StoryEditorOCM
Županija‘rat‘ u primoštenu

Petrina poručuje Mađarima: ‘Skidajte rampu s općinskog zemljišta i mičite zaštitare‘

Piše Vedrana Stočić
3. kolovoza 2022. - 12:54

Općina Primošten ovog puta odlučila je ozbiljno 'zaratiti' s Primoštenom dd.

- Nismo mogli utjecati na ugovor o privatizaciji ni njegovo provođenje, to je bilo u nadležnosti Hrvatskog fonda za privatizaciju, a sada Ministarstva državne imovine, međutim ono što je naše ne damo i nitko neće na javnom dobru u općoj uporabi stavljati rampe. Posebno se to odnosi na one koji se ponašaju neokolonizatori i ne poštuju institucije ove zemlje. Nismo mi protiv toga da „Primošten“ dd zaradi, ali Mađari iz Mongolije moraju znati da oni na čijem zarađuju imaju zakonsko pravo na dio te zarade koju im oni bahato uskraćuju- poručuje primoštenski načelnik Stipe Petrina.

Općina Primošten pravomoćnom presudom Općinskog suda u Šibeniku stekla pravo na nerazvrstanu cestu, a  samo dan poslije Primošten d.d. na tu istu cestu postavio je rampu. Da bi osigurala nesmetano korištenje površine javne namjene u svom vlasništvu, i to za sve ljude pod istim uvjetima, Općina Primošten pokrenula je upravni postupak u kojem  traži uklanjanje nelegalne rampa. Rješenje je postalo izvršno 25.srpnja, međutim rampa još stoji na istom mjestu i čuvaju je zaštitari.

- Rampa će biti uklonjena, slijedi dozvola o izvršenju. Naplaćuju parking na našem, oteli su 130 tisuća kvadrata općinskog zemljišta. Na ovaj način Mađari su uzurpirali čitav poluotok Raduču- ljuto je poručio primoštenski načelnik.

U Općini Primošten kažu da vlasnici Primoštena dd dobro znaju da  cijeli poluotok nije njihov. Iz Rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju (KLASA: UP/I-943-01/02-02/12, URBROJ: 563-03-02/07-2002-6 od dana 29. travnja 2002. godine) nedvojbeno proizlazi da su u vrijednost društvenog kapitala ušli isključivo dijelovi nekretnina koje se nalaze na poluotoku, međutim u Općini Primošten ne znaju na koji način i u kakvom sudskom postupku  su se Mađari   uspjeli uknjižiti za cijelo na općinsku, državnu i privatnu imovinu nekih Primoštenaca.

- Svjesni su i apsolutno im je jasno da nisu vlasnici cijelog poluotoka, to proizlazi iz činjenice da su 2011. godine podnijeli zahtjev za dodjelu koncesije sukladno Zakonu o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije. U zahtjevu oni odvajaju dijelove zemljišta koje nije procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe, odnosno koje nije uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije. Da je postupak po tadašnjem  Zakonu okončan Općina Primošten imala pravo naplate koncesije jer se radi o zemljištu u vlasništvu Općine. Cijeli postupak za izdavanje koncesije je bio dugotrajan zbog pasivnosti županijske administracije, točnije Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju tada pod vodstvom pročelnice Semire Škugor.

Trebali su izdati Rješenje o utvrđenju građevne čestice, no 2020. godine stupio je na snagu novi Zakon o neprocijenjenom građevnom zemljištu koji je propisao da se svi započeti postupci prema starom Zakonu obustavljaju. Nalaže  se trgovačkim društvima da u određenom roku podnesu novi zahtjev za donošenje Rješenja o utvrđenju prava vlasništva na turističkom  zemljištu na kojem su izgrađeni hoteli i turistička naselja. Ukratko, vraćeni smo na početak, a izgubili smo vrijeme, ali i značajne novčane prihode, kako jedinica lokalne samouprave, tako i jedinica regionalne samouprave, a i država- kaže nam pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Primošten pravnik Grgo Soža.

Primošten d.d. je sigurno je jedna od najgorih  privatizacijskih priča. Ni nakon 21 godina mađarski vlasnik nije uspio obnoviti 1000 prijeratnih hotelskih postelja. Hoteli Raduča je sravnjen sa zemljom, hotel Marina Lučica je jeziva ruševina i ruglo turističkog Primoštena.

Bivši mali dioničari godinama su tvrdili da se umjesto privatizacije njihove hotelske kuće dogodila prijevara i pljačka. Krivili su Hrvatsko fond za privatizaciju i nasljednike te institucije koji nisu nadzirali temeljni ugovor i potpisane anekse.   

Unatoč Aneksu 2, koje je potpisan 2007. godine i kojim se zabranjuje prodaja nekretnina,  netom nakon potpisivanja ugovora krenula je potpuna rasprodaja. Prodana je upravna zgrada,  stara škola, depandansa, bivši turistički ured...

Na ostatak imovine “Primoštena” d.d.: Marinu Kremik, hotel “Zora” i autokamp “Adriatic”, podigli su  puste hipotekarne kredite koje nisu vraćali pa su se na te nekretnine upisivale mađarske, ali bahamske banke...

Prije pet godina FINA je pokrenula stečaj zbog 218 milijuna kuna  dospjelih, a nepodmirenih obveza,  Primošten dd neuspješno je prošao i Liničevu takozvanu predstečajnu nagodbu.

Od silnih kredita, tvrdili su bivši mali dioničari, ni jedna kuna nije uložena u obnovu hotela stoga su još u srpnju  2010. godine dokumentaciju predali tadašnjem ravnatelju USKOK-a Dinku Cvitanu. Od kaznene prijave nije bilo ništa, ni danas se ne zna pouzdano tko je stvarni vlasnik primoštenske hotelske kuća, a novac iz Primoštena godinama samo curi.

19. travanj 2024 09:33