StoryEditor
Hrvatska i svijetNismo samodostatni

Falit će nam mesa i povrća! Dovoljno proizvodimo jedino ove kulture

Piše Zlatko Šimić
24. travnja 2020. - 10:25
ilustracijaDamjan Tadić/Cropix

U žiži afere oko koronavirusa kada mnoge zemlje zatvaraju svoje granice za izvoz hrane Hrvatska je opet osuđena na uvoz povrća i voća kojeg uglavnom nema. Svakom kupcu koji nema iskustva trebalo bi biti jasno da u travnju na našim poljima (osim u Dalmaciji) nema osnovnih sastojaka za grincajg.

Mrkva, peršin, koraba, celer i luk tek su počeli rasti na poljima i ove koje kupujete trgovci sastavljaju od povrća iz uvoza. Uglavnom iz Italije, Austrije i Španjolske, zemalja iz kojih po trgovačkim centrima kupujemo zapakirane iceberg salate, tikvice, poriluk, patlidžane ili brokulu koja je na Zelenoj tržnici u Zagrebu probila granicu od 30 kuna VPC cijene po kilogramu.

Poticaji

Potrošači koji iz svojih poreza plaćaju poticaje poljoprivrednicima sve glasnije se pitaju zašto nemamo svojih proizvoda i moramo ih tražiti povećalom. Kolika je uopće samodostatnost naših proizvoda. Novi podaci kažu kako nije sve tako sivo.

- Hrvatska poljoprivredna proizvodnja je samodostatna na razini skupina proizvoda kao što su uljarice i žitarice, a kod voća i povrća te proizvoda mesa i mlijeka uglavnom bilježimo deficit. Kod poljoprivrednih proizvoda koji imaju nižu razinu samodostatnosti od nacionalnih potreba za hranom, nužnost je konačno se strateški odrediti.

U proizvodnji žitarica i uljarica prepoznatljivu kvalitetnu sirovinu oploditi kroz proizvode s dodanom vrijednošću, odnosno izgraditi regionalne preradbene kapacitete u kontinentalnom dijelu.

I ova kriza je pokazala kako je osnovno stado u stočarstvu nešto što moramo dugoročno sami stvoriti na našem tlu, a ne se oslanjati na sirovinski materijal izvan naših granica, poglavito u govedarstvu i svinjogojstvu. Vezano uz to, neiskorišteni su nam zemljišni kapaciteti, ali i oni za proizvodnju kvalitetne stočne hrane, jer u ratarstvu imamo suficit - kaže Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Prema dostupnim podacima za 2018. godinu, Hrvatska je samodostatna u proizvodnji žitarica za gotovo sve kulture. U proizvodnji pšenice ukupno (143,18 %), kukuruza (140,08 %), ječma (113,26 %), zobi (108,91%), tritikale (103,04%). Izdvaja se samo raž i suražica s razinom samodostatnosti 66,94% i ne proizvodimo dovoljno da bismo zadovoljili svoje potrebe.

Uspoređujući s 2013. godinom ulaska u EU, samodostatnost grupe proizvoda žitarice povećala se sa 112% na 136,75%.

Manjak jabuka

Što se tiče proizvodnje uljarica, samodostatnost je u 2018. godini bila za soju (570,80%), suncokret (170,51%), uljanu repicu (294,26%), dok su ostale uljarice ukupno na razini 68%. Uspoređujući s 2013. godinom ulaska u EU, samodostatnost grupe proizvoda uljarice povećala se sa 215% na 308%.

Samodostatnost ulja iz uljane repice je najveća (555%), maslinova ulja (52,97%), a najmanje smo samodostatni u proizvodnji sojinog ulja (37,41%). U odnosu na 2013. samodostatnost grupe proizvoda ulja povećala se sa 28% na 71%.

Proizvodnjom voća u 2018. godini za većinu kultura nismo mogli zadovoljiti vlastite potrebe. Dok smo u proizvodnji mandarina (102,60%) te trešanja i višanja (128,43%) bili samodostatni, u proizvodnji ostalih kultura zaostajemo. Dok s proizvodnjom jabuka gotovo zadovoljavamo vlastite potrebe (92,03%), najnižu samodostatnost bilježimo za breskve i nektarine (22,47%), stolno grožđe (25,66%) i limune (2,17%).

U odnosu na 2013. samodostatnost grupe proizvoda voće smanjila se sa 63% na 48%.

Ukupna samodostatnost povrća kreće se oko 60% posljednjih godina, no ni u jednoj kulturi ne bilježimo dovoljnu proizvodnju kojom možemo zadovoljiti vlastite potrebe. Najviše proizvodimo kupusa (90,12%), lubenice i dinje (77,15%) i svježe rajčice (71%), a najmanje cvjetače i brokule (37,54%) i mrkve (37,50%). Samodostatnost ove grupe proizvoda se u odnosu na 2013. godinu smanjila s približno 65% na 60%.

Ključan ulazak u EU

Samodostatnost u proizvodnji mesa u 2018. godini bila je na razini 70,64%, što je smanjenje u odnosu na 2013. godinu za 1%. Najveću samodostatnost bilježimo u proizvodnji peradarskog mesa (79,82 %) koja je smanjena u odnosu na 2013. godinu za 5%, a nešto manje u proizvodnji goveđeg (70,69%), svinjskog (63,82%) te ovčjeg i kozjeg mesa (65,59%). Samodostatnost u 2013. godine goveđeg mesa iznosila je 86%, svinjskog 59%, a ovčjeg i kozjeg mesa 80%.

Proizvodnjom jaja u 2018. godini zadovoljavamo 83% vlastitih potreba, što je smanjenje u odnosu na 2013. godinu od skoro 5%.

U proizvodnji sirovog mlijeka i mliječnih prerađevina u 2018. godini bilježili smo razinu samodostatnosti (69,82%), što je smanjenje za oko 5%. Proizvodnja vina zadržala se na razini 73% kao i u 2013. dok je proizvodnja šećera smanjena sa 98% na 80%, a meda sa 99% na 84%.

Tajnik Majdak kaže kako je iz statistike razvidno da proizvode koje izvozimo najčešće izvozimo u obliku sirovina s nikakvim ili minimalnim stupnjem dorade, a kulture i proizvodi koji zahtijevaju radnu intenzivnost polako gube bitku s uvozom, s obzirom na to da takve proizvodne aktivnosti zahtijevaju visoki stupanj ulaganja, pogotovo u opremu, edukaciju radne snage kao i primjerenu logistiku.

- Ulaganja unutar Programa ruralnog razvoja omogućila su značajna ulaganja u sektor poljoprivrede, no pitanje je je li to dovoljno? Jesmo li dobro uložili i hoće li nam to omogućiti povećanje samodostatnosti u ostalim segmentima poljoprivredne proizvodnje koje bilježe pad aktivnosti?

Nove mogućnosti već nam se pružaju s omotnicom za novo razdoblje do 2027. godine, a i ova kriza sigurno će pozitivno utjecati na svijest da je proizvodnja hrane nužnost koju ne smijemo zanemariti, kao što smo to radili do sada - zaključuje.

Izdvojeno

26. rujan 2020 11:19