Svega im nedostaje: novca, prostora, članova... Svega, osim dobre volje da pomognu izgubljenim, napuštenim, bolesnim, ozlijeđenim i ranjenim životinjama. Oni su "Šibenske šape" i u posljednje dvije godine, od kada postoje kao udruga, i još puno više koliko djeluju okupljeni oko istoimene Facebook stranice, spasili su, udomili i izliječili na stotine i stotine mačaka i pasa ostavljenih na ulici, uz prometnice, u polju, šumi, bačenih u kontejnere, more ili gdje god se već može dosjetiti okrutni um neodgovornog vlasnika.
Jedina su takva udruga u Šibeniku, a ovih dana, međutim, voda im je došla do grla. Dug za liječenje, cijepljenje i ostale veterinarske intervencije popeo se do 20.000 kuna i zaprijetio je opstanku udruge koje se našla pred bankrotom.
Istina, nije prvi put da duguju za veterinarske usluge, ali bi, uz pomoć dobrih sugrađana i njihovih donacija, odgoda i plaćanja u ratama te račune uspijevali podmiriti. Ali, svaka nova takva situacija sve je teža jer "Šibenske šape", zapravo, čini tek deset volontera koji su raštrkani u pet gradova i općina u Šibensko-kninskoj županiji, pa novac prikupljen od njihove članarine može biti dovoljan tek za koji kilogram jeftinije pseće i mačje hrane.
Stoga su i ovaj put bili prisiljeni pomoć zatražiti od sugrađana.
- Što se tiče veterinarskog duga još uvijek ne stojimo dobro, jer je pritisak velik budući da nam se ljudi stalno javljaju za pomoć za ozlijeđene životinje. A kada je dug tako velik, budemo automatski blokirani kod veterinara. Od 20.000 kuna prikupili smo nekih 20 posto, tako da moramo još malo stati "na loptu". Molit ćemo donacije građana, razgovarati s gradovima i općinama u županiji, pokušati pripremiti nešto za božićno vrijeme kako bismo prodajom prigodnih darova prikupili neka sredstva – govori v.d. predsjednika udruge.
Zamolio je da se njegovo ime ne navodi, jer publicitet u medijima, kaže, udruzi donosi više lošega nego dobroga, čak im i privatno stvara probleme. Pritisak i pozivi za pomoć samo rastu, dok istovremeno, kaže, malo tko ima vremena i snage da im se pridruži, zbog čega "Šape" sa svojim malim ljudskim i financijskim kapacitetima pucaju po svim šavovima.
A sve bi moglo biti puno drugačije da se Zakon o zaštiti životinja poštuje i da gradovi i općine, pa tako i Grad Šibenik, preuzmu svoj dio obveza.
- Ono što bi definitivno najviše pomoglo je da se gradovi i općine više uključe u problematiku provođenja Zakona o zaštiti životinja. Već dugo pokušavamo građanima objasniti da zbrinjavanje uličnih i ozlijeđenih životinja nije posao udruge niti je to u našoj nadležnosti. Naime, građani kroz porez i prirez plaćaju općinama i gradovima kako bi oni, između ostalog, zbrinjavali životinje u suradnji sa skloništem s kojim imaju potpisan ugovor. Kada jedinica lokalne samouprave na čijem je području pronađena životinja izlaskom komunalnog redara na teren izda nalog da zaposlenici skloništa pokupe životinju, tu priča ni približno ne završava, jer problem predstavljaju i često loši uvjeti u skloništima. To je trenutak kada se udruga može uključiti u priču i preuzeti životinje iz skloništa na svoju skrb ako netko od građana za nju ponudi privremeni smještaj.
To sve zvuči jasno u teoriji, međutim u praksi često zakaže. Odjel komunalnog redarstva trebao bi biti dostupan svakog dana, u svako doba dana i noći. I premda postoje brojevi telefona dežurnih komunalnih redara, na njih se u pravilu nikad nitko ne javlja - kaže prvi čovjek "Šibenskih šapa".
Kao primjer nefunkcioniranja sustava navodi slučajeve kada građani, primjerice, u petak navečer pronađu ozlijeđenu životinju koja hitno treba pomoć, ali ne mogu ni do koga doći do ponedjeljka ujutro. Zato uz neodgovorne vlasnika životinja, najviše odgovornim smatraju jedinice lokalnih samouprava koje se oglušuju na Zakon o zaštiti životinja.
- Svaki vlasnik kućnog ljubimca dužan je brinuti se i za potomstvo svojih ljubimaca. Osim toga, dužan ih je cijepiti i u slučaju pasa čipirati. Iako je već prošlo nekoliko godina od donošenja tog zakona, i dalje nailazimo na nečipirane pse te na masu odbačenih štenaca i mačića. Gradovi i općine se često žale kako je zbrinjavanje napuštenih životinja vrlo skupo, a velik broj njih još nije učinio apsolutno ništa konkretno kako bi kontrolirao mikročipiranje pasa ili razmnožavanje uličnih mačaka. Donijeli su sve potrebne odluke, ali niti su nabavili čitače čipova niti provode kontrolu mikročipiranja u praksi, a ako su i donijeli odluku o trajnoj sterilizaciji slobodno živućih mačaka, nisu osigurali nikakva sredstva da se to i provede.
Da, slažemo se s njima, skupo je baviti se posljedicama i zato je vrijeme da se počnu baviti uzrokom. Želimo da sve jedinice lokalnih samouprava koje ovo budu čitale ne shvate ovo kao napad nego poziv na suradnju. Neka nam se jave pa da zajedno vidimo kako možemo poboljšati situaciju.
"Šibenske šape", ističe dalje v. d. predsjednika, nemaju sklonište za napuštene životinje. Ima ga tvrtka As-Eko, koju za to financira Grad Šibenik. Mreža volontera koji bi na neko vrijeme čuvali napuštenu životinju dok se ne pronađu novi udomitelji u Šibeniku ne postoji.
- Često ljudi ne razumiju da smo mi volonteri i da ne mogu iskrcati sve životinje Šibenika i okolice pred naš prag. Zato postoji sklonište za napuštene životinje i grad ili općine koje to financiraju. I ako se netko želi ljutiti, treba svoju srdžbu usmjeriti na institucije koje su za to plaćene, a ne na šačicu volontera koji sve svoje slobodno vrijeme daju za ovu borbu s vjetrenjačama!
"Šape", reći će i to, nemaju čak ni neki mali prostor koji bi im itekako dobro došao kao skladište gdje mogu čuvati hranu i druge potrepštine koje su neki građani voljni donirati.
- Pomoć grada nam definitivno treba. Svake godine predajemo projekte Gradu. Za sada smo dobili 4000 kuna za projekt mikročipiranja pasa, koji bi se trebao provesti do kraja ove godine. Zahvalni smo na tim sredstvima, ali moramo napomenuti da su nam navedena sredstva dovoljna za "staviti flaster na otvoreni prijelom". Tim projektom htjeli smo potaknuti ljude da čipiraju svoje pse, iz kojeg god to razloga do sada nisu učinili. Međutim, kontrola toga i dalje je zadaća jedinica lokalne samouprave, a ne udruga za zaštitu životinja. Osim tog projekta, TZ grada Šibenika uplatio nam je 4000 kn za projekt kastracije mačaka u Šibeniku. I njima smo zahvalni, kao i svim našim drugim donatorima – reći će v. d. predsjednika "Šibenskih šapa".
Dodaje da je udruga provela i crowding kampanju za kastraciju uličnih mačaka. Smatraju to važnom preventivnom akcijom, jer brojne mačke po ulici uzrokuju, kaže, loš odnos prema njima. Potvrđuje to i nedavni slučaj skupine djece koja je košarkaškom loptom tukla tromjesečnog mačića. Zbog brojnih ozljeda i bolesti nesretnih životinja i troškovi liječenja su visoki. Sadašnjom akcijom prikupljena su sredstva za kastraciju stotinu mačaka.
Ali, da bi udruga mogla funkcionirati trebaju joj i ljudi. Puno više njih negoli je sadašnjih deset volontera, govore Lora Tintić i Diana Čala Baraka, članice "Šibenskih šapa" s dugogodišnjim "stažom" u pomaganju napuštenih životinja.
- Da bismo mogli ponuditi pomoć kada je potrebna, trebalo bi nam još mnogo volontera. Za razne poslove. Uvijek nam dobro dođu fotografi koji će fotografirati naše štićenike, oni koji će izrađivati predmete za naš božićni štand, vozači koji nam pomažu prebaciti životinju do veterinara i ono najvažnije bez čega jedva da išta ima smisla: privremene tete i barbe čuvalice za pse i mace. Za to nam se najmanje ljudi javlja, a najpotrebnije nam je.
Zato i ovim putem apeliramo na sve koji vole životinje da nam se jave i ponude smještaj za jednu životinju. Mogu odabrati koju veličinu psa ili mace žele pričuvati, kojeg spola i na koliko dugo. Hranu i potrepštine ćemo osigurati mi, kao i svu potrebnu veterinarsku skrb. Neka ne misle da, primjerice, nemaju prostora za to, jer malom mačetu je dovoljna i kupaonica, samo da se skloni s opasne ceste. Ponekad samo deset dana privremenog smještaja životinji može značiti razliku između života i smrti, apeliraju iz "Šibenskih šapa".