StoryEditor
SplitSPLIT 3

Obišli smo kultni splitski kvart, nastao dok profit nije bio najvažniji. Prošli smo i kroz ‘treći rajon‘ i shvatili zašto je ovo - naše, a svjetsko

Piše Gabrijela Radanović
3. lipnja 2020. - 22:46
Jakov Prkić/HANZA MEDIA

Profit tada nije bio najvažniji - okrećući se oko svoje osi priča dr.sc. Višnja Kukoč, organizatorica treće po redu manifestacije ‘Split 3 – Ulice, kvartovi, stanovnici’ i umirovljena docentica s Katedre za urbanizam Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije.

Visoko je podignula pogled i dozvolila nam da doživimo vjetar koji pirja kroz ulicu krojenu za čovjeka, za stanara, za pješaka. Čuvenu Ulicu Ruđera Boškovića na Splitu 3, u kvartu kojeg se slobodno može nazvati jednim od najugodnijih u zemlji.
Provela nas je kroz “treći rajon”, pojam u urbanizmu koji znači određenu veličinu, a Split 3 je - veličina.

Šetnju smo započeli popločanom pješačkom ulicom položenom u smjeru Dioklecijanova karda. Zahvaljujući upravo takvom položaju ulice (sjever-jug), grupu od dvadesetak zainteresiranih građana cijelo vrijeme je grijalo ugodno proljetno sunce. Zamislite, u antici su se ljudi rukovodili prirodom. Arhitekti Splita 3, svjetski poznatog urbanističko - arhitektonskog fenomena, u drugoj polovici 20. stoljeća, ponovili su takvu “filozofiju”.

- Glavna ulica rajona je u smjeru karda, a stambene sporedne ulice su u smjeru centurijacije. Naime, cijeli Split 3 je posvećen pješaku. U glavnoj ulici nalaze se centralni sadržaji potrebni svakom stanovniku. Stambene ulice sa svojim “tihim” sadržajima ulijevaju se u glavnu. Sve je osmišljeno kao sitan vez koji s noge na nogu povezuje cijeli kvart - objašnjava dr.sc. Višnja Kukoč, a stanari potkrepljuju njezine riječi. Naime, grupu domaćih turista u razgledavanju kvarta presretavala su djeca s biciklima i brojni prolaznici kojima je svakodnevica uživanje u komodu njihovog kvarta.

Zašli smo u tišinu stambene Ulice kroz Smrdečac i krenuli prema igralištima. Dočekala nas je vriska djece, ugodna “tišina” koju smo rado osluhnuli. Arhitekti su svaki detalj pomno osmislili. Od ulične rasvjete, rampa za kolica, do visine i širine zidića prilagođene stanaru kako bi sjeo i odmorio, zaigrao na karte ili zastao na trenutak sa svojim susjedom. Baš u tome je krije čar Splita 3, u detaljima.

Treba istaknuti kako se toponim naziva urbanističkog poteza i manifestacije ne odnosi na današnji kotar Split 3 već na puno šire područje. Originalno se radi o 341 hektar u koji spada još i Trstenik, Mertojak, Žnjan, Visoka i Dragovode. Zato je u ovoj urbanoj promenadi ulicama trebalo posjetiti i Papandopulovu.

- Odnosom izgrađenog i neizgrađenog ostvarena je prostorna harmonija koja privlači stanare i izaziva ugodu, što se vidi iz priloženog. Prikladna je za organizaciju kvartovskih manifestacija i zato smo ju i mi odabrali kao lokaciju u kojoj će se održati jazz koncert. Ispred prostorija udruge "Kvart", na istome mjestu gdje će se i održati okrugli stol "STanje 3".

Cjelokupna manifestacija će završiti u subotu. U 21 sat počet će projekcija danskog trilera "Krivnja", u suradnji s Kinom Mediteran, u Ulici Šime Ljubića, kod umjetničke intervencije "Smisao" - podsjetila je naša edukatorica i vodič.

Na vrhu Papandopulove dočekalo nas je nedavno izgrađeno parkiralište i trenutak kada su promatrači uočili da je “umjetniku nestalo inspiracije”.

No, riječ je o puno kompleksnijim problemima koji nas vode do Mertojaka, kvarta u kojem se osjeća energija Splita 3, ali narušena kolnim prometom nauštrb pješačkih zona. Nema više ni rampa za kolica. Konačno, dočekao nas je park s potočićem koji je jedini, uz park Emanuela Vidovića, planski zasađen nakon Drugog svjetskog rata.

Organizatori manifestacije

Organizatori manifestacije su entuzijasti okupljeni u: Arhitektonskom kolektivu d.o.o. (Mariana Bucat, Jelena Borota, Marko Borota, Lea Jurčić, Višnja Kukoč, Morana Ostojić), Udruzi Kvart i Kinu Mediteran.

Uz potok se igraju djeca, rekreiraju mladi sportaši i šeću psi. Tu smo sjeli, u hladovini česmine, na mostu iznad potočića. Baš tu smo završili nesvakidašnju šetnju koju naši brojni sugrađani, nažalost, nikada nisu doživjeli. Dojmovi su se slegli, pričalo se o tome kako bi trebalo biti, kako bi se trebalo graditi, a dr.sc. Višnja Kukoč je na sami spomen loše osmišljenih i provedenih rješenja zaključila:

- Kada pričamo o zajedničkom prostoru, spominjemo samo dobre ambijente.

 

 

#SPLIT 3#ARHITEKTURA#URBANIZAM#VIŠNJA KUKOČ

Izdvojeno

16. lipanj 2020 23:08