je pratila ratna zbivanja na prostoru bivše Jugoslavije, da bi 15. siječnja 1992. godine svih 12 članica priznalo samostalnu Hrvatsku, donosi euractiv.jutarnji.hr.

A do listopada 2005. godine čekali smo da počnu pregovori o članstvu. Austrijski je kancelar na sastanku stisnuo Ujedinjenu Kraljevinu: “Pristajem da pregovore otvori Turska, ali mora i Hrvatska”. I pregovori su otvoreni. Dobro je zapamtiti ime tog kancelara: Wolfgang Schüssel. Početak pregovora je pokazao koliko je ustvari car gol jer su naši problemi u domeni pravosuđa, vladavine prava i borbe protiv korupcije bili golemi. I treba reći da u mnogim segmentima javne uprave i politike nije bilo pretjerane sklonosti da se ide u reforme. Pomogla nam je i kriza eura pa je EU 2011. godine odlučila zaključiti pregovore s Hrvatskom.

Dobili smo nadzor do trenutka ulaska. I onda smo napokon 1. srpnja 2013. godine postali dvadeset i osma članica EU. Uz Grčku jedina koja je ušla sama.

 1. Gdje vidimo dobre stvari koje nam je donijelo članstvo u EU?

- Prvo, malo brojki: u dosadašnjem razdoblju Hrvatska je u plusu u odnosu na uplate u proračun EU 14,4 milijarde kuna. Preciznije, Hrvatska je dobila 14,4 milijarde kuna. Iz Bruxellesa. Za projekte. Oko 80 posto svih javnih investicija financira se novcem iz EU koji je ključan pokretač rasta hrvatskog BDP-s proteklih godina. Najveća je Pelješki most: Europska komisija je Hrvatskoj dodijelila 357 milijuna eura za taj projekt (koji radi kineska tvrtka). EU je već odredila novac za gradnju LNG terminala na otoku Krku. I kad konačno taj projekt zaživi, dobit ćemo iz Bruxellesa 101,4 milijuna eura. Dakle, samo ove dvije investicije su vrijedne gotovo pola milijarde eura. Pitanje: tko bi nam drugi dao toliki novac?

2. To su samo velike stvari, a gdje se EU vidi na lokalnoj razini?

- Ovog su vikenda u Rijeci održani Dani otvorenih vrata fondova EU, na kojima su predstavljeni sljedeći projekti koje je financirala EU: ‘Slatkovodni akvarij i muzej rijeka - Kaquarium’, Kulturno-turistička ruta ‘Putovima Frankopana’, ‘Muzej budućnosti - Građansko muzejsko vijeće kao model sudioničkog upravljanja’, ‘Zaštita i valorizacija baštine te razvoj održivog turizma u prekograničnom krškom krajoliku KRAS’n’KRŠ’, ‘Centar izvrsnosti Cerovačke špilje’ i Centar za posjetitelje ‘Ivanina kuća bajke’.

Kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem namjera je osigurati 18,75 milijardi kuna iz europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija, za ulaganja u poduzetništvo, poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo, istraživanje i razvoj, vodoopskrbu i odvodnju, kulturnu i prirodnu baštinu, sektor prometa, unutarnje plovne putove i energetiku.

Kroz ESI fondove za pet slavonskih županija, u razdoblju od 18. listopada 2016. do 21. lipnja 2019., ugovoreno je 55,02% sredstava, odnosno oko 10,3 milijarda kuna od ukupno raspoloživih sredstava (18,75 milijardi kuna). U razdoblju od 18. listopada 2016. do 31. ožujka 2019. plaćeno je oko 3,5 milijarde kuna, odnosno 18,74% bespovratnih sredstava u odnosu na ciljani iznos, donosi euractiv.jutarnji.hr.

Premali je prostor da navedemo sve energetski obnovljene javne zgrade, prije svega škole i vrtiće, pa izgrađenu infrastrukturu, zaštićenu baštinu. ‘Zagorski mlinci’ su 23. hrvatski proizvod upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla. Kad bi sve to Hrvatska napravila sama?

3. Ali, ljudi se i dalje iseljavaju.

- Za to nije kriva Unija. Prvo, Hrvatskoj su se ulaskom u članstvo postupno otvarala radna tržišta drugih zemalja članica. I ljudi su otišli za boljim prilikama. Sličan je problem imala Poljska neposredno nakon ulaska u EU. Drugo je pitanje što dio lokalnih i regionalnih vlasti ne poduzima dovoljno kako bi privukli sredstva iz EU te osigurali projekte koji će stvoriti uvjete za ostanak i, što je još važnije, povratak onih koji su otišli. Iseljavanje je strukturni problem koji je vezan uz i dalje sporu društvenu i ekonomsku transformaciju Hrvatske. Nije za to krivac EU, nego Hrvatska. Vlade koje su zemlju učinile investicijski neprivlačnom i birokratski ukočenom.

Vlasti ne treba previše hvaliti, ali u ovom slučaju treba navesti sljedeće: od 10,7 milijardi eura, koje su Hrvatskoj na raspolaganju za financijsko razdoblje 2014. - 2020., do 15. lipnja 2019. je kroz natječaje objavljeno 9,8 milijardi eura, odnosno 92% alokacije, što je velika promjena u odnosu na kraj 2016. godine, kada je na razini svih europskih strukturnih i investicijskih fondova bilo objavljeno tek nešto više od 2,8 milijarde eura, odnosno 26% od ukupno alociranih sredstava za Hrvatsku. Ponovno, nije problem u EU nego u Hrvatskoj. Mi se moramo mijenjati.

4. Kako nam tu može pomoći EU, osim novcem?

- Ne samo da može, nego i jest. Početkom lipnja nam je preporučila da u predstojećem razdoblju usmjerimo investicije na istraživanje i inovacije, održivi urbani i željeznički promet, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i ekološku infrastrukturu. Kad govorimo o ekologiji i klimatskim promjenama, eto vijesti od ovog tjedna: Europski sud pravde (ECJ) odlučio je da gradovi moraju poduzeti mjere ako se prekorače limiti za zagađenje na samo jednoj lokaciji, a ne na osnovi prosjeka u regiji. Nigdje na svijetu sudovi ne donose presude koje tako idu u prilog građanima.

5. Ima li uopće išta loše u tom EU?

- Ima. Mogla bi nam smanjiti sredstva iz kohezijskih fondova, sporo donosi odluke, sve je slabija na globalnoj razini, ima članica koje je žele oslabiti, postoji velik jaz sjevera i juga, istoka i zapada. Postoje duboka nerazumijevanja, članica koje bi htjele u Schengen, ali ih ne puštaju, i članica koje ne bi htjele euro. Onih koje bi jaču povezanost i onih koje bi oslabile veze. Ali, EU je dosad najuspješniji integracijski projekt u europskoj povijesti. I Hrvatska uistinu može biti sretna što je njegov sastavni dio.