Prof. dr. sc. Ivo Ivić, specijalist infektolog, pročelnik je Katedre za infektologiju Medicinskog fakulteta u Splitu, te zamjenik predstojnika Klinike za infektologiju KBC-a Split. Dr. Ivić se sa svojim timom brine, naravno, i za zaražene koronom. Govori nam o svojim iskustvima s novim virusom SARC-CoV-2 koji uzrokuje bolest COVID-19, te odgovara na neka najčešća pitanja koja se postavljaju u vezi ovog oboljenja.
U svojoj profesionalnoj karijeri susretali ste se i s bolesnima od gripe. Često se povlačila paralela između COVID-19 bolesti i gripe. Koliko su te bolesti zaista slične, odnosno različite?
- Sličnost između ove dvije bolesti jest da se obje prenose kapljičnim putem i da je upala pluća glavni razlog umiranja od obje bolesti. Isto tako, obje bolesti najviše umiranja uzrokuju u ljudi s kroničnim bolestima i visoke životne dobi. Ono što ih razlikuje jest da je gripa u većine inficiranih praćena prepoznatljivim simptoma poput visoke temperature i kašlja, zbog čega većina bolesnih ostaje kod kuće i na taj način u određenoj mjeri prevenira daljnje širenje infekcije.
Kod bolesti COVID-19 je daleko veći broj osoba s blagim simptomima ili su bez njih, a takve osobe dalje šire infekciju jer se osjećaju dobro, aktivni su i ne traže liječničku pomoć. Nedvojbeno je da lakšem širenju koronavirusa pogoduje nepostojanje skupne (populacijske) imunosti prema ovom virusu, dok prema gripi ipak postoji određeni stupanj ovakve imunosti. Gotovo svi ljudi su prijemčivi za koronavirus i ako mu se dopusti slobodno širenje, u kratko vrijeme infekcija će zahvatiti neusporedivo veći broj ljudi nego u slučaju epidemije gripe.
Smrtnost od upale pluća koju uzrokuje COVID-19 je i do 10 puta veća od one koju uzrokuje virus gripe. Da je tome tako najbolje smo se uvjerili u zemljama poput Italije ili SAD-a, u kojima se koronavirus mogao barem neko vrijeme slobodno širiti, onako slobodno kako se to događa u epidemiji gripe. Dakle, u uvjetima slobodnog širenja broj umrlih od COVID-a upečatljivo nadmašuje gripu. Samo u zemljama u kojima su rano poduzete stroge protuepidemijske mjere broj oboljelih, a posljedično tome i broj umrlih od COVID-19 je nizak.
Jeste li vi zamijetili nešto neobično kod ove bolesti dok ste tretirali zaražene?
- Teško je reći da sam zapazio nešto neobično što već nisu opisali stručnjaci koji su se već prije jednog desetljeća susreli s epidemijom SARS-a koju je uzrokovao vrlo srodan virus, ali koji je imao znatno slabiji epidemijski potencijal i spontano se ugasio, ili što već nisu opisali kineski i drugi stručnjaci s daleko većim brojem oboljelih od koronavirusa. No ono što smo znali iz literature o SARS-u, a sada smo se uvjerili na COVID-19 jest da upala pluća koja može ugroziti život dobiva na zamahu potkraj prvog i tijekom drugog tjedna bolesti. U gripi, osobito takozvanoj svinjskoj gripi, to se u pravilu događa unutar prvog tjedna bolesti.
Nadalje, uvjerili smo se, osobito naši specijalisti intenzivne medicine, da primjenu mehaničke ventilacije (respiratora) treba što je moguće duže odgađati i truditi se da se drugim načinima liječenja smanji intenzitet upale pluća i osigura opskrba kisikom. Naime, nakon postavljanja respiratora većinu takvih osoba čeka višetjedna strojna ventilacija koja, kada tako dugo traje, nosi rizike od cijelog niza ozbiljnih komplikacija, uključujuću i gotovo neizbježne ozbiljne bolničke infekcije, uz visoku smrtnost.
Na Braču ima dosta zaraženih, međutim većina (do sada) ima blažu kliničku sliku. Može li to značiti da je virus oslabio, kako su to naveli neki stručnjaci?
- Ne, virus nije oslabio, iako bismo to itekako željeli, nego to upravo potvrđuje rečeno u uvodu da veliki broj osoba s ovom infekcijom ima blage simptome ili je bez njih. U fazi kada se epidemija u Hrvatskoj počela smirivati, izbijanje na Braču nas jest iznenadilo, ali ne radi se ni slučajno o velikim razmjerima širenja, i uz mjere koje je poduzela epidemiološka služba, ovo izbijanje je praktički stavljeno pod kontrolu.
Pogled običnog čovjeka na ovaj proboj je pogled kroz naočale malih brojeva izvrsno kontrolirane epidemije u Hrvatskoj, pa otud osjećaj velikog problema. Kad biste o tome izvijestili stručnjake iz zemalja poput Njemačke, Italije ili Španjolske, uvjeren sam da bi im to bila prava sitnica prema teškoćama s kojima su se oni morali nositi. I kad smo već kod toga, kao kliničar moram izraziti posebnu zahvalnost i divljenje onome što je epidemiološka struka naše zemlje postigla i na taj način spriječila nagli priljev teških bolesnika u bolnice, čije zbrinjavanje bi nas izložilo neizmjerno većem naporu.
{embed_photo}1371190{/embed_photo}
Zna li se, barem otprilike, kolika je smrtnost od korone? Bilo je podataka da je to od 0,9 posto do 11 posto. Znam da je to teško utvrditi, jer se ne zna u koliki je dio populacije virus ušao, ali postoje li barem neke konkretnije procjene?
- Nitko još na svijetu ne zna koliko je ljudi oboljelo od svih oblika infekcije koronavirusom jer još nitko nije proveo tako opsežna testiranja u općoj populaciji. Ono što se barem u nekim zemljama dobro zna jest broj umrlih od COVID-19 uz velike izglede da je mali broj COVID-19 smrti ostao neprepoznat. Hrvatska je sigurno među takvim zemljama. Kada se provedu populacijska istraživanja i dobije podatak od tome koliko je stvarno bilo zaraženih, moći će se izračunati i smrtnost od ove infekcije. Podatak koji se danas u svijetu najviše koristi je postotak umrlih među svim dijagnosticiran slučajevima ove bolesti, pri čemu smo svjesni da svi ti slučajevi nisu dijagnosticirani. Prema kineskim podacima, među svim dijagnosticiranim slučajevima, umrlih je 2,3%. Naravno, taj postotak raste ako se izračunava smrtnost među teškim ili najtežim bolesnicima.
Ako bi se serološkim testovima utvrdilo da je do 5 posto populacije sveukupno bilo zaraženo (slično kao u drugim zemljama), a većina njih nije imala nikakve simptome, te na kraju budemo imali 100-150 mrtvih, bi li trebalo ukinuti sve mjere jer bi se radilo o smrtnosti koja je na kraju i manja od gripe?
- Tako nešto moći ćemo učiniti samo ako budemo imali sreće kao prije 10 godina sa SARS-om, koji se spontano ugasio. No prema dosadašnjem ponašanju ovog virusa mislim da ćemo se u idućim mjesecima, možda i godinama, morati naviknuti na određeni stupanj protuepidemijskih mjera, barem u onom dijelu koji se odnosi na osobno ponašanje, poput fizičke distance i nošenja zaštitnih maski u međusobnoj komunikaciji, kao i na pranje ruku. Japancima će to biti puno lakše provesti nego Europljanima.
Naime, sa samo 5% na virus otporne populacije svako slobodno ponašanje dovest će do brzog širenja infekcije i rasta broja umrlih. I relativno mali postotak umiranja rezultira velikim brojem umiranja ako je puno ljudi zahvaćeno. Naime, uz smrtnost od primjerice 1% na 2000 oboljelih imat ćete 20 umrlih, no ako dopustite da bolest pogodi 200 tisuća ljudi, umrlih će biti 2000, i to u vrlo kratkom vremenu. Pronalazak cjepiva koje pruža visoku zaštitu bila bi izvrsna vijest. Ako i ne bismo odmah mogli procijepiti cijelu populaciju, mogli bismo procijepiti kronične bolesnike i stare osobe, što bi onda omogućilo veću mobilnost i produktivnost ostalog dijela populacije.
Dio mikrobiologa, infektologa tvrdi da bi se novi koronavirus mogao povući tijekom ljeta. Što vi mislite o tome? Hoće li se vratiti na jesen i zimu?
- Konačnog odgovora na ova pitanja nema jer još nismo „iskusili“ ovu infekciju niti kroz jednu cijelu kalendarsku godinu, a trebaju nam barem dvije da bismo više znali koliko će dugo virus opstati ili možda nestati. Prema informacijama koje stižu iz Azije, gdje je koronavirus izbio u zimskim mjesecima, a s popuštanjem protuepidemijskih mjera dolazi do izbijanja novih slučajeva, očito je da virus ima sposobnost održati se u toploj sezoni. Ne zaboravimo da je epidemija svinjske gripe počela usred ljeta, a onda se rasplamsala u zimu, a to je bolest koju držimo za tipično zimsku. Zato mislim da je zimski povratak izgledan, ali u kojim razmjerima, to je nemoguće reći.
Ako na Križinama, dakle COVID-centru, imamo osobu koja ima dijagnosticiran COVID-19, a uz to i druge bolesti, jesu li ti pacijenti dovoljno zbrinuti?
- Bolnica Križine, koja nosi naziv Respiratorno intenzivistički centar (RIC Križine) organizirana je pružiti bolesnicima s COVID-19 sve oblike specijalističke skrbi koju KBC Split inače pruža, od internističke do kirurške. Iako su uvjeti rada zbog potrebe korištenja zaštitne opreme iznimno otežani, liječnici i medicinske sestre koje tamo rade dodatnim naporom nastoje neutralizirati ove otežane uvjete rada. Štoviše, predviđeno je da se u ovoj bolnici skrbi i o takvim bolesnicima u kojih je COVID-19 sama po sebi blaga bolest, ali imaju pogoršanje neke svoje kronične bolesti nevezano za infekciju koronavirusom. Moram naglasiti da je ta bolnica imala najveći broj hospitaliziranih bolesnika, do sada više od 210, od kojih je 26 liječeno na respiratoru. Također je podnijela izniman teret u skrbi o najranjivijoj mogućoj skupini bolesnika iz domova za stare i nemoćne osobe - ukupno 105 njih prosječne životne dobi više od 82 godine, a 40% ih je bilo starije od 90 godina. Samo osmero ih je bilo pokretno. Medicinske sestre koje su ih njegovale heroji su ovog vremena, a njihova znojna i zacrvenjena lica nakon skidanja maski u mojim očima su lica Spartanaca koji skidaju kacige nakon bitke u Termopilskom klancu. Smrtnost ovih vremešnih bolesnika bila je u granicama smrtnosti koja je zabilježena u zapadnom svijetu, a u skupini najtežih koji su liječeni, u konačnici izgleda da će biti i niža od očekivane.
Je li na Križinama korišten klorokin (lijek za malariju) za liječenje bolesnih?
- Da, koristili smo ga onako kako je to preporučilo Hrvatsko društvo za infektivne bolesti. Nažalost, nijedna od terapija korištenih u svijetu i u nas nije antivirusna terapija u punom smislu. Uz lijekove kojima je svrha smanjiti intenzitet upale koja oštećuje pluća, možemo kazati da je za najteže bolesnike adekvatna opskrba kisikom (takozvana oksigenoterapija) jedna od najvažnijih terapijskih mjera. U pripremi za epidemiju KBC Split je bolesničke sobe dodatno opskrbio uređajima za oksigenoterapiju, kao i respiratorima, tako da ni u jednom trenutku ni za jednog bolesnika mogućnost oksigenotepije nije dovedena u pitanje.
{embed_photo}1371218{/embed_photo}