StoryEditor
Spektarnakon izbora

Tomislav Žigmanov, predsjednik DSH-a u Vojvodini: Hrvatska je digla ruke od 50 tisuća Hrvata u Srbiji

27. lipnja 2020. - 10:16
Goran Mehkek/HANZA MEDIA

Hrvati u Vojvodini i Srbiji na prošlonedjeljnim izborima ostali su bez mjesta u republičkom i pokrajinskom parlamentu. Zastupljenost zajednice koja broji više od 50 tisuća ljudi svela se tako na mjesta u lokalnim vijećima Subotice i Bača. Osvojio ih je Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, (DSHV) na čijem čelu je od 2015. godine naš sugovornik, Tomislav Žigmanov, inače po zanimanju profesor filozofije.

Vaš cilj je bio ulazak u Skupštinu Srbije. Što je presudilo – uvjeti u kojima se izborna utakmica odigravala, krivi izbor koalicije (Vojvođanska fronta i Ujedinjene demokratska Srbija) ili nešto treće?
- Nekoliko je faktora. Prvi i najvažniji to što Srbija nema institut zagarantiranih manjinskih mandata, što je kao obvezu preuzela u sporazumu s Republikom Hrvatskom prije 15 godina.

S druge strane, politička situacija u Srbiji je takva da je jedan spektar proeuropskih i drugih oporbenih stranaka još lani najavio bojkot parlamentarnih izbora.

Mi smo kao stranka hrvatske zajednice koja ima status najomraženije u Srbiji, koja s našom matičnom domovinom ima čitav niz otvorenih pitanja i koja s vremena na vrijeme vrlo negativno tumači procese i pojave u Republici Hrvatskoj, odlučili s jednim brojem koalicijskih partnera ne bojkotirati izbore.

image
Susret s hrvatskim premijerom u rujnu prošle godine u Zagrebu
 
Goran Mehkek/HANZA MEDIA

Kada su se jesenas stvarali mogući okviri za dogovore, nadam se da je ljudima u Hrvatskoj jasno kako mi ne možemo ući u pregovore sa Srpskom naprednom strankom (SNS), na čijoj listi je Aleksandar Vulin ili Miodrag Linta. Ne možemo biti niti na listi Socijalističke partije Srbije, čiji je predsjednik nekadašnji Miloševićev glasnogovornik, kao ni s listom Aleksandra Šapića, na čijem je trećem mjestu novinar Ratko Dimitrović. Drugim riječima, nama je iz neupitnih ideoloških razlika koalicijski prostor vrlo sužen.

Sada prozivat da smo pogrešno odabrali kao što to radi gospođa Vesna Pešić, to vam je isto kada biste osobu koja umire od gladi osudili da uzima pokvareni kruh kao jedino jelo sa stola.

Šešelj mi je prijetio ubojstvom. Pa ništa...

Vučićev SNS vam je, prema nekim napisima, navodno nudio koaliciju, a kada ste ih rezolutno odbili, onda je krenulo vrbovanje i ucjenjivanje vaših ljudi. Stoji li to?
- SNS iz svoje središnjice nikada nije jasno, nedvosmisleno i javno ponudio bilo kakav okvir za suradnju s DSHV-om.
Mi smo razgovarali s premijerom, kasnije predsjednikom republike, koji je slučajem i predsjednik SNS-a.

Kada su ponudili neki mogući okvir na lokalnoj razini i sa strane lokalnih SNS-ovaca, mi smo rekli da smo stranka koja djeluje na prostoru cijele Srbije i da ne možemo separatno dogovarati određene vrste naše zastupljenosti, odnosno rješavati probleme u jednom gradu, nego hoćemo vidjeti koje su druge sastavnice programa.

Hoće li, npr. biti riješeno pitanje ignoriranja Hrvata tijekom 90-ih godina, hoće li se primijeniti zakon i biti zabranjeno političko djelovanje osoba osuđenih za ratne zločine?

Nama je to daleko važnije nego da budemo u vlasti. Vojislav Šešelj je bio moj kolega narodni zastupnik i prijetio mi 2016. godine ubojstvom. Gdje je reakcija na to, gdje je i jedna osuda ili, ne daj Bože, postupanje pravosudnih tijela?!

Zato se postavlja pitanje kako s takvim režimom ulaziti u bilo kakve kombinacije i jeste li spremni ustupiti im vlastito dostojanstvo.

Tko je kriv zašto nije ispoštovan sporazum od prije 15 godina i Hrvatima zajamčena mjesta u Skupštini Srbije kao što Srbi imaju u Saboru Republike Hrvatske? Jesu li hrvatske vlasti i diplomacija zaspale i sve zaboravile?
- DSHV sigurno nije. Na svakom sastanku smo govorili o važnosti toga jer bi se izbjegli ovakvi scenariji i samostalno bismo osigurali našu zastupljenost u predstavničkim tijelima. Pokušali smo i kroz posljednje izmjene zakonodavstva u veljači ove godine, ali svi su se oglušili.

Kao i u proteklih godina, bilo ja vidljiva odsutnost djelatnog interesa, čvršćeg zauzimanja predstavnika vlasti u Republici Hrvatskoj. Sadašnja konstelacija odnosa je posljedica svega toga. Naša politička reprezentativnost i naše sudjelovanje u donošenju političkih odluka svedeni su na jedan grad, gdje ćemo, po svemu sudeći, biti dio oporbe, te na jednu općinu.
Zašto smo mi htjeli ući u republički parlament? Pa zato jer nam je važna vertikala. Ako želite biti respektabilni, vi ne možete kao predstavnik srpske zajednice samo imati svoje predstavnike i obnašati vlast u nekom mjesnom odboru male općine negdje u Dalmatinskoj zagori, već se vaš glas mora čuti i biti vidljiv u prijestolnici. Sve ostalo je folklor.

Priča o Thompsonu i NDH

Uoči izbora, što se vojvođanskih Hrvata tiče, najviše je odjeknuo slučaj građanina koji je puštao Thompsona sa svog balkona i izvjesio hrvatsku zastavu. Sada je oslobođen, a na balkonu je srpska trobojnica. Je li to bila provokacija, nečija režija?
- Neću reći da je svjesna provokacija, ali jest klasičan obrazac na koji smo mi ovdje navikli. Imate neku vrstu atipične situacije kada mediji presude i predstave hrvatsku zajednicu kao onu koja pravi incidente, remeti, stvara nevolje u Srbiji, da bi kasnije pravosudna tijela sve to lijepo odbacila.

Najgori je slučaj bio kada je ministar prosvjete Šarčević optužio hrvatsku zajednicu da u svom obrazovnom segmentu promovira ustaštvo i NDH. To je isto bilo u predizbornom vremenu, kada je stvorena jaka antihrvatska klima, a što je imalo za posljedicu raširenost straha.

Ako ste kontinuirano u Srbiji, a što mi jesmo, optuživani za takve stvari, onda od vašeg političkog života nema ništa, posebice ako, kao što je sada, Hrvatska to prešutjela.

Ni na koji način nas se nije uzelo u zaštitu. To je nešto što ne možemo razumjeti, ali s time se nosimo.

U Hrvatskoj su idući vikend parlamentarni izbori. Je li vaš položaj posljedica toga što ovdašnjim strankama niste interesantni kao glasački bazen?
- To je pitanje za političke takmace u RH. Ono što mi možemo registrirati jest da je fokus prema Hrvatima u BiH. Vjerojatno je to posljedica nekih naslijeđenih stvari, toga što su oni dionici svih struktura vlasti. Ono što mi vidimo jest da tu ne postoji niti minimum ravnoteže.

Recimo, ove je godine Središnji državni ured za Hrvate izvan domovine podijelio 501 studentsku stipendiju i svih 501 otišlo je - pogodite gdje? U BiH. A samo ću vam još reći da su Hrvati u Srbiji, osim što žive u najnetipičnijem uređenju države koja, po Freedom Houseu, ima hibridnu demokraciju, mi smo i u društvenom ambijentu koji nam je visoko nenaklonjen.

Znači, mi smo po negativnom statusu pretekli i albansku zajednicu, koja je prije bila neprikosnovena. Veliki broj građana za Hrvate misli da su ustaše, plus to što Srbija ima najmanji BDP, pa smo i najsiromašniji Hrvati u svijetu.

Koliko su, što se vašeg položaja tiče, zaspali i Hrvati koji su se u Hrvatsku doselili iz Vojvodine?
- Oni su neintegrirani i uvijek su na marginama društvenih struktura i moći. Vi nemate ni jednog Hrvata iz Vojvodine, pa čak ni njihove potomke u strukturama vlasti.

Ni u jednoj instituciji koja se bavi Hrvatima izvan domovine, vi nemate predsjednika hrvatske zajednice iz Vojvodine. Je li to njihova krivnja ili su im strukture nenaklonjene, to ne možemo reći, ali su to činjenice.

image
Žigmanov s tadašnjom hrvatskom predsjednicom u Zagrebu u siječnju prošle godine
 
Damir Krajač/HANZA MEDIA

Je li Vučić zabetonirao svoju vladavinu za jedno prilično dugo vrijeme?
- Pitanje je što će sve utjecati na budućnost, odnosno trajnost ove vlasti. Sigurno je da unutarnje političke konstelacije neće.
Teško je razumljivo zašto je on upregnuo prevelike resurse, nešto što se kosi s demokratskim standardima kada su u pitanju priprema i realizacija izbora. Nema što se od javnih resursa nije koristilo da bi se građane nagovorilo, kao i korištenje prijetnji ucjena..., a da bi se dobilo ono što svi znaju, odnosno natpolovičnu većinu.

Sada je u situaciji da ima više od dvije trećine svojih zastupnika u Skupštini. To su situacije koje postoje u Bjelorusiji, Sjevernoj Koreji i Kubi. Hoće li to potrajati četiri godine, vidjet ćemo.

Glavni je izazov rješavanje pitanje statusa Kosova i on je taj koji će bitno određivati budućnost ove vlasti. S time je povezano i pitanje novog Ustava, kao i vanjskopolitičkog pozicioniranja Istok ili EU. Međutim, vlasti, kada nema ni oporbe, ni slobode medija i javnog mijenja kao neke vrste korektora, mogu trajati i puno kraće jer nemaju resursa za opskrbljivanje prostora svoje vlasti.
Ne možete upravljati baš svim selima i voditi državu, pa valjda ima još netko da vrijedi i nije član partije. Možete zamisliti da od 186 gradova i općina u Srbiji, u samo pet nije na vlasti SNS?!

U beogradskim medijima se pojavila informacija kako će Vučić velikodušno iz svoje dvotrećinske većine dati mandate nekim od manjina.
- Brojčano veće i teritorijalno koncentriranije manjine kao što su bošnjačka, mađarska i albanska su uspjele ući u parlament.
Vučić je i do sada davao određene pozicije, pa će i nastaviti isto činiti mađarskoj i bošnjačkoj zajednici vezanoj uz Muamera Zukorlića, a kada je u pitanju ona albanska, bojim se da tu neće biti takve mogućnosti.

Njihov predstavnik na početku prošlog mandata je podržavao vlast, ali je nakon godinu i pol dana zbog neispunjavanja dogovorenog od toga odustao. Manjinsko pitanje u Srbiji još dugo neće biti u fokusu interesa.

On je i sa strane međunarodne zajednice prvenstveno usmjeren na Kosovo. Srbija ima nekoliko vrlo snažnih veleposlanika svojih interesa u EU, počev od Donalda Tuska pa do mađarskog povjerenika za proširenje Olivera Varhelyja.

Bi li DSHV prihvatio takav mandat?
- To onda nije demokracija, nego soc-savez i jednopartijsko uređenje. Mi smo kao demokratska i legalistička stranka uvijek bili spremni za razgovore s predstavnicima vlasti.

Stvaranje ad hoc rješenja, neke kompenzacije sada nije u duhu demokratskih principa. Oni znače da se pravično uredi područje participacije nacionalnih manjina. Međudržavnim dogovorom s RH mjesta su već zajamčena u predstavničkim tijelima svih razina. Mi želimo da se to primijeni, a sve ostalo je improvizacija. A demokracija ne voli improvizaciju.

Izdvojeno

02. kolovoz 2020 10:05