Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ snimila je dokumentarne filmove o starim zanatima krajeva uz Krku. Riječ je o dokumentarnom serijalu 'Kad se sjetim Krke' u režiji Tomislava Krnića, koji donosi inspirativan pogled na kulturno blago koje čuva etno selo na Skradinskom buku.
- Ubrzani način suvremenog života, polako je istisnuo i bacio u zaborav stare zanate. Želeći podići svijest o iznimno bogatoj kulturnoj baštini koja se vezuje uz rijeku Krku te načinu života ljudi koji su pokraj rijeke oduvijek živjeli i stvarali, JU „NP Krka“ realizirala je produkciju jednog dužeg i tri kraća dokumentarna filma čija radnja, kroz emotivne priče zanatlija, oživljava neka davno zaboravljena vremena- kazala je Katia Župan, glasnogovornica JU NP 'Krka'.
Iako glavni likovi podsjećaju na protagoniste neke od bajki, riječ je o stvarnim ljudima koji su svoj život posvetili vrijednim zanatima te su tijekom dugih desetljeća svog života bili i ostali vezani za Krku. Jedan od najstarijih stanovnika Skradina, 87-godišnji mlinar Mate Žura, u prvom filmu svjedoči o svom zanatu kojim se u mlinu na Skradinskom buku bavio uz svog oca. Zahvaljujući svojem dugogodišnjem iskustvu i specifičnom znanju, sudjelovao je i u obnovi današnjih vodenica u Nacionalnom parku „Krka“.
- Počela sam tkati s četrnaest godina, kada su mi noge mogle doseći do tare- prisjeća se u filmu druga protagonistkinja, 85-godišnja Milka Lukić. Godine ju nisu spriječile da 2002. započne s radom u tkalačkom stanu na Skradinskom buku te da svoje znanje prenese dvjema ženama, od kojih jedna i dan danas tamo tka.
Treća priča je ona Dragana Šupe koji dolazi iz kovačke obitelji s Konjevrata, čiji se članovi posljednjih 160 godina bave ovim drevnim zanatom:
- U kovačnici se radilo od jutra do mraka i tako cijeli tjedan. Subotom kada je nastava u školi trajala kraće i dok bi čekali autobus odlazili bi na Skradinski buk uživati, igrati se i brati pinjole- prisjeća se Dragan u filmu.
- Iznimno smo ponosni na nematerijalnu kulturnu baštinu našeg kraja koju ovim filmovima želimo istaknuti. Brojnim posjetiteljima NP 'Krka' i etno sela omogućujemo uvid u nekadašnji način života stanovnika ovdašnjeg kraja, kao i kompleksnost zanata koji danas polagano izumiru. Obnovljene vodenice na rijeci Krki spomenici su ruralnog graditeljstva i gospodarske prošlosti, ali i etnološko-etnografski spomenici, upravo zbog načina na koji su se koristile u prošlosti. Ovim filmovima želimo širem krugu ljudi dočarati taj svijet i iskazati poštovanje 'kruhu i motici' koji su othranili Dalmaciju“, kazala je ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Nella Slavica i dodala:
- Također, ovim filmovima, zanate koji nestaju uslijed suvremenog načina života nastojimo sačuvati od zaborava, ponajprije zbog svih budućih generacija. Stoga zahvaljujem protagonistima što su nam dočarali dio svog dugogodišnjeg umijeća i vještina na inspirativan i motivirajući način- zaključila je ravnateljica NP-a 'Krka'.