Vijesti Hrvatska i svijet

DODIJELJENE TRADICIONALNE NAGRADE "SLOBODNE DALMACIJE"

Evo tko su ovogodišnji laureati

DODIJELJENE TRADICIONALNE NAGRADE
U sklopu proslave 76. rođendana Slobodne Dalmacije koja se večeras održava Galeriji umjetnina dodijeljene su i tradicionalne godišnje nagrade.

"Emanuela Vidovića", priznaje za dostignuća iz polja umjetnosti za životno djelo dobio cijenjeni snimatelj Andrija Pivčević.
Nagrada "Jure Kaštelan" otišla je u ruke Ivana Glibote Crnog.

Iz područja znanosti nagradu za životno djelo "Frane Bulić" osvojio je fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, a nagradu "Kruno Prijatelj" pripala je Ozrenu Polašeku.

S neizmjernim nestrpljenjem iščekivala se objava dobitnika u novinarskoj kategoriji.

Putopisac i gradski vijećnik HDZ-a, Stipe Božić, dobio je nagradu za životno djelo u novinarstvu. Nagrada je nazvana po vjerojatno najvažnijem uredniku Slobodne Dalmacije, Jošku Kulušiću, čije se ime i danas po hodnicima sa sjetom izgovara i ostaje, novim generacijama urednika, na primjer kako treba upravljati novinom. Isto kao što je Smoje, čovjek na čijem sprovodu nije bilo nego šačica ljudi, danas tek vrednovan.

Nagradu nazvanu po njemu, dobio je novinar Vladimir Urukalo. Da je netko brojao, kladili bi se da je to čovjek s najviše naslovnica novine u protekloj godini. Ne tako davno pokrenuo je čitavu lavinu reakcija serijom tekstova o svećenicima pedofilima u splitskim samostanima, poglavito onom ispod Prokurativa

OPŠIRNIJE O NAGRADAMA I NAGRAĐENIMA

ZNANOST 

fra Hrvatin Gabrijel Jurišić: nagrada "Frane Bulić" za životno djelo 


- Franjevac, svećenik, profesor grčkoga i latinskog jezika, pisac i urednik. Osnovnu školu završio je u rodnoj Baškoj Vodi, Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju i Zagrebu, filozofiju i teologiju studirao je na Franjevačkoj visokoj bogosloviji u Makarskoj i diplomirao na Bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Također je studirao i diplomirao klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Stupio je u Franjevački red i proveo godinu novicijata na Visovcu. Poslije završenoga studija u Zagrebu, radi kao profesor grčkoga i latinskog jezika na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju, bio je i ravnatelj (Gimnazije, Sjemeništa i Arheološkog muzeja) te predsjednik Školskog odbora. Od 1974. godine do danas urednik je Zbornika "Kačić" i nekoliko njegovih nizova. Napisao je, preveo i uredio brojne knjige, monografije i znanstvene članke. Član je uredništva više časopisa i zbornika. Bio je član uprave Provincije Presvetog Otkupitelja (vijećnik i zamjenik provincijala), član i predsjednik nekih vijeća Provincije i Splitsko-makarske nadbiskupije, generalni vizitator Provincije sv. Ćirila i Metoda (Zagreb, 1981.) i Provincije sv. Križa Bosne Srebrene (Sarajevo, 1988.). Dobitnik je više nagrada i priznanja od kojih se posebno ističu odlikovanje Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1998.), Nagrada za životno djelo grada Sinja (2003.), kao i županijska nagrada za životno djelo (2014.).

Ozren Polašek: nagrada "Kruno Prijatelj"

- Izv. prof. dr. sc. Polašek istražuje genetsku podlogu zdravlja i bolesti, s ciljem razumijevanja mehanizama nastanka bolesti. Konačni cilj cijelog ovog znanstvenog područja je mogućnost predviđanja ili čak i liječenja bolesti na individualnoj razini, na temelju genetske strukture pojedinca. Dosadašnji istraživački rezultati pomogli su u shvaćanju metabolizma mokraćne kiseline, razine krvnog tlaka, plućne funkcije, vida, razine masnoća u krvi, pojave mjesečnice i menopauze, regulacije sna, pušenja i razine glikana. Znanstveni članak koji se nastavlja na rezultate njegova doktorata objavljen je 2015. godine u jednom od najboljih znanstvenih časopisa "Nature", u kojem je pokazano kako genetska struktura utječe na zdravlje te da su inteligencija i visina bila dva najvažnija svojstva u našem evolucijskom razvoju. Autor je mnogobrojnih znanstvenih članaka objavljenih u vodećim znanstvenim časopisima, prije svega u području genetičke epidemiologije i javnog zdravstva. Njegovi su znanstveni radovi u 2018. godini dospjeli u jedan posto najcitiranijih radova objavljenih u bazi Web of Science. Prema podacima Clarivate Analyticsa, ukupni broj citata prof. Polašeka tada je bio 20.353, odnosno 82 po članku, što pokazuje globalni utjecaj njegovih znanstvenih istraživanja. Njegov rad u području razvoja biobanaka omogućio mu je međunarodnu vidljivost, zbog koje je od 2013. godine savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije.

UMJETNOST 

Andrija Pivčević: nagrada "Emanuel Vidović" za životno djelo 


- Dodijeliti nekome nagradu za životno djelo podrazumijeva barem dvije pretpostavke: da nagrađenik iza sebe ima dovoljno biološkog i profesionalnog života kako bi mu se mogao valorizirati stvaralački opus, a onda, naravno, i da govorimo o opusu koji je u mnogočemu obilježio promatranu sferu djelovanja. Pivčević je lak izbor jer prepunjava uvjete. Davne 1962., u dobi od osamnaest godina, Pivčević čini tih 30 metara od svog doma do Kino kluba Split, i otad, što u neprofesijskim i puno više u profesionalnim okolnostima, do danas djeluje u svim rodovima, kao i u svim produkcijskim uvjetima koje su mu dopustile mogućnosti domaće kinematografije. Premda je kao snimatelj izraženo likovnog pristupa i autorskog pečata često nagrađivan, nagradu "Emanuel Vidović" dodjeljujemo zato što je iz tog četrdesetak godina dugog trenutka izvukao maksimum.

Ivan Glibota Crni: nagrada "Jure Kaštelan" za umjetnost

- Trombonist, glazbeni pedagog, skladatelj i dirigent, nezaobilazna je figura društvenog i kulturnog života Imotskog, grada kojem je posvetio više od tri desetljeća profesionalnog rada. Glibotinom zaslugom utemeljena je Glazbena škola "dr. fra Ivan Glibotić". Uz rad na mjestu ravnatelja škole, uspješno vodi i Općinsku glazbu u Baškoj Vodi, a predsjednik je Zajednice puhačkih orkestara Splitsko-dalmatinske županije. Uz to i sklada, obogaćujući domaću glazbenu literaturu za limena puhača glazbala. Nagrada za umjetnička ostvarenja u protekloj godini pripala mu je za uspješan rad s Gradskom glazbom Imotski, znalačko upravljanje Glazbenom školom "Dr. fra Ivan Glibotić", dugogodišnji glazbeno-pedagoški rad te svekoliki doprinos suvremenoj kulturi Imotskog, Dalmacije i Hrvatske.

NOVINARSTVO 

Vladimir Urukalo: nagrada "Miljenko Smoje" 


-  On je prvi i uvijek dobro informiran o aktualnim događajima. Otvoren i voljan razgovarati sa svima, naizgled jednostavno dolazi do izjava žrtava, čak i onih koje su godinama šutjele o torturama i ponižavanjima, primjerice kada je riječ o pedofiliji, koju je Urukalo razotkrio u dijelu društva od kojeg, sljedeći srce i razum, nikad nikakvo zlo ne bismo očekivali. Odgovornost, pa budimo iskreni – i društveni pritisak na autora u takvim je osjetljivim temama doista velik. No, nema manje Urukalove odgovornosti ni kad piše o istragama koje su u tim trenucima još u tijeku, spomenimo samo prošlogodišnje, izuzetno složene istrage ubojstava u Solinu i Trogiru. Osjetljivo je pisati o aktivnostima zločinačkih skupina, raditi razgovor s čovjekom koji još uvijek čeka suđenje pod optužbom da je šef zločinačke organizacije. Urukalo sve to uspijeva napraviti tako kao da bi to baš svatko mogao, kao da je to uzeti dvije izjave. Istina je da Urukalo voli to što radi, ali je istina da to na takav način mogu raditi samo najbolji.

Stipe Božić: nagrada "Joško Kulušić" za životno djelo u području novinarstva

- Novinske stranice najviše je punio u Slobodnoj Dalmaciji, počevši od senzacionalnoga prvog uspona na Mount Everest 1979. godine. Nametnuo se kao sjajan putopisac, pripovjedač, pa se, čitajući njegove napisane priloge i gledajući fotografije snimljene s ekstremnih himalajskih okomica, čitatelji osjete kao da sve to s njim proživljavaju. Više od 110 dokumentarnih filmova prikazanih na HTV-u, s njegovim su režiserskim potpisom, neki od njih u statusu su vrlo izdašnih izvoznih proizvoda nacionalne televizijske produkcije. Penjačka sjećanja Božić je ukoričio u pet knjiga: "Put na vrh svijeta", "Sedam vrhova", "Svete planine svijeta", "K2 – Trijumf i tragedija" te "San o Everestu". Tekstovima, fotografijama, filmskom građom i videouradcima Stipe Božić je običnim ljudima Himalaju približio više nego itko na svijetu.
Naslovnica Hrvatska i svijet

Najčitanije

Najnovije