Na press konferenciji Lučke uprave i Zračne luke Dubrovnik jutros se razgovaralo na temu EU projekta Interpass za unapređenje homeport prihvata gostiju. Ukupna sredstva za projekt INTER-PASS iznose 1.498.568 eura, od čega je za Zračnu luku Dubrovnik, kao vodećeg partnera, osigurano 359.340 eura, a za Lučku upravu Dubrovnik 193.290 eura. Od cjelokupnog iznosa, 85% sufinancirano je od Europskog fonda za regionalni razvoj (bespovratna sredstva).
Komunikacijski paket
- Dobili smo sredstva za projekt Interpass, u kojem je vodeći partner Zračna Luka Dubrovnik, a mi smo jedan od partnera kojih ima dosta. Riječ je o međunarodnom projektu – predstavio ga je u uvodu Hrvoje Kulušić iz Lučke uprave, s kojim na ovom projektu radi i kolegica Ana Kesovija.- Naš je cilj u sljedećem razdoblju infrastrukturni razvoj. Već intenzivno radimo obalu na Batahovini. U suradnji sa svim službama u Gradu radimo na optimizaciji i unapređenju organizacije prometa u ljetnim mjesecima, pogotovo na vrhuncu sezone, na način da se optimalno organizira transport gostiju i da se manje opterećuje gradska infrastruktura. U sklopu toga je i projekt Interpass koji je primarno orijentiran na organizaciju transfera gostiju koji dolaze u sklopu homeport operacija s tvrtkom Thompson, odnosno ove godine se zovu Marella Cruises, koji stižu avionima uglavnom iz Engleske u Zračnu luku i dolaze na ukrcaj na brod u Luku, a po završetku krstarenja se opet vraćaju na aerodrom. U sklopu projekta smo, kao Lučka uprava, zaduženi za komunikacijski paket, dakle vodimo dio komunikacije između svih projektnih partnera i prema javnosti, a u onom konkretnom dijelu za koji smo dobili sredstva i što ćemo realizirati jest izvođenje nadstrešnice koja bi omogućila da se gosti imaju gdje zakloniti u lošim vremenskim uvjetima dok čekaju ukrcaj. Predviđen je i softverski paket kojim bi poboljšali komunikaciju prema gostima u smislu informiranja o odlascima, programu, samom Gradu itd. Kroz taj paket bi pružali dodatne informacije koje će im pomoći da lakše započnu i završe svoje krstarenje – rekao je Kulušić, te, što se tiče same Lučke uprave, istaknuo neke zanimljive brojke.
Trend koji je bitan
- Promet u ovoj godini bit će na razini prošlogodišnjih. U 2017. imali smo 446 ticanja brodova na kružnim putovanjima i 703.000 putnika, a u 2018. očekujemo 442 ticanja, što se opet može promijeniti zbog vremenskih uvjeta, te 750.000 putnika. Unutar toga ovaj projekt s kompanijom Thompson odnosno Marella Cruises, sudjeluje sa 65.000 gostiju koji će se ukrcati ili iskrcati po povratku s kružnog putovanja. To će biti 26 ticanja broda Marella Celebration.Nama je važan ovaj homeport jer sobom vuče još razne dodatne usluge koje putnici trebaju tijekom boravka u Dubrovniku, nije isključivo samo ticanje, transport i odlazak. Tu su razni dodatni servisi. Još jedna stvar je jako pozitivna, a to je da je u prošloj godini u prosjeku 200 gostiju nakon krstarenja boravilo još sedam dana u Dubrovniku, najčešće na Kalamoti jer tamo imaju hotel, te su time ostvarili dodatnih 36.500 noćenja u Gradu. Taj trend je jako bitan i raste – naglasio je Kulušić.
O projektu su govorili i predstavnici Zračne luke Dubrovnik, vodeći partneri u projektu, Josip Paljetak i Anita Brailo, te istaknuli kako, osim Dubrovnika, obuhvaća i Pulu, Bari i Krf te pridruženog člana Veneciju. DML