StoryEditor
Spektaroči u oči

Andre Marc Prudent: Ostvarili smo spektakularan rast, ali ne zaslužuju svi građani pomoć

Piše PSD.
26. travnja 2015. - 15:30
Čelni čovjek “Splitske banke” Andre Marc Prudent za Spektar govori o “slatkoj” gradnji splitskog WestGate i “gorkim” problemima prezaduženih građana.

Dakle, selite se, sjedište “Splitske banke” uskoro će biti u WestGateu, u ulici Domovinskog rata?
- Da! Naime, s Westgateom smo ugovorili novu poslovnu zgradu za naše potrebe i prema našim specifikacijama. Rukovođeni visokim standardima SG grupe, imali smo iznimno stroge kriterije s obzirom na samu lokaciju, njenu izvrsnu prometnu povezanost, tehničke karakteristike, energetsku učinkovitost, arhitektonsku estetiku i slično. Sve te zahtjeve nije bilo lako pomiriti u gradu antičke povijesti, s ograničenim prostornim resursima uvjetovanih oblikom poluotoka, brojnim građevinskim parcelama s neriješenim vlasničkim, urbanističkim ili konzervatorskim uvjetima. Nakon iscrpnih analiza, odlučili smo se za projekt Westgate kao superioran. To će našim klijentima donijeti bolju uslugu, “Splitskoj banci” novi dom, efikasnije poslovanje i bolji imidž, njenim zaposlenicima bolje radne uvjete i, na kraju, gradu Splitu vrijednu investiciju, a Splićanima novu vizuru ulaza u grad.

Na čelo “Splitske banke” došli ste 2011. Nakon prvih godinu dana ste izjavili kako se “situacija na tržištu nije značajnije promijenila“. Kako tri godine poslije ocjenjujete stanje na bankarskom tržištu, ali i u gospodarstvu općenito?
- Članstvo u EU je donijelo pomake, no s dinamikom tih promjena malo je tko zadovoljan. One moraju biti brže i dublje kako bi se pomaknuli sa začelja po pitanju rasta, zaposlenosti i javnog duga. Na bankovnom tržištu uvjeti poslovanja su dodatno otežani tako da je, osim daljnjeg pogoršanja kvalitete kreditnog portfelja i nastavka pada potražnje za kreditima, značajno porastao stupanj neizvjesnosti uslijed brojnih regulatornih promjena. Dok se prilagođavamo “novom dobu bankarstva”, koje odlikuju visoki rizici, slaba potražnje te niska profitabilnost, pravna (ne)sigurnost je nešto što možda ima najznačajniji utjecaj na današnja kretanja.

Smatrate li da su zahtjevi Europske komisije prema državama koje prolaze Proceduru prekomjernog deficita prestrogi i da imaju negativan utjecaj na gospodarstvo? To vas pitam i zbog toga što i iz naše Vlade, neslužbeno, dolaze prigovori kako Francuska ima “povoljniji” status u tim pregovorima nego zemlje poput Hrvatske? Što biste preporučili kreatorima ekonomske politike? Koje korake poduzeti?
- Ova kriza nas je naučila da je “lanac jak koliko i najslabija karika”, stoga smatram da bi dogovorena pravila trebala biti ista i vrijediti za sve članice Eurozone i EU bez izuzetaka. Vjerujem da bi nejednak pristup pojedinim članicama dugoročno štetio ponajviše samoj EU. Zato to ne mogu niti zamisliti. Što se tiče Hrvatske, popis je dobro poznat. Prvo, stabilnost javnih financija i usporavanje rasta javnog duga. Drugo, smanjenje administrativnih barijera i pravna sigurnost koji dovode do boljeg poslovnog okruženja, što u konačnici stimulira rast kapitalnih investicija i brži razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Treća bi skupina mjera trebala biti dugoročna i orijentirati se na restrukturiranje gospodarstva te razvoju ljudskog kapitala.

U 2014. godini “Splitska banka” je ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od 250 milijuna kuna, što je značajno više od prethodne dvije godine. Što je pozitivno, a što negativno djelovalo na poslovne rezultate u 2014.?
- Stabilnost prihoda, između ostalog, možemo zahvaliti poslovanju u Splitu i Dalmaciji koja i dalje ostaje naše najveće pojedinačno tržište. S druge strane, rast poslovanja bilježimo u Zagrebu i ostatku Hrvatske kao rezultat naše transformacije iz regionalne u banku nacionalnog dosega. Tako smo zahvaljujući rastu od 5,3 posto postali peta banka po veličini u Hrvatskoj. Takav rast ukupne aktive bio je gotovo spektakularan ako znamo da su četiri vodeće banke ostvarile pad od gotovo jedan posto. Negativan utjecaj imala je, pak, općenito niska potražnja za kreditima i neuobičajeno niska razina kamatnih stopa. Troškovi rezervacija bili su značajno niži od prethodne godine, makar i dalje na relativno visokoj razini bez obzira na bolju kvalitetu kreditnog portfelja od prosjeka tržišta. To je realnost poslovanja u dugogodišnjem recesijskom okruženju, a prilagodba novim uvjetima poslovanja se odražava u vidljivom napretku u kontroli troškova. Uzevši u obzir nepovoljno okruženje, imamo razloga za zadovoljstvo s ostvarenim rezultatom koji nadmašuje prosjek tržišta i pokazuje trendove oporavka.

Kakvi su planovi banke za 2015. godinu kada je riječ o kretanju kreditnih plasmana, depozitima i troškovima poslovanja?
- Unatoč poboljšanju određenih pokazatelja potrebno je vrijeme kako bi klijenti promijenili svoje ponašanje, odnosno povećali sklonost prema potrošnji i investicijama tako da ne očekujemo povećanje potražnje za kreditima. Istovremeno, očekujemo nastavak rasta depozita unatoč porezu na štednju te najavama nekoliko velikih IPO projekata koji bi mogli apsorbirati dio potencijala. Aktivno upravljanje troškova nema alternative, a pritisak na smanjenje kamatnih prihoda pokušat ćemo ublažiti inovacijama, odnosno ulaganjem u nove proizvode i usluge koje će nam osigurati komparativnu prednost. Zato vam najavljujem novo, tehnološki najnaprednije internetsko i mobilno bankarstvo, koje će našim klijentima značajno podići razinu usluge i sigurnosti. Uz novu poslovnu zgradu, to će biti najznačajnija vidljiva manifestacija naših aktivnosti u ovoj godini.

Kako vidite razvoj tržišta nekretnina u Hrvatskoj i kakvu ćete politiku imati prema stambenim kreditima?
- Još uvijek je prisutan višak ponude nad potražnjom. I prije krize bilo je vidljivo da demografski i gospodarski trendovi nisu opravdavali rast na tržištu nekretnina, stoga smo već tada bili oprezni u financiranju nekretninskih projekata što se pokazalo ispravnim. Prema financiranju individualnih stambenih potreba nećemo imati zadrške i nastavljamo s jednom od najkonkurentnijih ponuda na tržištu i to bez obzira je li riječ o eurskim kreditima s promjenjivom, fiksnom kamatnom stopom ili pak kunskim stambenim kreditima koji jesu ograničeni, ali dostatni za razinu sadašnje potražnje.

Udruga “Franak” prekinula je pregovore s bankama, Vladom i HNB-om u okviru radne grupe koja je trebala pronaći rješenje oko problema dužnika stambenih kredita u švicarskim francima. Kako vi gledate na taj problem?
Možete li komentirati neslužbeni prijedlog iz Vlade da država i banke podijele trošak konverzije u eurske kredite?
- Teško je komentirati razne neslužbene prijedloge iz medija. Banke sudjeluju u radnoj grupi, ali se doima da su jedina strana koja aktivno nudi rješenja. Inzistiramo na socijalnim kriterijima i ne pozdravljamo linearna rješenja.
Populacija zaduženih u francima je heterogena prema raznim kriterijima poput imovnog stanja, statusa zaposlenja ili pak prema namjeni kredita. U objektivnoj situaciji koju je prouzročio skok franka mi smo spremni ponuditi razna rješenja i olakšanja. U tom smislu vrlo agresivnu pomoć zaslužuju oni najugroženiji koji su kreditom stjecali stan odnosno nekretninu u kojoj žive sa svojim obiteljima. Oni drugi, koji imaju visoka primanja, koji su stjecali nekretnine za odmor ili se pak upuštali u poslovne pothvate, prema našoj ocjeni zaslužuju manje izdašne korekcije. Dojma smo da se potonji skrivaju iza prve skupine, što naravno nije fer. Neobjašnjivo je inzistiranje na istom rješenju za sve kada znamo da nikakav tečaj, niti uz nultu kamatu, ne može donijeti rješenje, primjerice, obitelji u kojoj su, uslijed dugogodišnje recesije, oba supružnika ostala bez posla. Konverzija otvara problem preostale glavnice i troška te operacije, ali i postavlja pitanje što ako tečaj franka krene padati? To je vrlo moguće s obzirom da je glavnina tih kredita izdana na rok između 20 i 30 godina. Hoćemo li u tom slučaju zagovarati povratak u CHF koji će prouzročiti nove ogromne troškove? Puno je pitanja koja traže odgovore, puno je prijepora koji traže dogovore.

“Splitska banka” je kamatne stope na stambene kredite vezala uz Euribor. Međutim, HNB upozorava da je to loša praksa koja bi mogla dovesti do novog “slučaja Franak“. Jedan od razloga za takva upozorenja jest da Euribor ne odražava stvarne troškove financiranja domaćih banaka za razliku od Nacionalne referentne stope. Kakav je vaš stav?

- Ne vidim kako bi to moglo dovesti do problema koji bi podsjećao na slučaj švicarskog franka. Govorimo o kamatnoj stopi koja bi mogla u nekoj budućnosti narasti nekoliko postotnih poena za razliku od tečaja franka koji je oscilirao do 50 posto u proteklim godinama i izravno utjecao na glavnicu kredita. Dokle god je osigurana stabilnost kune ne očekujem veće probleme s rastom Euribora koji, usput rečeno, nije niti na vidiku. NRS nije dobro rješenje jer odražava trošak refinanciranja i kamatnu politiku na plitkom i visoko koncentriranom tržištu gdje primjerice dvije najveće banke zauzimaju, a time i utječu na gotovo polovicu tržišta.

Frenki Laušić
snima bruno konjevIć / cropix

Hajduk

”Splitska banka” je peta po veličini nacionalna banka u Hrvatskoj. No, možete li kazati u kojoj mjeri je banka regionalno “identificirana”, odnosno koliko je umrežena u regionalni gospodarski “krvotok” i odnos s građanima-štedišama?
- Mada jačamo nacionalnu poziciju, odlučni smo zadržati ulogu neospornog lidera na prostoru odakle potječemo. S ovim prostorom nismo samo povezani poslovnim aktivnostima, već i kao najveći sponzor i donator. Izdvojit ću samo neke institucije koje pomažemo: Ragbi klub Nada, “Slava Raškaj”, HNK i Splitsko ljeto, KBC Split, itd. A tu je i Hajduk za koji ovaj grad i regija žive na način koji rijetko gdje možete susresti. I kao strancu mi je potpuno jasno da podrška Hajduku u Splitu i Dalmaciji često nadilazi sportske uspjehe na terenu. Upravo zato ime “Splitske banke” već godinama možete vidjeti na bijelom dresu.

Izdvojeno

02. lipanj 2020 07:54