Šibenik se ponovno okrupnjava, reintegrira. U njegovo urbano područje ulaze grad Skradin i općina Bilice. Ali ne zbog političkih, nego zbog sasvim pragmatičnih, financijskih razloga.
Naime, cilj je dobivanje europskih sredstava iz programa namijenjenog urbanim aglomeracijama koje definira država, a one potom rade na zajedničkim projektima koje nominiraju na natječaje europskih fondova, objasnio nam je Petar Mišura, šibenski pročelnik za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj.
– Već sedam godina ta je opcija moguća, ali u prvom programu EU za urbane aglomeracije, 2014. – 2020., kriterij za integriranje bio je da grad u čije se urbano područje manje jedinice lokalne samouprave uključuju ima najmanje 50 tisuća stanovnika, a sada je taj kriterij 35 tisuća. Drugi je kriterij da dnevne migracije s priključenih područja prema centru urbane aglomeracije budu najmanje 30 posto i da postoji kontinuitet prostorne povezanosti sa središtem kojem se priključuju – ističe Mišura.
U prvom su krugu opciju europskog sufinanciranja projekata iskoristile aglomeracije Zagreb, Osijek, Rijeka, Split, Pula, Zadar i Slavonski Brod, a u ovom drugom urbano područje proširuju Šibenik, Karlovac, Dubrovnik, Vinkovici, Bjelovar i Varaždin. Doduše, priliku je iskoristio i Solin, kroz urbanu aglomeraciju Splita, kao i Velika Gorica kroz urbano područje Zagreba.
Šibenska aglomeracija ima već definirane projekte.
– Šibenik ima desetak spremnih programa, od Centra za mlade, Vojarne Ante Jonića, Vatrogasnog doma, preko Tvrđave sv. Ivana do obnove plaže na Jadriji. Vjerojatno ćemo nominirati Centar za mlade, dok Bilice pripremaju projekt škole, a Skradin sportsku dvoranu. Sve bi to bilo objedinjeno u zajednički projekt Urbane aglomeracije Šibenik, koji se treba realizirati do 2027. godine – napominje Mišura.
Urbano područje
U Skradinu se prilikom donošenja odluke na Gradskom vijeću o ulasku grada Skradina u urbano područje grada Šibenika čulo i nezadovoljstvo nekih vijećnika zbog nedovoljne informiranosti o prednostima takve odluke. Nezavisni vijećnik Frane Formenti predlagao je da se odluka skine s dnevnog reda i da se provede kvalitetna javna rasprava o prijedlogu kako bi građani Skradina znali što će time dobiti, a što eventualno izgubiti. Sjednica je k tome održana virtualno, nije bilo rasprave i, kako veli Formenti, nije red da se o tome odlučuje bez kvalitetnih informacija, a gradska je uprava vijećnicima dostavila, kako kaže, jedan infantilni dokument i to nije obrazložila kako treba.
– Skradin je po svojim resursima zlatna koka, ali način na koji se njime gospodari vodi tome da od tih resursa nećemo imati ništa jer se od Skradina radi Solaris, sve ide u jeftine koncesije kojekome, a za nas, domicilno stanovništvo, ostat će neki jeftini poslovi, koje ne želimo raditi, i eto migracija – tako to vidi vijećnik Formenti.
Gradonačelnik Skradina Antonijo Brajković, međutim, vjeruje da će ovo okrupnjavanje oko zajedničkih projekata itekako biti na korist Skradinjana.
– Prije sjednice GV-a pozvan sam na sastanak u Šibenik, gdje su mi gradonačelnik Željko Burić i pročelnik Petar Mišura predstavili ideju o uključivanju nekih jedinica lokalne samouprave koje gravitiraju Šibeniku u urbano područje grada, i to po mogućnosti što brže kako bi se što prije povukla sredstva iz fondova EU-a, a radi se, čini mi se, o dvije milijarde eura koje su u programu 2021. – 2027. na raspolaganju Hrvatskoj. Za nas je to šansa da financiramo gradnju sportske dvorane, što je investicija od 12 do 15 milijuna kuna, koju naš proračun ne bi mogao podnijeti, a trenutno nema ni odgovarajućih europskih natječaja. Ovako, računamo 2022. na raspisivanje natječaja za sufinanciranje sportske dvorane – kaže nam Brajković.
Naravno, dodaje, Grad Šibenik snosit će najveći teret u pripremi, ali i odgovornost za realizaciju projekta, a tek onda partneri, Skradin i Bilice.
Zadovoljeni kriteriji
Inače, svi su kriteriji za ulazak u urbano područje Šibenika zadovoljeni: Bilice imaju dnevnu migraciju prema Šibeniku na razini od 70 posto, a Skradin oko 40 posto, a postoji i neosporan prostorni kontinuitet. Skradin apsolutno, kaže, podupire takav koncept objedinjavanja više programa u jedan zajednički, radi sufinanciranja, a svaka aglomeracija iz ovog programa može računati na 150-200 milijuna kuna.
Brajkovićevo zadovoljstvo ovakvim europskim programom dijeli i bilički načelnik Josip Ćaleta Car, koji doslovce kaže:
– Hvala bogu da postoji mogućnost da se s programima udružimo i od toga svi profitiramo. Škola sa sportskom dvoranom za nas je prioritet, jer još uvijek imamo više novorođenih nego umrlih i djeci treba osigurati sve uvjete za rast i obrazovanje. A najvažnije je od svega da se taj projekt financira u cijelosti sredstvima EU-a. Napravili smo idejno rješenje škole i poslali ga resornom ministarstvu na suglasnost. Kad ga potvrde, pristupamo izradi troškovnika. Ako mene pitate, ovaj je koncept povezivanja u interesu svih nas: i Šibenika, i Skradina, i Bilica – zaključuje Ćaleta Car.