StoryEditor
Spektarintervju

Arsen Bauk, nositelj liste SDP-a u 10. izbornoj jedinici: Glas za HDZ je glas za Vladu desniju od Karamarkove

21. lipnja 2020. - 08:33
Ranko Šuvar/Arhiv/HANZA MEDIA

Na koliko 'ulaznih' mjesta računate u desetoj izbornoj jedinici, u kojoj ste nositelj liste Restart koalicije?

- Uspjehom bismo smatrali pet mandata. Prošli put smo dobili četiri, i predzadnji put smo imali četiri, nedostajalo nam je možda tisuću, dvije glasova... Po zakonu vjerojatnosti, ovog puta bi D'Hondt trebao nekom drugom uzeti mandat, a ne nama.

Bilo je dosta reakcija na konačni izgled lista, pa je na koncu došlo i do povlačenja nekih kandidata, poput, recimo, Miše Krstičevića u X. jedinici. Kako to komentirate?

- Na listama SDP-a su bili predloženi svi kandidati koji su trebali biti predloženi. To, naravno, uključuje i ove koji su odustali, bilo prije sjednice Glavnog odbora, bilo za vrijeme sjednice.

Naše liste su pobjedničke, slagane su po sličnom modelu kao i za EU izbore, naš klub u Saboru imat će najveći postotak žena u povijesti demokratske Hrvatske. Pokušavam još shvatiti kako se posljednja mjesta na listama HDZ-a smatraju znakom uključivosti i jedinstva, a kod nas se i osmo mjesto smatra kaznom. A što se tiče redoslijeda, tu pretpostavljam da bi, kada bi bilo koji član stranke ili član Glavnog odbora radio redoslijed, on bio drukčiji.

Od 140 kandidata dalo bi se sastaviti nekoliko milijardi kombinacija redoslijeda, ali samo jedna se broji – ona predsjednikova.

Jasno, ali ovaj konačni redoslijed je drukčiji od prijedloga koji su otišli iz Splita?

- Nijedan prijedlog ne utvrđuje redoslijed: naš proces predlaganja kandidata utvrđuje je li netko predložen ili nije.

Tko je predložio Grčića?

Da, ali primjerice bivši ministar Branko Grčić uopće nije bio predložen od splitske organizacije?!

- Predložen je od više organizacija.

Kojih? Glavnog odbora?

- Radi se o gradskim i općinskim organizacijama iz naše županije.

Kako tumačite da nije bio predložen od Splićana? Je li to dokaz jala ili zavisti splitskih SDP-ovaca, ili Grčić ima problem s rejtingom? Takav primjer zaista upada u oči?

- Pretpostavljam da su kolege imali saznanja da je već negdje drugdje bio predložen, pa su možda htjeli neke druge prijedloge kandidata učiniti vidljivijim.

Gledajući liste velikih stranaka, prije svega HDZ-a i SDP-a, ne samo na ovim izborima, čini se kao da se podrazumijeva da će određena lista dobiti određen broj glasova po automatizmu glasanja, pa se onda i liste kroje po nekim drugim kriterijima?

- Što se tiče našeg tima, da se sportski izrazim, u reprezentaciju su pozvani svi najbolji igrači, samo su se neki opravdali. Ali naš sastav je još uvijek daleko bolji od ovog gdje 11 bivših ministara izostaje zbog crvenih kartona. I poneka državna tajnica.

Opet, nije isto koliko ćete dobiti u Splitu ili Šibeniku u odnosu na neko malo mjesto?

- Nije isto, ali obično se to na kraju svede na neki prosjek koji se može usporediti s nacionalnom razinom.

Dakle, kad idemo na izbore u ovako širokoj koaliciji, kao što je sada slučaj, onda mi u X. izbornoj jedinici ostvarujemo 4 do 6 posto slabiji rezultat nego što je to naš državni prosjek. To je tako iz izbora u izbore. Ali kad idemo samostalno, kao na EU izborima, znamo biti i iznad državnog prosjeka.

Tu je opet i fenomen da se kandidati "sele" pred izbore u neku drugu izbornu jedinicu, s kojom jedva da imaju neke veze ili nemaju baš nikakve. HDZ je sad "preselio" Vilija Beroša u X. jedinicu, iako on, makar potječe s Hvara, već dugo živi i radi u Zagrebu. SDP je isto tako "preselio" Sabinu Glasovac u njezinu rodnu Slavoniju, u IV. jedinicu, iako je ona otamo, po vlastitom priznanju, otišla s 18 godina? Je li to varanje birača?

- Ne. I preferencijski glasovi pokazuju da to građanima nije bitno. Pa Nikola Grmoja je izabran u Sisku, Vlaho Orepić u Zagrebu, a obojica su iz doline Neretve. Mi na našoj listi nemamo slučaj da netko nema prebivalište u ovoj izbornoj jedinici.

Sustav to dopušta, a da je drukčije, onda bi se i ljudi i stranke drukčije organizirali. Radite u skladu s pravilima. Građani niti kažnjavaju niti nagrađuju to što je netko odnekud. Oni im daju glas zato što ih znaju, ili s televizije ili s ulice.

image
Boris Kovačev/Arhiv/HANZA MEDIA

Je li Smokvica važnija od Splita?

Iz splitske organizacije mogu se čuti prigovori da je njihov čelnik, Goran Kotur, dobio puno lošije mjesto od kandidata iz puno manjih mjesta od Splita, kao što su Pučišća, Vrgorac, Smokvica... Kako to komentirate?

- Ne bi baš bio vrhunac političke misli javno polemizirati s kolegama dva tjedna pred izbore. To eventualno mogu komentirati nakon 5. srpnja.

Svaka rasprava o listama znači polemiku unutar stranke, što si ni političari s puno manje iskustva od mene ne bi dopustili, pa neću ni ja. Poslije izbora ide analiza i lista i rezultata, a onda i unutarstranački izbori. Vidim ipak da ste neka "malena mjesta srca moga" izostavili, iako su se mogla naći na toj listi.

Uostalom, i najveći političari s ovih prostora dolazili su iz malih mjesta. Ni Kumrovec ni Veliko Trgovišće nisu baš veličine Chicaga ili New Yorka (smijeh...).

Jesu li zato definiranja pravila izbora unutarstranačkih tijela bila na dnevnom redu Glavnog odbora stranke prije definiranja lista za nacionalne izbore?

- Razlozi za to su vrlo jednostavni. Mi do trenutka sastanka Glavnog odbora nismo imali na snazi nikakva pravila, jer smo promjenom statuta 2018. postojeća pravila stavili izvan snage i zadužili Glavni odbor da donese nova. I ona su trebala biti donesena na ovoj sjednici, no zbog korone i odluke HDZ-a da izbore pomakne prije, ova je sjednica ujedno postala ona na kojoj se donose liste.

Sve skupa je jako kratko trajalo, a nakon parlamentarnih izbora mi do unutarstranačkih izbora imamo još barem dvije sjednice Glavnog odbora, pa ako bude potrebno napraviti neku korekciju, napravit će se. Ne bi bilo odgovorno od rukovodstva da prođu parlamentarni izbori, a da mi nemamo nikakva pravila. Sada ih imamo.

Govorite o HDZ-ovoj odluci pomicanja izbora. Je li to neka vrsta manipulacije?

- Nije. To je legitimna odluka većine. Ali mislim da im neće pomoći...

Odgovara li SDP-u ovaj "raniji" termin?

- Opoziciji mora odgovarati svaki termin izbora. Svaka druga rečenica bila bi defanzivna. Ja sam se čak zalagao i za izbore tjedan ranije, ali DIP bi imao vjerojatno velikih teškoća u pripremi izbora za taj datum...

Mislim da i u HDZ-u sad već sami sebe preispituju zbog ovog datuma, jesu li napravili dobar potez.

- U X. jedinici ćemo imati sraz dvojice otočana, vas i Beroša?

- Ne mislim da će to biti sraz dvojice otočana. Prvenstveno zato što kod ministra Beroša, osim kad je u pitanju zdravstvo, ne vidim da pokazuje neku strast za ostale dijelove politike. A i onda kad ima nekakav izlet izvan struke, onda to ispadne dosta nespretno, kao u slučaju rečenice o istospolnim parovima i usvajanju. Prema tome, mislim da ćemo u kampanji puno više slušati ostale s liste HDZ-a, nego samog ministra!

Pretpostavljam da se računalo na njegovu veliku popularnost u trenutku kad se određivalo tko će biti prvi na listi. Nisam baš siguran da su pogodili i jedinicu za njega.

Beroš ne može preskočiti Vukovarsku

Zašto?

- Ministar Beroš mora odgovoriti na neka pitanja o Domu u Vukovarskoj ulici. Jer sve drugo ga dovodi u defanzivu. Pa čak mu ni njegovi HDZ-ovci ne dopuštaju da odgovori jer, evo, ne sazivaju Skupštinu koju su po zakonu morali sazvati. To malo ide na ruku i Kerumu, jer je njegov član predsjednik Županijske skupštine.

Da se malo našalim, ja sam se htio vratiti u Skupštinu da me ministar Beroš i ministrica Bedeković pouče nečemu, kako se to radi, ali očito ću ostati bez te poduke. Izvještaj koji je objavljen je površan i ostavlja mnoge nedoumice. To je recept za ponavljanje istih propusta.

Znači, nećete Berošu uvažiti kad kaže da nije sve bilo u njegovoj nadležnosti?

- Pa nisu ljudi tamo umrli zato što se urušila zgrada! Ili zato što nije bilo dovoljno hrane, ne znam... Nego su ti ljudi umrli iz zdravstvenih razloga. I ne tvrdim da je to bilo u njegovoj nadležnosti do trenutka kad se dogodilo. Ali, od tog trenutka, apsolutno je bilo u njegovoj nadležnosti da nam otkrije što se to dogodilo. A on je opet lakonski odgovorio na to – rekavši da je kriv virus...

Vidio sam na Bačvicama plakat HDZ-a na kojem stoji "Sigurnost nije slučajnost". Onda se ispod može samo napisati: "Kriv je virus!" Ipak, ministar je naknadno rekao da je pogriješio što je tako reagirao.

Radio sam prije dva tjedna razgovor s gospodinom Berošem, koji je obećao realizaciju projekta hitnog helikopterskog prijevoza za otoke u slučaju pobjede HDZ-a. Što biste vi najavili biračima ako izaberu baš vas?

- Izbori su nacionalni i izabrani kandidati moraju voditi računa o cijeloj državi. Izbor kandidata ovdje odlučuje o cijeloj državi. Naravno da je na ljudima koji su izabrani baš ovdje da u Saboru ili Vladi, gdje budu mogli, skrenu pozornost na neke ovdašnje probleme.

Što se tiče helikopterskog prijevoza, to je bio projekt naše Vlade koji je HDZ ukinuo i koji smo dvaput navodili u zahtjevima za smjenu ministra Kujundžića čiji je, da se i to podsjetimo, ministar Beroš bio pomoćnik. Ja sam u ovih pet mjeseci, otkako sam izabran za koordinatora ove izborne jedinice, jasno, s izuzetkom dva mjeseca karantene, dva puta obišao cijelu izbornu jedinicu.

Upoznao sam se s problemima ljudi koji tu žive, svake općine i grada gdje sam bio, barem ono što sam čuo od svojih stranačkih kolega.

I, što ste čuli?

- Detektirao sam nekoliko problema. Prva grupa je prometna infrastruktura.

Prvenstveno, bila bi to brza cesta od Čilipa do Dubrovnika, da se u ljetnoj sezoni izbjegnu gužve koje se događaju na prilazima gradu, kao i brza cesta Split - Omiš, koja bi poštedila ljude dvosatnih čekanja za 30-ak kilometara tijekom ljeta. Tu je i prometni krkljanac u Splitu u ljetnim mjesecima...

Dobivamo li to novog ministra prometa?

- Ne. Pa ovo su problemi koje bi svaki građanin mogao nabrojati! Zatim, dva najveća grada u ovoj jedinici, Dubrovnik i Split, imaju problem kvalitete vode. U Dubrovniku je to malo kiše. A u Splitu je problem kemijski element koji ima isto ime kao i ja.

Valjda ne i ista svojstva?

- Da... Onda, tu je problem Neretvanske doline, odnosno gospodarenje državnim poljoprivrednim zemljištem i plasman poljoprivrednih proizvoda. Na Makarskoj rivijeri sam kao najveći problem detektirao dostupnost zdravstvene zaštite. Jer, u sezoni, njima je Split zbog gužvi jako, jako daleko. A otoci... što o njima govoriti!

Prometna povezanost, broj linija, trajekata. Dodatno, ako se dogodine turizam ne vrati, čeka nas dramatičan problem depopulacije. Dostupnost zdravstvenih usluga je i tamo specifičan problem, s tim da je nama u sezoni čak lakše doći do bolnice nego ostalima, na koje se odnose spomenuti prometni problemi.

To je nekakav preslik izborne jedinice, a svaka od 60 općina ili gradova ima i neki svoj mikroproblem. Od gospodarenja pomorskim dobrom, koncesija, zbrinjavanja otpada, što je u ovlasti županije, pa nadalje. Ovo mi je šesta kampanja u ovoj izbornoj jedinici i mislim da mogu detektirati probleme u gotovo svakom mjestu.

A otegotna okolnost je u činjenici da se ljudi, nakon što prođu izbori, opet okreću postojećem teritorijalnom ustroju. Vidjet ću kako to prevenirati u sljedećem mandatu, što mi iz ove županije idemo u Dubrovačko-neretvansku županiju samo kad su izbori, s tim da ja još idem na otoke, iz neke otočne solidarnosti. A vjerojatno vrijedi i obrnuto.

Tu se može tražiti još neka mogućnost promjene izbornog zakona.

image
Goran Mehkek/Arhiv/HANZA MEDIA

Malim je strankama problem što su male

Evo, i Crkva kaže da će podržati one koji traže promjenu izbornog zakona? Kako to komentirate?

- Ne mislim da treba promijeniti cijeli izborni sustav. Držim da treba malo izmijeniti postojeći zakon. On je star 20 godina. I ta činjenica govori da taj zakon ima stanovite kvalitete. Preferiram proporcionalni izborni sustav, jer on daje kakvu-takvu ravnotežu stranačke zastupljenosti i jačine stranke temeljem broja glasova.

Višemandatne izborne jedinice omogućuju i kakvu-takvu regionalnu zastupljenost. Uostalom, ovaj sustav odgovara regionalnim i "velikim" strankama, onima koje imaju dvoznamenkasti postotak glasova.

Jasno da se male stranke zato bune?

- Najveći problem malih stranaka je – što su male. A ne kakav je izborni sustav. Preferencijsko glasanje je povećalo učešće građana u kreiranju sastava Sabora, iako kad krenem nabrajati one koji su zastupnici samo zbog toga, onda nisam oduševljen tom reprezentacijom...

Na nacionalnoj razini, već je fraza i opće mjesto da svi govore i o teritorijalnom preustroju, spajanju općina... Spajanje nefunkcionalnih općina je najavljivao i SDP prije nego što je zadnji put bio na vlasti! Kako birači više mogu vjerovati u takva obećanja, bilo čija? Evo, i HDZ najavljuje spajanje općina...

- Ne treba izmišljati toplu vodu. Nema nikakve potrebe da stvaramo eufemizme: imat ćemo ili sustav s ovim, dosadašnjim brojem općina i županija, ili možemo uvesti novi sustav i uvesti otprilike sto i nešto općina, koje će imati slične ovlasti kao današnje županije.

A onda bi ove manje jedinice lokalne samouprave bile jedna vrsta lokalne ili mjesne samouprave, s ovlastima koje bi bile ravne sadašnjim općinama. Pritom ti čelnici malih jedinica ne bi bili profesionalci ili barem ne bi bila dvojica profesionalaca.

Kad je riječ o županijama kao drugoj razini vlasti, tu treba biti vrlo oprezan, jer su za neke dijelove Hrvatske one i identitetsko pitanje. Recimo u Istri ili u Međimurju.

Ja dvojim treba li nam ta razina vlasti, ali govoreći o tome da to za jedan dio Hrvatske predstavlja upravo identitetsko pitanje, a i nije ih moguće ukinuti bez promjene Ustava, to nije moguće promijeniti samo običnom parlamentarnom većinom. Ali, primjerice, Slovenija, nama najbliža država, nema dvije, nego samo jednu razinu vlasti.

Ta vrsta regionalne samouprave nije nešto pretjerano bitna građanima.

Ali, da pitate stanovnike Dubrovnika, Šibenika ili Zadra biste li htjeli "potpasti" pod Split, vjerojatno bi većina rekla da - ne bi! Tako da bi Dalmacija s 20 do 30 općina s velikim općinama normalno funkcionirala i bez neke poveznice.

Što onda možemo na tom planu točno očekivati ako SDP-ova koalicija pobijedi?

- Određeno smanjivanje broja općina.

Županije ostaju, ali s drukčijim ovlastima

- Iz stranaka "treće opcije" se zna čuti da SDP ne pomišlja na ukidanje županija i zato što, kako kažu, zapravo ima nepisani pakt o nenapadanju s HDZ-om, iako su županije uglavnom HDZ-ovo tradicionalno uporište u svakom smislu?

- Na to sam već detaljno odgovorio u prethodnom pitanju. Ja bih volio da se, ako ih već nije moguće samo tako ukinuti ovlasti županija - a pritom mislim na gospodarenje pomorskim dobrom i otpadom, te na zdravstvo i školstvo - prebace na jedinice lokalne samouprave koje bi bile nešto krupnije nego danas.

SDP najavljuje i smanjenje broja ministarstava. Ali najavljuje ga i HDZ? Hoćemo li na kraju opet slušati izgovore "htjeli smo, ali ne možemo sada..."?

- Broj ministarstva bit će sigurno manji nego u Plenkovićevoj Vladi. Neka će se spojiti, a neka će dobiti "niži" status državnog ureda. Točan broj znat će se nakon izbora.

Pa bi zajedno mogli biti turizam, energetika i recimo ekologija?

- Onda ministar mora složiti ekipu s dobrim državnim tajnicima, osim, jasno, ako se državni tajnici ne budu bavili vjetroelektranama, kao u ovoj vladi.

Dosta se prašine podiglo oko izjave Branka Grčića o velikoj koaliciji? Je li to i stav stranke?

- Stav stranke je da idemo u izbore da bismo smijenili HDZ, a ne da bismo ih ostavili na vlasti.

To znači nije teza koju guraju oni koji govore o "duopolu" HDZ-a i SDP-a, recimo Miroslav Škoro?

- Mi u ovom trenutku upravo svjedočimo javnoj licitaciji kako će izgledati vlada Škore i HDZ-a.

Škoro bi ukinuo navodni duopol HDZ-a i SDP-a tako da bismo imali monopol HDZ-a. Prema tome, glas za Plenkovića će dovesti na vlast Škoru, Glasnovića i ostale... To moraju znati svi koji misle da će glasanjem za Plenkovića dati glas nekoj europskoj politici. Ne, glas za Plenkovića glas je za najdesniju vladu koju je Hrvatska ikad imala.

Desniju i od Karamarkove?

- Apsolutno!

Plenković, s druge strane, kaže da je glas za Škoru – glas za SDP, podsjećajući na to da je ovaj uskratio podršku HDZ-ovoj predsjedničkoj kandidatkinji u drugom krugu?

- Tu mi malo fali logike. Glas za Škoru na predsjedničkim izborima nije imao nikakav utjecaj na drugi krug, u koji su išli Milanović i Grabar-Kitarović, koji bi išli u drugi krug i da Škoro nije išao na te izbore!

Međutim, Plenković vrlo jasno pokušava dio desnih birača, koji nisu oduševljeni HDZ-om, prestrašiti "crvenom opasnošću" ako ne glasaju za njih. Mi ne licitiramo s tim hoće li Plenković biti premijer.

Dosta se priča i o sučeljavanjima Plenkovića i Bernardića. Idu li izbori u smjeru personalizacije, odnosno prezidencijalizacije, iako biramo članove parlamenta?

- Nemam ništa protiv toga. Pada mi pritom na pamet slučaj izvjesnog Tihomira Oreškovića, u narodu poznatijeg kao Tim, koji je ni kriv ni dužan postao premijer... Sasvim je sigurno da se stranke prepoznaju po svojim liderima i logično je onda da se u dvije emisije sastanu i razmijene mišljenje predsjednici dviju najvećih stranaka.

I ja sam bio na N1 s ministrom zdravstva, ali to mi se ne čini kao najbolji koncept za ovu vrstu izbora. Mislim da se nas dvojica ne obraćamo istom glasačkom tijelu. Ja sam za sučeljavanje po temama, pa ću tako 23. lipnja u Šibeniku imati televizijsko sučeljavanje s ministrom Ivanom Malenicom.

Nama je cilj uvjeriti građane da je jedina moguća promjena – pobjeda naše koalicije. Alternativa je koalicija HDZ-a i Škore što, ponavljam, vodi u najdesniju vladu koju je Hrvatska ikad imala.

Pričamo li o novim ministrima?

Možete li nam otkriti, dijele li se već ministarski mandati u koaliciji?

- Kada bih rekao da se o tome ne razgovara, moglo bi se shvatiti da dolazimo nepripremljeni na vlast. A kada bih kazao da se o tome razgovara, ispalo bi da pravimo ražanj dok je zec u šumi. Dakle, odgovor je – razmišlja se intenzivno, razgovara umjereno.

Ali već sad znamo koje su prve mjere - dizanje minimalne plaće na 4000 kuna, dizanje neoporezivog dijela dohotka na 5000 kuna, smanjenje PDV-a u turizmu kao najugroženijem dijelu gospodarstva i moratorij na otplatu kredita za naše najugroženije građane, te, iako se izravno ne tiče naše izborne jedinice, zakon koji će pomoći područjima pogođenim potresom.

Izdvojeno

02. kolovoz 2020 13:18