StoryEditor
Više od sportaviše od sporta

Mijenjao je povijest, cijeli se život borio za jednakost i pravo na izbor, a uz Hrvatsku je stao u danima kad joj je bilo najteže

Piše Toni Perković
23. siječnja 2020. - 21:00
 Srđan Vrančić/Hanza Media

Puno je ljudi mijenjalo povijest sporta. Ipak, gotovo nitko nije napravio za popularizaciju nekog od njih kao što je napravio Gari Kasparov za šah. Mnogi će šah nevoljko uopće svrstati među sportove, dok će neki kategorički odbiti i pomisao da se ova igra nazove sportom. Najvećem dijelu svjetske populacije šah je vrlo dosadan, što proizlazi iz činjenice da ga najčešće baš i ne shvaćaju, ali junak naše priče izdigao se iznad okvira svog sporta i postao mega zvijezda u svjetskim okvirima. A svoju je popularnost, za razliku od mnogih, odlučio iskoristiti da bi svijet učinio pravednijim mjestom. Borio se za jednakost svih ljudi i pravo na osobni izbor te je stao uz Hrvatsku kada su joj mnogi okrenuli leđa. To nije bio jedini njegov politički angažman, a s borbom nije prestao ni do danas. No o tome nešto kasnije.

Garik Kimovič Weinstein rođen je 13. travnja 1963. godine u Bakuu u židovsko-armenskoj obitelji. Njegov otac Kim preminuo je od leukemije kada je Gariju bilo samo sedam godina, a prezime Kasparov, inače rodno prezime njegove majke Klare, uzeo je kada mu je bilo 12 godina da bi izbjegao eventualne probleme zbog svog židovskog porijekla.

Šahom se, pod utjecajem roditelja, počeo baviti vrlo rano, a od samog je početka pokazivao nevjerojatan talent. Već sa sedam godina krenuo je u šahovsku školu Mikhaila Botvinnika, sovjetskog velemajstora, jednog od najboljih šahista tog doba i bivšeg svjetskog prvaka. Pod vodstvom fantastičnih trenera razvijao je svoju igru sve više i uskoro postao ponajbolji mladi šahist Sovjetskog Saveza, samim time i svijeta.

Do prve velike titule u životu stigao je sa samo 13 godina osvojivši sovjetsko juniorsko prvenstvo, a isti je podvig ostvario i godinu kasnije osvojivši naslov s rekordnih 8.5 bodova od mogućih 9. Cijelom je šahovskom svijetu postalo jasno da se stvara novo veliko ime, ali razmjere dominacije i rekorde koje će porušiti u godinama koje su pred njim, malo tko je mogao predvidjeti.

Rekorde je nastavio rušiti 1978. kada je kao petnaestogodišnjak sudjelovao na svom prvom seniorskom prvenstvu Sovjetskog Saveza, postavši tako najmlađi šahist kojemu je to ikada pošlo za rukom. Dvije godine nakon toga osvojio je naslov svjetskog juniorskog prvaka, a 1982. i naslov prvaka svoje zemlje. Sport ozbiljnih, namrštenih i pomalo zatvorenih ljudi dobio je veliku zvijezdu. Dvadesetogodišnjak iz Sovjetskog Saveza doveo je ovu zanimljivu igru na naslovnice i bilo je samo pitanje vremena kada će napraviti nešto novo po čemu će ga svijet pamtiti.

image
AFP

A novi veliki podvig došao je prije nego se itko nadao. 1984. godine postao je, s 21 godinom, najmlađi igrač koji je zasjeo na prvo mjesto ljestvice FIDE-a, a iste je godine osvojio i Kandidatski turnir i time izborio pravo igranja za svjetsku titulu protiv Anatolija Karpova, svog sunarodnjaka.

Najduži meč u povijesti

U rujnu 1984. počeo je najduži meč za svjetskog šahovskog prvaka svijeta u povijesti. Pobjednik je trebao postati onaj koji prvi dođe do šest pobjeda, a Kasparov je u natjecanje krenuo očajno. Nakon samo devet partija gubio je 4:0, a šahovski su analitičari očekivali da će Karpov posao završiti u maksimalno 18 partija.

Ipak, Kasparov se trgnuo i sljedećih je 17 partija završilo remijem, a onda je Karpov u 27. partiji stigao do vodstva 5:0. Situacija je izgledala izgubljeno za mladu nadu, no on se nije predavao. Uslijedila su još četiri remija, a onda je u 32. partiji Kasparov upisao svoju prvu pobjedu. Iscrpljujući dvoboj ostavljao je sve više tragova na obojici šahista, a prve sljedeće odlučene partije bile 47. i 48. koje su također otišle na stranu Garija Kasparova. Rezultat je bio 5:3, i bilo je sve više onih koji su vjerovali da može doći do nezapamćenog preokreta.

Nakon što je Kasaprov smanjio na 5:3, predsjednik FIDE-a Filipinac Florencio Campomanes odlučio je prekinuti natjecanje zbog, kako je rekao, zdravlja igrača. Nakon pet mjeseci igre odlučeno je da pobjednika nema i da će se novi dvoboj, s drugačijim pravilima, igrati kasnije u 1985. godini. Unatoč protivljenju obojice igrača, odluka nije promijenjena, a obojica su kandidata bili vrlo ljuti na šahovsku organizaciju zbog kontroverzne odluke.

Novi je dvoboj, održan u Moskvi, trebao iznjedriti pobjednika nakon 24 partije. U slučaju da bi rezultat bio neriješen, 12:12, prvak bi ostao Karpov. Fantastične partije praćene su s velikim zanimanjem diljem svijeta, a u 24. partiji, 9. studenog 1985. Gari Kasparov postao je svjetski šahovski prvak. U posjednjoj je partiji, koristeći crne figure došao do ključne pobjede i tako je sa svega 22 godine ušao u svjetsku šahovsku povijest. Postao je najmlađi svjetski prvak, a prijašnji rekord Mikhaila Tala popravio je za punih 20 godina.

image
Darko Tomas/Hanza Media

Desetljeće i pol koji su uslijedili donijeli su nevjerojatnu dominaciju Kasparova i na taj ga način učinili, po mišljenju svih, jednim od najboljih šahista svih vremena. Titulu je izgubio 2000. godine od Vladimira Kramnika, svog učenika. O njegovim šahovskim rekordima i postignućima mogli bismo pisati još mnogo, no sada ćemo se maknuti od same igre i pokušati vam dočarati zašto je Kasparov postao veći od same igre i koliko je postao važan kotačić u povijesnim zbivanjima od devedesetih godina prošlog stoljeća pa sve do danas.

Politički aktivist i prijatelj Hrvatske

Kao visoko inteligentan čovjek s težnjom da društvo učini boljim Kasparov se od samih početaka šahovske karijere bavio politikom koja je kasnije prerasla u aktivizam. Iako je dolazio iz obitelji uvjerenih komunista, već je kao trinaestogodišnjak počeo izražavati sumnju u opstojnost tog modela u Sovjetskom Savezu.

Ipak, 1984. učlanio se u Komunističku partiju, ali se već uoči demokratskih promjena iz nje ispisao. 1990. učlanio se u Demokratsku partiju Rusije, ali je i nju napustio nakon samo godinu dana. Za vrijeme šahovske karijere u politici je samo davao deklarativnu potporu određenim strankama, a pravi je politički rad i aktivizam započeo tek završetkom karijere 2005. godine.

image
Croatia Grand Chess Tour 2019.: Gari Kasparov, Anis Giri, Magnus Carlsen
Damir Krajač/Hanza Media

No, prije nego nastavimo o njegovom političkom angažmanu, prisjetit ćemo se nečeg, za nas u Hrvatskoj, puno važnijeg. Naime, kao veliki zagovornik demokracije i slobode Gari Kasparov pokazao se za vrijeme Domovinskog rata kao veliki prijatelj Hrvatske. I dok je njegov davni rival Karpov podržavao Srbe, Kasparov je zagovarao samostalnost Hrvatske.

Karpovljeva potpora Srbima kulminirala je odigravanjem simultanke (igranje protiv više protivnika istovremeno) u okupiranom Vukovaru 1995., Kasparov je za to vrijeme dolazio u Hrvatsku na pripreme, a nakon rata je bio član Šahovskog kluba Borovo-Vukovar 91 i osječkog ŠK ETF-Osijek. Kao znak zahvalnosti za sve što je radio za Hrvatsku, Kasparovu je 2014. uručeno hrvatsko državljanstvo, a iste je godine kao hrvatski kandidat za predsjednika FIDE izgubio izbore rezultatom 110:61.

Od 2000. godine ima kuću u Makarskoj u kojoj odmara više puta godišnje, a u goste mu je na trening dolazio i Norvežanin Magnus Carlsen, aktualni svjetski šahovski prvak i njegov učenik. U Hrvatskoj je više puta igrao simultanke, a jedna od najupečatljivijih svakako je bila ona na splitskim Prokurativama kada je istovremeno igrao 18 partija i, naravno, svih 18 pobijedio

image
Feđa Klarić/Hanza Media

Borba za demokraciju

Ali, kao što smo rekli, nije Hrvatska jedina zemlja za koju se Kasparov borio. Razočaran stanjem u Rusiji i vladavinom Vladimira Putina odlučio se aktivno uključiti u politiku, a 2008. izrazio je želju da se kandidira na predsjedničkim izborima. Ipak, zbog opstrukcija aktualne vlasti do toga na posljetku nije došlo. Više je puta uhićivan zbog svog aktivizma, braneći slobodu mišljenja i izražavanja, a u svakom intervjuu koristi priliku ukazati na aktualno političko stanje. Izjavio je tako jednom prigodom da u Rusiji nema demokracije već se radi o diktaturi jednog čovjeka.

Bez obzira na sve pritiske koji se nad njima vrše, Kasparov ne odustaje od svojih ideja i uvjerenja. I dalje je najglasniji oponent vlastodršcima u Rusiji, prijateljuje s liderima opozicije i čini se da njegova borba nikada neće prestati.

Svoju je potporu, baš kao i 26 godina ranije Hrvatskoj, 2017. godine dao i katalonskom narodu u borbi za samostalnost. Prozvao je tada španjolskog premijera Mariana Rajoyja za izdaju mira, a rješenje situacije i sprječavanje daljnje eskalacije nasilja tražio je i od Europske Unije.

Danas, Gari Kasparov putuje svijetom, radi na jačanju ljudskih sloboda i prava kao predsjednik organizacije Human Rights Foundation, a nerijetko svrati i do Hrvatske gdje uživa u odmoru. Svoje vrijeme koristi i za pisanje, kako šahovske literature, tako i tekstova kojima pokušava napraviti bolje društvo.

Čovjek koji je promijenio šah pobjeđujući računala i najveće umove svog vremena sada pokušava promijeniti svijet. Hoće li mu to poći za rukom? Ostaje nam samo dati mu maksimalnu potporu u njegovim nastojanjima i naučiti što više od takvog genijalca.

Ostale tekstove iz serijala 'Više od sporta' pročitajte OVDJE.

Izdvojeno

11. kolovoz 2020 19:23