Zašto srednjoškolci 'preuzimaju' posao dilanja droge

Troje srednjoškolaca iz Srbije - dvoje 17-godišnjaka i jedan 18-godišnjak - prošlog je lipnja umrlo od posljedica konzumacije ekstazija. Smrt tinejdžera, malo je reći, zgrozila je tamošnju javnost, a vladu primorala da pronađe način kako bi se uhvatila u koštac sa sve izraženijim trendom narkomanije među onima koji se još nalaze u školskim klupama, donosi portal 100posto.
Prvo rješenje bilo je da se formira Komisija za borbu protiv narkomanije u školama.
"Zaustavit ćemo svaki auto, zaustavit ćemo svaku pošiljku, čovjeka na ulici, nije sporno, ali morate prvo raditi na tome da netko ne želi drogu", izjavio je tim povodom ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović.
U godinu dana svog djelovanja Komisija može se pohvaliti tek predavanjima i tribinama te inicijativom da se dilerima koji prodaju drogu maloljetnicima i koriste maloljetnike pri prodaji droge povećaju kazne s minimalno tri na maksimalno 15 godina.
Upravo je taj problem, same djece koje prodaju drogu sve više postao izražen. Recimo, prije dvije godine objavljena je vijest da je kod dvojice osnovaca beogradska policija pronašla čak 50 paketića heroina za prodaju (!?), nešto prije toga je 17-godišnjak 'pao' u taksiju s pola kilograma heroina na zadnjem sjedalu.

Zašto dileri uključuju djecu razlog je jasan. Kazna za isto kazneno djelo je neusporediva: 15-godišnjak se može izvući s pojačanim nadzorom roditelja i(li) staratelja, punoljetnik s višegodišnjom kaznom zatvora.
No, što je sa situacijom kad djeca i adolescenti prodaju drogu svojim vršnjacima? I o tome je bilo vijesti, tako je profesorica biologije uhvatila osnovnoškolca dok za vrijeme odmora pokušava prodati travu svom vršnjaku. Da droge ima u školama, pokazala su i testiranja školskih klupa pomoću reagensa - potvrdila su pretpostavku o prisustvu narkotika u školama.
Ipak, ovo nije priča iz Srbije, ona služi tek kao komparativan primjer što se može dogoditi kad stvari odu predaleko. Po dostupnim podacima u stanje se u Hrvatskoj ne može ocijeniti dramatičnim, no ne treba se ni zanositi da su hrvatski srednjoškolci lišeni ovih opasnosti.

Pokazuju to i rezultati Europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima, komparativnoj usporedbi na kojoj se Hrvatska ne može baš podičiti rezultatima. Pri zadnjoj analizi, među hrvatskim šesnaestogodišnjacima bilo je čak 33 posto pušača, 54,7 posto onih koji su konzumirali alkohol, a 22,5 posto ih je barem jednom u životu probalo drogu, među kojom je najpopularniji bio kanabis - konzumiralo ga je sedam posto unatrag mjesec dana od ispitivanja.
Zanimljiva je bila usporedba i s dostupnosti kanabisa kao najpopularnije droge među mladima. U odnosu na 90-e, kada je skoro svaki peti (19 posto) izjavio da je 'travu' lako ili vrlo lako nabaviti, u zadnjem istraživanju – objavljenom 2016. - taj postotak je skočio na 42 posto.

Srednjoškolci kolegama prilagođavaju cijenu
Taj je postotak, između ostaloga, i porastao jer su i adolescenti ušli u posao. Potvrdio je to i primjer iz Osijek od prošle jeseni. Više srednjoškolaca hospitalizirano je zbog konzumacije tzv. osvježivača zraka kojeg su im prodali - njihovi kolege. Makar je u tom slučaju bila (tada) legalna supstanca školarcima je bilo povoljnije kupiti je u školi.
Prema iskazu osječke srednjoškolke, 'osvježivači zraka' su bili najpopularniji jer su bili najjeftiniji, a jedan joint se u školi mogao nabaviti već za 10 kuna.

Ovog ljeta hrvatskim medijima kružila je ispovijest majke iz Pule, ona pak tvrdi da je tamo stanje alarmantno. 'Drogiraju se za vrijeme nastave, večernjih izlazaka, u kafićima, na plaži, kod kuće… Drogu su kćerki davali prijatelji iz škole, za vrijeme nastave i nakon nje, poznati i nepoznati vršnjaci', rekla je za Glas Istre, pa naglasila kako se na popisu onih koje konzumiraju nalaze i amfetamin, DMT, MDMA, klonazepam i LSD, kako donosi portal 100posto.

Slične vijesti dolaze iz gotovo svih krajeva Hrvatske, čak i iz 'pitomog Zagorja'. Kad je policija 2016. razbila lanac od šest dilera koji su drogu prodavali i srednjoškolcima, jedan od njih još je bio učenik. Premda iz policije neko vrijeme nisu stizala priopćenja koja bi se ticala većih zapljena unutar škola, događalo nam se i to.
Rekorder je još iz prošlog desetljeća. Mladi Zagrepčanin – koji je tad bio učenik drugog razreda strukovne škole - pao je s čak 400 grama, a prodavao je, naravno, i svojim kolegama.

Kako stvari izgledaju unutar školskih klupa, pokušao nam je dočarati danas 21-godišnji student zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Tijekom gimnazijskih dana redovito je pušio 'travu', povremeno je eksperimentirao i s drugim drogama, a i sam bi nešto prodao.
"Duvao sam tada kao manijak. Zahvaljujući tome što sam prodavao uvijek bih imao nešto za pušiti, a ostao bi mi i fini džeparac. Nisam puno zarađivao, niti bio neki 'kriminalni mastermind', ali to je zato što sam pušio. Da nisam, zarada bi mi bila puno veća", kaže mi.
Priča mi kako je na njegovoj školi većina srednjoškolaca nešto probala, a kad sam mu predočio statistike smatra da su bili iznadprosječni. Kako je riječ o Zagrebu, gdje je sve dostupnije, to je donekle i očekivano.
"Ma, općenito, škola je bila dosta otkačena i puno ljudi je 'duvalo'. Nije tu bilo razlike, ova supkultura, ona supkultura - svi su 'duvali'! Dobro, 'cajkaši' nešto manje, ali i oni. Prema takvima sam znao bit i bezobrazan, pa bih i zavaljao, kao i štrebere iz razreda. Kad bi se takvi neupućeniji udružili da kupe 'žižu', prodao bih im 'siću' s 2-3 vrha. Nikad se ne bi žalili i došli bi po još", prisjeća se.

Kaže, o nekom strahu da bude uhvaćen tada nije ni razmišljao. S obzirom da se 'u školi sve zna', nije strahovao da bi mu se netko mogao osvetiti.
"Nije me bilo strah nikog. To su valjda te godine kad te uopće nije strah ničega, a roditelji i profesori ništa nisu znali. Prodavao sam i ljudima iz škole i kvarta i njihovim prijateljima i nikad mi se nije ništa dogodilo."
U međuvremenu je upisao fakultet, sad je u vezi s djevojkom već dvije godine i ovo mu se čini kao daleka povijest. Uozbiljio se, iako si s vremena na vrijeme da oduška.

"Da me ponudiš, ne bih odbio(smijeh). Ono je bila mladost-ludost. Bi li ponovio? Sad sigurno ne bih, kažem, tad ne razmišljaš i nije te ničeg strah."
Ipak, ne misli da je su našim srednjim školama stanje alarmantno da bi se trebale formirati neke komisije kao u Srbiji.
"Nisam baš siguran da tako nešto ima smisla. Klince privlači ono što je zabranjeno, a droga u škole nije došla u moje vrijeme, ni prije deset godina. Takvih stvari ima, vjerujem da će ih biti, jedina su pitanja u kojoj mjeri i kaj će bit 'in'", zaključuje, stoji na kraju teksta kojeg donosi portal 100posto.