StoryEditor
Splithortikulturni stručnjaci jednoglasni u stavu da rivi ne treba mijenjati biljni imIDŽ

Palmama ne pakirati!

Piše PSD.
12. ožujka 2008. - 16:13
Dražen Grgurević: Murve nisu primjerene Rivi, a palme su postale simbol splitske obale Boris Šitin: Mijenjati vrste palmi, ali ih ne uklanjati s Rive Lovro Rumora: Murve daju hlad bolji od tendi

Radnici Parkova i nasada uređuju zelene sporne zelene površine na splitskoj Rivi. Foto : / Vladimir Dugandžić / CROPIX
Nedavni prijedlozi ‘zelenih’ kako će se u hortikulturnoj studiji zatražiti prijedlog zamjene palmi nekom domaćom stablašicom, murvama ili pelegrinkama, izazvali su polemike u javnosti. Stoga smo upitali struku što misle o uklanjanju palmi i vraćanju nekadašnjih vrsta drveća na najpoznatiju splitsku šetnicu.

Dražen Grgurević, pejsažni arhitekt i član stručnog savjeta Društva prijatelja kulturne baštine, smatra kako je zamjena palmi stablašicama složen problem, jer bi se nalazile vrlo blizu mora, a rijetke vrste su otporne na sol.

- Murve su izvađene odavno i po mom mišljenju ne treba ih vraćati na Rivu jer joj nisu primjerene. Palme treba sačuvati jer su postale dobro prepoznatljiva slika Splita koja se ne smije mijenjati. Ovaj prijedlog je korak unatrag - kazuje Grgurević.

Pet vrsta

Dio vizure Splita tako sada čini pet vrsta palmi, a prema Grgurevićevim riječima, inače autorom studije o jadranskim palmama, postoji oko 2200 vrsta, te bi kod eventualne zamjene postojećih u obzir mogle doći i neke druge vrste.

- Palme su sada stare i djelomično oštećene, no prošla je zima, ne može se predvidjeti koliko će još trajati - o vijeku postojećeg drveća govori Grgurević, no dodaje da je bilo sreće jer nije bilo prave lebićade.

- Kod iskopa pri preuređenju Rive palme su bile teško oštećene, čak su se čavli zabijali u njihova debla koja su već otprije bila načeta - zaključuje Grgurević. S njegovim mišljenjem o zadržavanju palmi i prepoznatljivosti Splita slaže se i Boris Šitin, mladi pejsažni dizajner, koji potpisuje uređenje brojnih vrtova hrvatske i europske elite.

Matko Biljak
- Puno ljudi nema predodžbu o tome koliko vrsta palmi zapravo postoji, i da bi se postojeće vrste mogle zamijeniti drugim. Primjetno je da su uz južno pročelje Palače, već počele jako propadati, ali ne samo zbog uvjeta u kojima rastu, nego i zbog starosti. Na žalost, o tom momentu nitko nije vodio računa - kazuje Šitin, koji je kategorično odbio ideju o stablašicama na Rivi.

Međutim, predlagač povratka murvi, potpredsjednik ‘Zelenih Hrvatske’ Lovro Rumora, ne odustaje od prijedloga, iako priznaje da nije stručan za izbor vrste stablašica, već je važno tek da daju hlad. - U Parizu je prije nekoliko godina umrlo tisuće starijih osoba od toplotnog udara, jer nisu imali direktnu zaštitu od sunca. Stoga mi tražimo hortikulturnu studiju gdje će struka odrediti najprimjereniju vrstu. Osobno provodim ljeta ispod stoljetne murve, te iz životnog doživljaja mogu tvrditi da to stablo daje bogati hlad - kazuje Rumora. Naglašava kako su palme na Rivi čista egzotika te da Split nije Mediteran po izgledu, već po ugodi.

Gdje su tamarisi

- Za prirodan hlad na Rivi u obzir dolaze lovor, masline, koštele... da su oni posađeni na Rivi ne bi trebalo trošiti pet milijuna kuna na postavljanje tendi - objašnjava svoj stav kazujući kako su naši stari sadili murve i tamarise duž obale. - Murve su sa splitske šetnice nestale dvadesetih godina prošlog stoljeća kada su ih zamijenile palme, dok su tamarisi izguljeni sada, unatoč tome što su bili obrambena linija koja je štitila od posolice - zaključuje Rumora.

Povađeno bilje

Usahlo bilje ofureno morem i solju od jučer više ne stanuje na Rivi. Djelatnici Parkova i nasada očistili su zemljane kvadrate na šetnici od osušenih buxusa, koji su od sveg bilja najviše bili devastirani. Parkovi i nasadi predložit će projektantima Rive, Studiju 3LHD da se buxusi zamijene pittosporum nanom, mediteranskom biljkom od koje se rade živice, a njihov se odgovor ubrzo očekuje.

U “Parkovima” napominju kako niti jedna biljka u potpunosti ne podnosi posolicu i utjecaj mora, već je samo pitanje koliko ga loše podnosi – više ili manje. Dotad ćemo se morati pripremiti na praksu česte promjene bilja i dijela tla na Rivi nakon svake njihove izloženosti morskim utjecajima.



 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

29. rujan 2020 06:08