StoryEditor
SpektarNAJAVA UKIDANJA, ODNOSNO ‘RACIONALIZACIJE’ OPĆINSKOG SUDA OGORČILA DRNIŠANE

Grad bez suda je selendra

Piše PSD.
22. ožujka 2008. - 13:02

Ni jednoj okupacijskoj sili ni diktaturi nije ni palo na pamet ukinuti sud u Drnišu, a sada ga ukida naša država - ogorčen je Mile Bilić

Ni jednoj okupacijskoj sili ni diktaturi u posljednjih 200 godina nije palo na pamet ukinuti sud u Drnišu, a sada ga ukida naša država - ogorčen je Mile Bilić, bivši dugogodišnji predsjednik Općinskog suda u Drnišu.
Vijest da se na popisu sudova koje Ministarstvo pravosuđa namjerava ukinuti u okviru racionalizacije sudske mreže nalazi i Općinski sud u Drnišu, koji bi se trebao pripojiti Općinskom sudu Knin - i to jedva desetljeće nakon što je 1997. zgrada Općinskog suda obnovljena nakon Domovinskog rata - ozlojedila je stanovnike Drniša i drniških sela.

- Taj sud je bio efikasan, jedan od najuzornijih u državi - govori nam Bilić. - Ostali sudovi koji se ukidaju jesu sudovi sužene nadležnosti, što znači da nisu nadležni u kaznenim predmetima za koje je kazna iznad pet godina, a Općinski sud u Drnišu je jedini na cijelom popisu sud pune nadležnosti, što znači da može suditi sve što i sud u Zagrebu.

Grad nestaje

Gradonačelnik Ante Dželalija:
‘Nama taj sud treba!’
Bilić dodaje i kako je po mjesnoj nadležnosti, odnosno po veličini područja koje pokriva - 842 kilometra kvadratna, sa 63 naselja i 55 katastarskih općina - Općinski sud Drniš drugi u Hrvatskoj, odmah iza zagrebačkog Općinskog suda. U njemu danas stoluju tri suca, uz 17 službenika, koji godišnje riješe oko 2000 predmeta. Ipak, sve to, izgleda, nije dovoljno da Drniš zadrži kontinuitet sudovanja koji u gradu postoji još od 1811., dok prvi upisi vlasništva u Općinskom sudu Drniš datiraju iz 1854. godine.

- To više nije grad, to je jasno. Kakav je to grad bez suda? Ne možeš više ni na katastar otić - izražava Bilić stav većine svojih sugrađana.
Kivni na mogući gubitak jednog od glavnih znamena građanskog života, Drnišani će vam spomenuti kako njihov grad limenu glazbu ima još od 1864. (današnji Gradski puhački orkestar), čitaonicu od 1867., dramsko društvo od 1878., tamburaški zbor od 1893., Građansku školu (gimnaziju) od 1923., kao i da je još 1906. drniška mladež izdavala satirički list “Obad”, da je 1935. u Drnišu postojao jazz-orkestar “Caramba”, da Glazbena škola traje već više od pola stoljeća... A sada, ukidanjem Općinskog suda, taj grad postaje selendra u kojoj se čovjek i dalje može vjenčati, ali se više ne može razvesti (jer rješenje o razvodu daje sud), kao što i dalje može kupovati nekretnine, ali ih više ne može uknjižiti (jer je i katastar pri sudu).

- Gubitak suda je psihološki šok za Drnišane. U sjećanju ovdašnjeg naroda je da su njihovi preci morali ići na tribunal u Zadar, a sad će, nakon puna dva stoljeća, opet morati u drugi grad - kaže drniški pjesnik i umirovljeni profesor hrvatskog jezika Slobodan Grubač, bivši direktor drniške osnovne škole.

Slobodan Grubač: ‘Gubitak suda je šok!’
Kojim god putem u Drnišu krenete, u koju god priču da se upustite, sudarite se s pričom o Općinskom sudu. Eto, uzmimo za primjer priču o projektu Akumulacija Čikola, koji bi mogao revolucionarno izmijeniti budućnost drniškoga kraja: podizanjem brane na rijeci Čikoli između Kljaka i Umljanovića, na lokaciji Balina glavica, omogućila bi se akumulacija od devet milijuna kubika vode kojom bi se natapalo 2600 hektara plodnog Petrova polja, pri čemu je za realizaciju plana navodnjavanja u 2008. već osigurano 1,7 milijuna kuna u proračunu Šibensko-kninske županije. Vizija je puna razvojne nade, pogotovo kad se zna da su posljednji takav zahvat na ovom području proveli još stari Rimljani. I koje to sad ima veze s Općinskim sudom?

- Bez suda to ne možemo provest - tumači nam Mile Aralica, član drniškog Poglavarstva za poljoprivredu i turizam. - Prosječna veličina čestice u Petrovu polju je 1100 metara četvornih, a navodnjavanje se ne isplati ispod pet hektara.
To su sve male čestice, tu ima nekoliko tisuća vlasnika, a zadnji katastarski popis napravljen je 1864. godine. Kako to katastarski riješit? Da suda nema, trebalo bi ga osnovat, a ne ukidat - rezolutan je Aralica.
Ustvrdivši kako sud u Drnišu postoji “još otkad je Napoleon otišao, a došla Austrija”, naš sugovornik ističe kak

 “postoji puno razloga da sud ostane, a nema ni jednog da se ukine”.
- To bi samo potaknulo trend depopulacije - smatra Aralica. - Bez nekretnina danas ne možeš ništa, a to je sve nesređeno. Što god se počne planirati, treba ti sud ili katastar. Ako nemaš sud, što ostaje onda od grada? Pa ljudima je problem doći i do Drniša, a kamoli do Knina.

Čak 5,77 milijuna razloga

Današnja općina Drniš broji oko 8500 ljudi, od čega u samom gradu živi njih oko 3300. Kad se usporedi s predratnih 14,5 tisuća stanovnika, trend depopulacije je više nego očit: razlog je vjerojatno i u tome što je u Domovinskom ratu od svih hrvatskih gradova najviše materijalnih stradanja, nakon Vukovara, pretrpio upravo Drniš.

Moš’ kupiti, ali ne moš’ ništa uknjižiti
- Obnovili smo sve ratom porušene kuće. Gospodarski razvoj nam je najveći od svih područja od posebne državne skrbi. Broj zaposlenih smo doveli na 2300, broj nezaposlenih sveli na 400. Sad smo dali zemljište jednoj američkoj tvrtki za tvornicu građevinskog materijala, tu ćemo zaposliti još 150 ljudi, a u Radoniću za Dan Grada počinje s radom tvornica betonske galanterije s 50 radnika. Upravo radimo kanalizaciju i pročišćivač otpadnih voda, vidite da je grad raskopan.

Sve radimo da ljude u Drniš vratimo, i sad ostajemo bez suda. Šteta je ukidati sud kad se još svi ljudi nisu vratili, mi očekujemo još četiri-pet tisuća povratnika - u dahu će drniški gradonačelnik Ante Dželalija.
Prvi čovjek Drniša navodi kako će uskoro početi projektiranje brze ceste Šibenik-Drniš-Knin i drniške zaobilaznice, te kako im je sud glavna potpora u rješavanju imovinskih sporova oko zemljišta za trasu. Stoga bi, rezonira Dželalija, ukidanje suda bila velika kočnica razvoju grada i svim projektima za koje je Drniš aplicirao za sredstva iz europskih pretpristupnih fondova, kao npr. za 5,77 milijuna eura iz Cards programa.

- Znate da u tim europskim fondovima inzistiraju na građevinskim dozvolama - kaže gradonačelnik Dželalija - što podrazumijeva sređene imovinske odnose, a sve to je dosad ažurno rješavao Općinski sud Drniš. Nama taj sud jednostavno treba. Grad je u punom zamahu i šteta je da nas se zaustavlja.

Grad u zamahu

Sječa sudova

U okviru racionalizacije mreže sudova Ministarstvo pravosuđa planira ukinuti 40-ak od 107 općinskih sudova u Hrvatskoj, pri čemu bi se polovinu sudova ukinulo do 2010., a ostatak do 2019. godine. Ministarstvo je postavilo tri kriterija za ukidanje suda: veličina suda, priljev predmeta za najmanje pet sudaca i manje od 50 kilometara udaljenosti do drugog suda. Do sada su u javnosti, osim u Drnišu, zabilježeni protesti lokalnih vlasti u Vrgorcu, Rovinju, Čazmi, Tisnom, Kaštel Lukšiću...

Povratak u turske zemane

Premda je Knin od Drniša udaljen samo 23 kilometra, situaciju usložnjava raštrkan zemljopis sa 63 naselja, od kojih su npr. Čvrljevo i Velika od Drniša udaljeni po 40 kilometara, a od Knina preko 60. S obzirom na lošu prometnu povezanost i poodmaklu dob žitelja Zagore, koji često nemaju aute, mogle bi se ponoviti scene neviđene od turskih zemana, kad je za odlazak i povratak sa suda trebalo i dva dana.

Izdvojeno

13. kolovoz 2020 20:01