stdClass Object
(
[id] => 1162529
[title] => Dr. Alen Soldo donosi vam veliku temu o morskim psima: živi fosili čudo su tehnike, ali u sebi još uvijek kriju i mnoštvo nepoznanica
[alias] => dr-alen-soldo-donosi-vam-veliku-temu-o-morskim-psima
[catid] => 420
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Današnji morski psi s pravom se nazivaju živim fosilima, budući da počeci razvoja ovih riba datiraju još otprije 450 milijuna godina, dakle više od 200 milijuna godina prije prvih dinosaura.
Nažalost, teško je utvrditi njihovu pravu povijest razvoja budući da morski psi, zajedno s ražama, spadaju u hrskavičnu grupu riba koje nemaju kostur, pa su njihovi jedini ostaci fosilizirani zubi koji se pojavljuju prije nekih 400 milijuna godina.
No, prije nekih 360 milijuna godina dolazi do naglog razvoja morskih pasa, kada u relativno kratkom razdoblju nastaju brojne različite i bizarne vrste, pa je to doba poznato kao zlatno doba morskih pasa.
Njegovim završetkom, evolucijski razvoj se usporava sljedećih 100 milijuna godina, sve do globalne katastrofe koja je zadesila cijeli planet. U toj katastrofi drastičnih klimatskih promjena dolazi do gotovo totalnog istrebljenja života na Zemlji, pri čemu nestaje 96 posto morskog svijeta.
Iako morski psi, zahvaljujući svojim sposobnostima, uglavnom preživljavaju prve udare, veliki broj vrsta nestaje zbog promjena u hranidbenom lancu. Preživjeli se dijele u dvije grupe, te jedna nastavlja život u slatkoj vodi, a druga grupa u moru.
Praotac megalodon
U sljedećem razdoblju događale su se ponovno razne globalne katastrofe iz kojih su morski psi izlazili još jači nego prije, pa su preživjeli i katastrofu koja je uništile dinosaure. Evolucijskim razvojem, prateći što se događa s njihovom hranom, iz pravih predatora razvijaju se i prvi morski psi koji filtriraju more hraneći se planktonom, tako da se predak današnje gorostasne psine prvi put javlja prije nekih 70 milijuna godina.
Kako se u isto vrijeme sisavci vraćaju u more, pri čemu se razvijaju i kitovi, golema količina hrane u moru dovodi do pojave jednog od najvećih grabežljivaca svih vremena, Carcharodon megalodona, pretka današnje velike bijele psine.
Megalodon je bez sumnje bio najveći morski pas, veći i od današnje najveće ribe, kitopsine. Prema veličini zuba, koji su mogli narasti i 17 centimetara, nekad se pretpostavljalo da je mogao dosegnuti i 30 metara dužine, ali modernije metode ukazuju da je njegova dužina ipak bila oko 17-18 metara. Pritom je težio više od 25 tona, a veličina čeljusti bila mu je preko tri metra, što bi mu, primjerice, danas omogućilo da bez problema proguta grupu od pet ljudi jednim zalogajem.
Znanstvenici su proučavali i moguću jačinu ugriza megalodona, pa se smatra da su najveći primjerci imali ugriz jačine 18 tona, što je 10 puta jače od ugriza današnje velike bijele psine ili pet puta jače od filmski poznatog Tyrannosaurus rexa.
S obzirom na veličinu, smatra se kako se ovaj superpredator hranio isključivo dupinima i velikim kitovima, te ponekad ogromnim kornjačama. Njegovi fosilizirani zubi mogu se pronaći u svim područjima svijeta, tako da je lako zaključiti kako je bio pravi kozmopolit.
Megalodon je nestao prije nekih tri milijuna godina, a njegov nestanak ni danas nije potpuno objašnjen, ali se smatra da je spajanjem dva američka kontinenta u području današnje Latinske Amerike, te podjelom velike morske površine na današnji Atlantski i Tihi ocean, uz nastupajuće ledeno doba, došlo do značajnog snižavanja morske temperature.
Kako je megalodon preferirao toplija mora, područje obitavanja mu se značajno suzilo, a njegova se glavna hrana, kitovi, opredijelila za hladnija područja. Time je dostupna količina hrane za ovog superpredatora drastično opala, pa je vjerojatno došlo i do kanibalizma vrste, pri čemu odrasli primjerci napadaju manje. Naposljetku je sve to zajedno dovelo do nestanka najvećega morskoga grabežljivca.
Mali sin, bijela psina
Normalno, izumiranje takve vrste nije se dogodilo u nekoliko stotina godina, već je trajalo milijunima godina, pa je prije nestanka zadnjeg megalodona svjetskim morima već lutao njegov manji dvojnik, velika bijela psina. Uz nju su stasale i druge vrste koje se do danas uglavnom nisu puno promijenile.
Iako je megalodon nestao milijunima godina prije nego što se na Zemlji pojavio prvi čovjek, legende o tomu najvećemu morskom grabežljivcu su se samo širile. Tako je tijekom posljednjih stoljeća bilo mnoštvo nalaza koji su govorili da je viđen megalodon, ali to se najčešće pripisuje pogrešnoj identifikaciji s kitopsinom i gorostasnom psinom.
No, bez obzira na znanost, filmska industrija dobro je iskoristila njegovu reputaciju najvećega predatora, tako da u kina stalno dolaze filmovi s megalodonom kao glavnim glumcem. U slučaju da baš hoćete vidjeti pravi primjerak, preporučujem neke od većih europskih i svjetskih akvarija i muzeja koji imaju dobru kolekciju fosilnih zuba ovoga grabežljivca, pa čak i ogromne rekonstruirane čeljusti.
Osnovna razlika između morskih pasa i ostalih riba je u tome što morski psi, kao i raže, imaju skelet izgrađen od hrskavice, a ne od kostiju. Morskim psima hrskavica daje nebrojene prednosti za njihov način života, jer nije kruta kao kost, već je, iako tvrda, poprilično fleksibilna. Stoga im dopušta nevjerojatno manevriranje tijelom, a također je razlog zašto i najmanji morski psi mogu široko otvoriti svoje čeljusti.
---
---
Ipak, kako su gotovo svi morski psi grabežljivci, hrskavična struktura zubi ne bi bila podobna za lov, pa su zubi i čeljusti napravljeni od tvrde kalcificirane materije zvane dentin, koja je poprilično slična strukturi kostiju. Stoga su zubi danas najpoznatiji i najrašireniji fosilni ostaci morskih pasa.
Zubi su također jedan od razloga zbog kojih ljudi mogu biti ljubomorni na morske pse. Naime, morski psi ne moraju previše misliti o tome kako će zagristi neku lovinu i hoće li im pri tome puknuti zub, jer najveći broj vrsta ima po nekoliko redova zuba u čeljustima, od kojih su samo prvi redovi funkcionalni, dok su ostali rezervni. Tijekom života morskog psa zubi ispadaju, bilo prirodnim putem nakon određenog vremena, ili prilikom lova, pa se zub koji nedostaje odmah zamjenjuje novim.
Oblik i veličina zubi upućuju i na način prehrane pojedinoga morskog psa. Tvrde pločaste strukture, primjerice, ukazuju na to da se takve vrste hrane školjkama i rakovima. Dugački uski zubi su karakteristični za vrste koje love ribu brzim napadima, dok trokutasti nazubljeni zubi daju do znanja da se takvi psi hrane većim plijenom, kidajući komade žrtve.
Nužna vrtnja tijela
Mahnitanje prilikom napada, kada morski psi okreću tijelo u svim smjerovima, nekad se iz neznanja pripisivalo njihovu agresivnom ponašanju. Danas se zna da je razlog tome prilično prozaičan, a radi se o nemogućnosti čeljusti da se pomiče lijevo-desno, pa se morski pas, slično kao i krokodil, mora cijelim tijelom micati da bi otkinuo komad plijena.
Nasuprot toj nemogućnosti, zanimljivo je da im se čeljust može spustiti i izbaciti prema naprijed, čime se površina otvora usta povećava u dovoljnoj mjeri da se zahvati i proguta veći komad plijena nego što to veličina čeljusti u normalnoj situaciji dopušta. Inače, karakteristike zubi i čeljusti jedinstvene su za svaku vrstu morskih pasa, tako da je najjednostavnija identifikacija vrste moguća upravo pomnim pregledavanjem zubi.
Zubi u čeljusti nisu i jedini zubi morskih pasa, jer njihove ljuske, kojima su kao i druge ribe izvana pokriveni, toliko nalikuju zubima da se najčešće i nazivaju kožnim zubićima. Široka ploča na kojoj se nalazi zubić s vrhom okrenutim prema repu toliko je fascinantna da se stalno otkrivaju nove prednosti takvih ljuski koje se zatim primjenjuju u svakodnevnom životu ljudi.
Nekad se koža morskih pasa koristila kao brusni papir, a Japanci su njome omotavali drške svojih samurajskih mačeva katana, dok se danas oblik zubića kopira pa su, primjerice, Norvežani potplate svojih čizama napravili u obliku kožnih zubića gorostasne psine s ciljem da spriječe proklizavanje.
Danas je možda najpoznatiji slučaj kopiranja kožnih zubića izrada odijela za plivače, s kojima su oboreni gotovo svi brzinski plivački rekordi. Izrada takvih odijela je zasnovana na smanjenju turbulencija iza vrha zubića, čime se omogućava brže plivanje. Na istom principu danas se izrađuju i najmoderniji mlazni lovci, tako da fascinira činjenica da se današnja visoka tehnologija čovječanstva zasniva na nečemu što je staro stotinama milijuna godina.
Nikada ne spavaju
Kožni zubići ne poboljšavaju samo plivanje, već utječu i na smanjenje energije potrebne za pokretanje, što je u sve siromašnijemu moru od iznimne važnosti. S tim je vezana i priča o spavanju morskih pasa. Naime, sve donedavno se također vjerovalo da se morski psi konstantno kreću te da bi, ako stanu, ostali bez potrebnog kisika i uginuli.
Ta teorija je prevladana 1969., kad su u meksičkim podvodnim špiljama pronađene određene vrste morskih pasa koje stoje nepomične na dnu. Kod njih je primijećeno da samim pokretanjem škrga, bez kretanja cijeloga tijela, mogu filtrirati vodu i tijelu donositi količine kisika dovoljne za funkcioniranje u takvom stanju.
---
---
Odonda je pronađeno još mnogo vrsta s istim ponašanjem. Iako postoje različite teorije o razlogu zbog čega tako nepomično leže na dnu, pouzdano se zna da takvi morski psi ne spavaju, jer oni koji su ih imali prilike tako promatrati također su uočili da ih morski psi cijelo vrijeme prate okom. Stoga su znanstvenici krenuli s raznim istraživanjima pokušavajući otkriti spavaju li ikad morski psi, te su došli do neviđenih otkrića.
Trenutačna je teorija da vjerojatno nikad ne spavaju na način kao ljudi, već da isključe jedan dio mozga i potrošnju energije smanje na minimum. Istraživajući kostelja, kojega ima i kod nas, utvrdilo se da mu je glavni upravljački centar za pokretanje smješten ne u mozgu već u leđnoj moždini. Time je moguće da morski pas u potpunosti isključi mozak i da se kreće kroz vodu doslovno onesviješten.
Nepoznata bol
Čudesnost morskih pasa vidi se i iz pretpostavke, koju potkrjepljuje veliki broj istraživanja i podataka, da ovi grabežljivci uopće ne osjećaju bol. Začuđujuće je da ova bića, koja su prepuna senzorskih organa, nemaju osjet boli koji se smatra jednim od osnovnih osjeta važnim za preživljavanje. Kod ljudi, kao i sisavaca općenito, osjet boli prenosi se živčanim sustavom, koji je kod morskih pasa nerazvijen u smislu prijenosa informacija o oštećenju nekog dijela tkiva.
Osjet boli jedan je od najvažnijih pokretača tijela u odnosu na vanjske i unutarnje podražaje, pa je stoga potpuno nejasno kako su ova bića uspjela preživjeti stotine milijuna godina ako im nedostaje osnovni mehanizam za preživljavanje. Ipak, ova pretpostavka nije još u potpunosti dokazana, jer postoji i mogućnost da je njihov mehanizam osjeta boli, a time i osjećaj, potpuno drukčiji od onoga kako ga osjećamo mi i većina drugih vrsta.
Osjetilni organi morskih pasa su karakteristika po kojoj su zasigurno najpoznatiji, s obzirom na nevjerojatne činjenice kojima se opisuju njihove sposobnosti. Osjet mirisa je različito razvijen od vrste do vrste, a najsofisticiraniji je kod morskih pasa koji lutaju morskim prostranstvima. Svima je zajedničko da imaju dva nosna otvora na prednjem dijelu glave, ali, za razliku od sisavaca, morskim psima ti otvori ni na kakav način nisu spojeni s ustima i dušnikom, jer nemaju funkciju disanja.
Unutar nosnih otvora postoje kanali i područja iz kojih vire resasti završeci živčanih osjetilnih stanica. Kada molekule otopljene u moru prođu preko njih i na taj ih način stimuliraju, šalje se signal mozgu, koji kod nekih vrsta koristi 70 posto svojih kapaciteta samo za taj osjet.
Stoga nije ni čudno da takve vrste mogu osjetiti miris plijena u koncentraciji jedan prema deset milijuna. Čim morski pas primi signal, s obzirom na položaj nosnih otvora, zna iz kojeg smjera dolazi te se upućuje prema potencijalnom plijenu. Sam signal, koji je okidač za reakciju, može pokrenuti različito ponašanje, jer ne mora nužno biti u pitanju miris plijena. Primjerice, morski psi ispuštaju feromone koji mogu oglašavati reprodukcijsko stanje potencijalnim partnerima, a pretpostavlja se da osjet mirisa može biti i korišten za navigaciju.
---
---
Ugrizi ljudi su pogreška
Što se tiče okusa, taj osjet uglavnom nije toliko razvijen, jer i nema neku važnu funkciju pri traženju plijena. Zasniva se na osjetilnim stanicama koje se nalaze u ustima i grlu, jer ne postoji jezik, a pokreću se pri ugrizu. Naime, kada morski pas zagrize neki plijen, neizbježno dolazi do ispuštanja molekula ugrizenog objekta, što onda preko osjetilnih stanica šalje signal mozgu koji određuje je li to uopće nešto vrijedno ugriza ili ne.
Morski psi imaju afinitete prema određenoj hrani te se vrlo rijetko događa da pojedu nešto što im nije stalno na repertoaru i to se događa uglavnom zbog neke pogreške. S takvim pogreškama se povezuje i većina napada na ljude, naročito u slučaju velike bijele psine.
Naime, najveći broj napada velike bijele psine završava samo jednim ugrizom, jer odmah nakon njega psina shvaća da to što je ugrizla i nije baš ono što uobičajeno jede. Nažalost, zbog veličine velike bijele psine, bolje rečeno zbog velikih čeljusti te ogromnog pritiska na tijelo žrtve, većina ljudi pri tom jednom ugrizu pretrpi jako iskrvarenje, što je i glavni razlog najvećeg broja fatalnih slučajeva.
Sam ugriz ne služi samo za osjet okusa, već se time aktivira i osjet dodira. Zanimljivo je kako morski psi osjet dodira imaju podijeljen na osjete neposrednog dodira i posrednoga, preko bočne pruge na tijelu. Bočna pruga koja se proteže od glave do repa, sustav je povezanih kanalića koji na koži imaju otvorene pore s ciljem dopuštanja okolnoj vodi da uđe u sustav. Unutar kanalića se nalaze dlakaste osjetilne stanice. Kada se neki organizam u blizini morskog psa kreće, on proizvodi i malene valove, koji zatim dolaze do bočne pruge, gdje se detektiraju.
Ultrazvučna pruga
Pretpostavlja se da bočna pruga kod morskih pasa funkcionira i na način sličan korištenju ultrazvuka kod šišmiša. Naime, kretanje morskog psa također izaziva male valove koji se onda odbijaju od prepreka i vraćaju natrag prema bočnoj pruzi, čime morski pas dobiva sliku okruženja u kojem se kreće, što je od iznimne važnosti u uvjetima smanjene vidljivosti.
Također, preciznost detektiranja bočne pruge je takva da analizom frekvencija valova morski pas može znati je li neki organizam bolestan ili ranjen. Ipak, to nije i posljednja funkcija bočne pruge jer se preko nje dobivaju podaci i o temperaturi mora te tlaku, tj. dubini na kojoj se morski pas nalazi.
Vrlo često osjet dodira, tj. bočne pruge, djeluje zajednički s osjetom sluha. Kako morski pas nema uši, organ sluha je unutarnji, s obzirom na to da se nalazi unutar lubanje, a uz to što osjeća zvukove služi i kao organ za ravnotežu. Prema znanstvenim eksperimentima, neke vrste mogu čuti tihi zvuk s udaljenosti od nekoliko kilometara. Iako su unutarnje uho i bočna pruga dva odvojena organa, funkcionalno su slični, jer im se djelovanje zasniva na istom mehanizmu, tj. korištenju dlakastih osjetilnih stanica. Stoga mnogi znanstvenici ova dva organa zovu, zajedničkim imenom, sustav uha i bočne pruge.
Oči morskih pasa su kod većine vrsta relativno velike, što ukazuje na to da je taj organ jedan od važnijih za njihov način života. Sam organ je kompleksne strukture i dosta podsjeća na ljudske oči, iako je mehanizam rada, naročito fokusiranja, različit. Morski psi, naročito oni najbolji grabežljivci, imaju oči vrlo osjetljive na promjene svjetlosti te detektiraju i najmanje svjetlosne promjene.
---
---
Ugrađene sunčane naočale
Upravo zbog toga nemaju nikakvih problema loviti noću, samo pod slabim svjetlom mjeseca. Ili pak u dubokim mračnim vodama koristeći i ostale već opisane osjetilne organe, zbog čega ih nije previše briga za danje svjetlo. Dapače, zbog iznimne osjetljivosti jako danje svjetlo im čak smeta pa, primjerice, velika bijela psina u tim trenucima oči presvlači pigmentiranim stanicama koje funkcioniraju kao sunčane naočale.
Da bi zaštitili oči prilikom napada, kada ih pokreti ugrizenog plijena mogu ozlijediti, mnogi morski psi imaju membrane koje funkcioniraju kao kapci kojima prekrivaju oči. Nasuprot njima, one vrste koje nemaju kapke, kao velika bijela, zarotiraju oči i prema vani pokazuju tvrdi unutarnji dio oka, dok je mekani i osjetljivi prednji dio zaštićen u unutrašnjosti očne duplje.
Ipak, bez obzira na navedene zanimljivosti ostalih osjeta, zasigurno najfascinantniji organ, a ujedno i šesto čulo morskih pasa, jesu Lorencinijeve ampule ili organ električnog osjeta. Taj osjet je toliko čudan da ljudi i dalje vrlo malo znaju od njemu, a svako malo znanstvenici otkriju nešto novo o funkcioniranju i zadacima tog organa.
Lorencinijeve ampule, nazvane po talijanskom znanstveniku koji ih je prvi put opisao 1678. godine, izvana izgledaju kao pore na koži koje se nalaze na prednjem dijelu glave. Uglavnom su položene u smjeru lijevo-desno, a najopasniji grabežljivci ih mogu imati i do 1500. Unutar pora nalaze se osjetilne stanice koje mogu detektirati električni napon od 1 nV, što bi, prevedeno na nekakve razumljive mjere, bilo isto kao da čovjek može osjetiti napon obične baterije na udaljenosti od 16.000 kilometara.
Takva elektroosjetljivost je nezamisliva u životinjskom svijetu i doslovno omogućuje morskim psima da osjete bilo kakvo kretanje oko sebe. Naime, pokretanjem svakog tijela stvara se električni napon koji nitko osim morskih pasa ne osjeća, a oni doslovno mogu osjetiti, ne lupanje, već rad srčanog mišića. Lorencinijeve ampule su vjerojatno i jedan od glavnih razloga što su ova morska bića uspjela preživjeti stotinama milijuna godina.
---
---
Bez lijeka za čovjeka
Iako su morski psi na vrhu hranidbenog lanca, a najveći dio vrsta smatra se vrhunskim predatorima, te iako su preživjeli stotine milijuna godina, uključujući i prirodne katastrofe koje su uništile većinu bića na kopnu i u moru, u posljednjih pedesetak godina naišli su na prijetnju za koju nemaju lijek.
Jasno, riječ je o čovjeku, njegovu negativnom utjecaju koji se očituje uglavnom kroz probleme zagađenja mora i naročito ribolova. Brojni podaci svjedoče o ubrzanom nestanku cijelih populacija, a opća je procjena da je od početnog broja nestalo više od 80 posto primjeraka.
Kad se gledaju pojedinačne vrste, situacija je čak i gora, jer su u pojedinim morima neke vrste gotovo nestale, a nisu rijetka područja, uključujući i Mediteran, gdje se neke vrste nisu vidjele posljednjih pedesetak godina, pa je opravdana pretpostavka da su neki morski psi izumrli.
Glavni problem morskih pasa upravo je njihov položaj na vrhu hranidbenog lanca. Kao i kod drugih sličnih vrsta, priroda im je namijenila da svojim karakteristikama budu na vrhu i svojim djelovanjem reguliraju lanac ispod njih. Tipične karakteristike najvećeg broja vrsta morskih pasa jesu spor rast, dug životni vijek, kasno spolno sazrijevanje, vremenski dugačka trudnoća i mali broj mladih.
Primjerice, Jadranom plivaju kostelji za koje se pretpostavlja da žive i dulje od 100 godina, a recimo i da se za kitopsinu, najveću ribu u moru, pretpostavlja da živi i više od 150 godina. Ipak, među morskim psima, pa i ribama općenito, najdugovječniji je grenlandski morski pas, čiji se životni vijek procjenjuje na 200 do 250 godina.
Najveći problem za točnost i preciznost podataka jest taj što se samo rijetke vrste morskih pasa mogu proučavati u zatočeništvu, budući da ga ne podnose, što dokazuje njihovu potrebu za slobodnim kretanjem morskim prostranstvima.
Dug život i sporo sazrijevanje
Jedan od rijetkih potvrđenih podataka o starosti datira iz 2008. godine, kada je u newyorškom akvariju, zbog zdravstvenih problema, eutanizirana Bertha, ženka psine zmijozube. Kako je u akvarij stigla još 1965. godine, time je sasvim sigurno imala barem 43 godine. Inače, upravo su psine zmijozube rijetka vrsta većih morskih pasa koji mogu živjeti u zatočeništvu, pa ćete ih sresti u akvarijima diljem svijeta.
S dugim životnim vijekom povezani su i spori rast te kasno spolno sazrijevanje. Kako se najveći dio ulova u ribarstvu sastoji od mladih primjeraka, populacijama se ne dopušta normalna reprodukcija, jer se smanjuje broj odraslih primjeraka.
Za već spomenutog kostelja pretpostavlja se kako spolno zreo postane s nekih sedamdesetak centimetara dužine, za koju mu, prema nekim teorijama, treba i dvadesetak godina života. A kako se ta vrsta vjerojatno najviše lovi diljem svijeta, jasno je kakve teškoće ima kostelj u obnovi populacije.
Kitopsina od šest metara dužine slobodno se može nazvati mladunčetom jer su tek oni blizu devet metara spolno zreli. Dobro je spomenuti da pri toj dužini imaju i 30 godina. Ipak, kod kitopsine je začuđujuće da tek novorođeni mladi imaju samo 60 centimetara, što ih prema nekim drugim vrstama, primjerice velikoj bijeloj psini čiji su rođeni mladunci dugački više od 1,5 metara, čini nekako malima.
---
---
Mali kanibali
S druge strane, kitopsina koja se hrani jedino planktonom poznata je po miroljubivom ponašanju, što se ne može reći i za ono što se događa unutar maternice majke. Naime, kitopsina spada među vrste morskih pasa kod kojih je zabilježen fenomen unutarnjeg kanibalizma.
Taj fenomen je zasnovan na tome da ženka u svojoj utrobi nosi u početku i po 300 embrija koji polako rastu, a zatim se oni koji se brže razvijaju počinju hraniti svojom nerođenom braćom i sestrama, čime se u potpunosti izvršava glavna smjernica prirode da samo najjači opstaju. Unutarnji kanibalizam je potvrđen i kod gorostasne psine, psine zmijozube i još nekih vrsta.
Što se tiče reprodukcije, morski psi se razmnožavaju na tri načina. Neke vrste izbacuju jaja, kao recimo morske mačke, u kojima embrij ostaje do potpunog sazrijevanja, te je prigodom pucanja ovojnice spreman za daljnji život. Nasuprot tome, najveći broj morskih pasa izbacuje žive mlade, koji su odmah nakon rođenja spremni za lov, a već spomenuta velika bijela psina od 1,5 metara već je u prvoj sekundi pravi lovački stroj.
Vrste koje rađaju žive mlade u utrobi mogu imati maternicu sličnu onoj kod sisavaca, u kojoj mladi sazrijevaju do izlaska, ili se pak u utrobi nalaze jaja iz kojih se razvijaju mladi spojeni na žumančanu kesicu koja ih hrani do rođenja.
Kada se pogledaju podaci o trajanju trudnoće pojedinih vrsta, dolazi se do zapanjujućih podataka. Za razliku od kopnenih predatora, većina ženki morskih pasa dugo nosi svoje mlade u utrobi, a među rekorderima je gorostasna psina za koju najveći broj podataka govori da svoje mlade nosi tri pune godine.
Trudnoća bez mužjaka
Kod ostalih vrsta to je razdoblje nešto kraće, ali kad ga uspoređujemo s ljudskim, i dalje je to puno više vremena. Kao, recimo, kod psine dugonose koja svoje mlade nosi i do godinu i pol dana, ili kostelja gdje je vrijeme nošenja i do dvije godine.
Za kraj ovog nastavka spomenimo i jedan od najčudnijih podataka vezanih uz ovu vrstu koji dokazuje njihovu fascinantnu mogućnost prilagodbe. Naime, za reprodukciju morskih pasa potrebni su i mužjak i ženka. Ipak, ne baš uvijek! Postoje dokumentirani podaci o ženkama koje su u zatočeništvu, bez ikakve prisutnosti mužjaka, donijele na svijet mlade, što se inače u prirodi naziva parterogenezom. Objašnjenje ovog fenomena je da su morski psi, u situaciji nedostatka mužjaka, sposobni i dalje obnavljati populaciju.
Nažalost, iako na prvi pogled to izgleda kao mogući odgovor na sve veće uništavanje od strane čovjeka, ovakav fenomen krije niz loših scenarija. Ispitivanja na dokumentiranim slučajevima pokazala su da mladi nemaju nikakvu genetsku razliku od ženke, čime se smanjuje genetska raznovrsnost, a time i mogućnost odupiranja različitim opasnostima.
Također, nije poznato ni koliko se često ovakav način reprodukcije odvija u prirodnim uvjetima. No parterogeneza se, primjerice, uz ribolov, smatra jednim od najvažnijih uzroka smanjenja populacije modrulja oko irskih obala.
U svakom slučaju, mnoštvo je nepoznanica vezanih uz morske pse, tako da znanstvenike čeka još mnogo dugotrajnih istraživanja, pri čemu se samo možemo nadati da će morski psi imati mogućnost preživjeti dogledna vremena.
(NASTAVLJA SE)
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => fascinantna bića
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[6] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[10] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[11] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[12] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[13] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[14] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[15] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[16] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[17] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[26] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[27] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[28] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[29] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[30] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[31] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[32] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[33] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
)
[extra_fields_search] => fascinantna bića 2 0 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
[created] => 2021-11-16 11:31:13
[created_by] => 3261
[created_by_alias] => Dr. Alen Soldo
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2022-01-27 06:45:39
[modified_by] => 3261
[publish_up] => 2022-01-27 06:30:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 41
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 420
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link nav__link--sa-svih-strana
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[page_title] => Sa svih strana
[pageclass_sfx] => page--zdravlje-u-fokusu
[menu-meta_description] => Donosimo mozaične vijesti i zanimljivosti vezane uz more, kao i kulinarske recepte za morska jela. Za Otvoreno more pišu Tonka Alujević i Edo Šegvić, na pitanja čitatelja odgovara Alen Soldo. Pogledajte i predivne galerije Srđana Vrančića koji snima vrhunske podvodne fotografije, a na njima su najčešće tropske ribe i ostale egzotične morske životinje.
[menu-meta_keywords] => Tonka Alujević, Alen Soldo, Edo Šegvić, povijest pomorstva, luksuzna jahta, morski recepti, morsko jelo
[secure] => 0
[obituaries_portal] => 0
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 0
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 0
[itemRelatedLimit] => 5
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 0
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 1
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 0
[itemRelatedImageGallery] => 0
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2021\/11\/16\/20692100.jpg","\/images\/slike\/2021\/11\/16\/17973884.jpg","\/images\/slike\/2021\/11\/16\/20692092.jpg","\/images\/slike\/2021\/11\/16\/20692094.jpg","\/images\/slike\/2021\/11\/16\/20692098.jpg","\/images\/slike\/2021\/11\/16\/20692104.jpg","\/images\/slike\/2021\/11\/16\/20692106.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["Ilustracija\/Shutterstock","AFP","Ilustracija\/Shutterstock","Ilustracija\/Shutterstock","Ilustracija\/Shutterstock","Ilustracija\/Shutterstock","Ilustracija\/Shutterstock"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","Znanstvenici nastoje obilje\u017eiti ugro\u017eene jedinke","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1277","hd_20692100_1920.jpg":"1920x1080","k_20692100_1280.jpg":"1280x1280","k_20692100_1024.jpg":"1024x1024","k_20692100_640.jpg":"640x640","k_20692100_480.jpg":"480x480","k_20692100_340.jpg":"340x340","k_20692100_220.jpg":"220x220","o_20692100_1280.jpg":"1280x851","o_20692100_1024.jpg":"1024x681","o_20692100_640.jpg":"640x425","o_20692100_480.jpg":"480x319","o_20692100_340.jpg":"340x226","o_20692100_220.jpg":"220x146","h_20692100_1280.jpg":"1280x854","h_20692100_1024.jpg":"1024x683","h_20692100_640.jpg":"640x427","h_20692100_480.jpg":"480x320","h_20692100_340.jpg":"340x227","h_20692100_220.jpg":"220x147","pp_20692100_1280.jpg":"1006x1280","pp_20692100_1024.jpg":"805x1024","pp_20692100_640.jpg":"503x640","pp_20692100_480.jpg":"377x480","pp_20692100_340.jpg":"267x340","pp_20692100_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","hd_17973884_1920.jpg":"1920x1080","k_17973884_1280.jpg":"1280x1280","k_17973884_1024.jpg":"1024x1024","k_17973884_640.jpg":"640x640","k_17973884_480.jpg":"480x480","k_17973884_340.jpg":"340x340","k_17973884_220.jpg":"220x220","o_17973884_1280.jpg":"1280x853","o_17973884_1024.jpg":"1024x682","o_17973884_640.jpg":"640x426","o_17973884_480.jpg":"480x320","o_17973884_340.jpg":"340x226","o_17973884_220.jpg":"220x146","h_17973884_1280.jpg":"1280x854","h_17973884_1024.jpg":"1024x683","h_17973884_640.jpg":"640x427","h_17973884_480.jpg":"480x320","h_17973884_340.jpg":"340x227","h_17973884_220.jpg":"220x147","pp_17973884_1280.jpg":"1006x1280","pp_17973884_1024.jpg":"805x1024","pp_17973884_640.jpg":"503x640","pp_17973884_480.jpg":"377x480","pp_17973884_340.jpg":"267x340","pp_17973884_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","hd_20692092_1920.jpg":"1920x1080","k_20692092_1280.jpg":"1280x1280","k_20692092_1024.jpg":"1024x1024","k_20692092_640.jpg":"640x640","k_20692092_480.jpg":"480x480","k_20692092_340.jpg":"340x340","k_20692092_220.jpg":"220x220","o_20692092_1280.jpg":"1280x853","o_20692092_1024.jpg":"1024x682","o_20692092_640.jpg":"640x426","o_20692092_480.jpg":"480x320","o_20692092_340.jpg":"340x226","o_20692092_220.jpg":"220x146","h_20692092_1280.jpg":"1280x854","h_20692092_1024.jpg":"1024x683","h_20692092_640.jpg":"640x427","h_20692092_480.jpg":"480x320","h_20692092_340.jpg":"340x227","h_20692092_220.jpg":"220x147","pp_20692092_1280.jpg":"1006x1280","pp_20692092_1024.jpg":"805x1024","pp_20692092_640.jpg":"503x640","pp_20692092_480.jpg":"377x480","pp_20692092_340.jpg":"267x340","pp_20692092_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","hd_20692094_1920.jpg":"1920x1080","k_20692094_1280.jpg":"1280x1280","k_20692094_1024.jpg":"1024x1024","k_20692094_640.jpg":"640x640","k_20692094_480.jpg":"480x480","k_20692094_340.jpg":"340x340","k_20692094_220.jpg":"220x220","o_20692094_1280.jpg":"1280x853","o_20692094_1024.jpg":"1024x682","o_20692094_640.jpg":"640x426","o_20692094_480.jpg":"480x320","o_20692094_340.jpg":"340x226","o_20692094_220.jpg":"220x146","h_20692094_1280.jpg":"1280x854","h_20692094_1024.jpg":"1024x683","h_20692094_640.jpg":"640x427","h_20692094_480.jpg":"480x320","h_20692094_340.jpg":"340x227","h_20692094_220.jpg":"220x147","pp_20692094_1280.jpg":"1006x1280","pp_20692094_1024.jpg":"805x1024","pp_20692094_640.jpg":"503x640","pp_20692094_480.jpg":"377x480","pp_20692094_340.jpg":"267x340","pp_20692094_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","hd_20692098_1920.jpg":"1920x1080","k_20692098_1280.jpg":"1280x1280","k_20692098_1024.jpg":"1024x1024","k_20692098_640.jpg":"640x640","k_20692098_480.jpg":"480x480","k_20692098_340.jpg":"340x340","k_20692098_220.jpg":"220x220","o_20692098_1280.jpg":"1280x853","o_20692098_1024.jpg":"1024x682","o_20692098_640.jpg":"640x426","o_20692098_480.jpg":"480x320","o_20692098_340.jpg":"340x226","o_20692098_220.jpg":"220x146","h_20692098_1280.jpg":"1280x854","h_20692098_1024.jpg":"1024x683","h_20692098_640.jpg":"640x427","h_20692098_480.jpg":"480x320","h_20692098_340.jpg":"340x227","h_20692098_220.jpg":"220x147","pp_20692098_1280.jpg":"1006x1280","pp_20692098_1024.jpg":"805x1024","pp_20692098_640.jpg":"503x640","pp_20692098_480.jpg":"377x480","pp_20692098_340.jpg":"267x340","pp_20692098_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","hd_20692104_1920.jpg":"1920x1080","k_20692104_1280.jpg":"1280x1280","k_20692104_1024.jpg":"1024x1024","k_20692104_640.jpg":"640x640","k_20692104_480.jpg":"480x480","k_20692104_340.jpg":"340x340","k_20692104_220.jpg":"220x220","o_20692104_1280.jpg":"1280x853","o_20692104_1024.jpg":"1024x682","o_20692104_640.jpg":"640x426","o_20692104_480.jpg":"480x320","o_20692104_340.jpg":"340x226","o_20692104_220.jpg":"220x146","h_20692104_1280.jpg":"1280x854","h_20692104_1024.jpg":"1024x683","h_20692104_640.jpg":"640x427","h_20692104_480.jpg":"480x320","h_20692104_340.jpg":"340x227","h_20692104_220.jpg":"220x147","pp_20692104_1280.jpg":"1006x1280","pp_20692104_1024.jpg":"805x1024","pp_20692104_640.jpg":"503x640","pp_20692104_480.jpg":"377x480","pp_20692104_340.jpg":"267x340","pp_20692104_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","hd_20692106_1920.jpg":"1920x1080","k_20692106_1280.jpg":"1280x1280","k_20692106_1024.jpg":"1024x1024","k_20692106_640.jpg":"640x640","k_20692106_480.jpg":"480x480","k_20692106_340.jpg":"340x340","k_20692106_220.jpg":"220x220","o_20692106_1280.jpg":"1280x853","o_20692106_1024.jpg":"1024x682","o_20692106_640.jpg":"640x426","o_20692106_480.jpg":"480x320","o_20692106_340.jpg":"340x226","o_20692106_220.jpg":"220x146","h_20692106_1280.jpg":"1280x854","h_20692106_1024.jpg":"1024x683","h_20692106_640.jpg":"640x427","h_20692106_480.jpg":"480x320","h_20692106_340.jpg":"340x227","h_20692106_220.jpg":"220x147","pp_20692106_1280.jpg":"1006x1280","pp_20692106_1024.jpg":"805x1024","pp_20692106_640.jpg":"503x640","pp_20692106_480.jpg":"377x480","pp_20692106_340.jpg":"267x340","pp_20692106_220.jpg":"173x220"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 100
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 420
[name] => Sa svih strana
[alias] => sa-svih-strana
[description] =>
[parent] => 417
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 2
[params] => {"inheritFrom":"417","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"Medium","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2018-11-16 09:18:21","customparams_modified":"2018-11-16 09:18:21","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 0
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 18
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 7938514 Threads: 3 Questions: 1652785586 Slow queries: 4913622
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 111833600
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 35
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front02
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object
(
[offset:protected] => 0
[limit:protected] => 0
[db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
*RECURSION*
[sql:protected] =>
[type:protected] => select
[element:protected] =>
[select:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => SELECT
[elements:protected] => Array
(
[0] => category.*
[1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container
[2] => container.name AS container_name
[3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item
)
[glue:protected] => ,
)
[delete:protected] =>
[update:protected] =>
[insert:protected] =>
[from:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => FROM
[elements:protected] => Array
(
[0] => `#__ocm_categories` AS `category`
)
[glue:protected] => ,
)
[join:protected] => Array
(
[0] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => LEFT JOIN
[elements:protected] => Array
(
[0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid
)
[glue:protected] => ,
)
[1] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => LEFT JOIN
[elements:protected] => Array
(
[0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID
)
[glue:protected] => ,
)
)
[set:protected] =>
[where:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => WHERE
[elements:protected] => Array
(
[0] => `category`.`id` = '0'
)
[glue:protected] => AND
)
[group:protected] =>
[having:protected] =>
[columns:protected] =>
[values:protected] =>
[order:protected] =>
[autoIncrementField:protected] =>
[call:protected] =>
[exec:protected] =>
[union:protected] =>
[unionAll:protected] =>
[selectRowNumber:protected] =>
)
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /om/sa-svih-strana
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 420
[name] => Sa svih strana
[alias] => sa-svih-strana
[parent] => 417
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /om/sa-svih-strana
)
)
[link] => /om/sa-svih-strana/dr-alen-soldo-donosi-vam-veliku-temu-o-morskim-psima-1162529
[printLink] => /om/sa-svih-strana/dr-alen-soldo-donosi-vam-veliku-temu-o-morskim-psima-1162529?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 601757
[name] => MORSKI PSI
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2020-02-15 23:57:16
[main_article_id] => 0
[alias] => morski-psi
[link] => /tag/morski-psi
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 664651
[name] => alen soldo morski psi
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2022-01-26 14:10:29
[main_article_id] => 0
[alias] => alen-soldo-morski-psi
[link] => /tag/alen-soldo-morski-psi
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 664652
[name] => morski psi otvoreno more
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2022-01-26 14:10:29
[main_article_id] => 0
[alias] => morski-psi-otvoreno-more
[link] => /tag/morski-psi-otvoreno-more
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => fascinantna bića
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[contains_infographic] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[Withoutads] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[Photo_gallery] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[promo] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[contains_video] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[exclude_comments] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[open_link_in_new_window] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[no_index] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[no_cache] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[related_on_bottom] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[live_button] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[instant_articles] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[s_preporucuje] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[s_voli] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[layout_with_three_photos] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[gallery_in_the_article] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[required_views] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[fullhd_image] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[paid_article] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Dr. Alen Soldo donosi vam veliku temu o morskim psima: živi fosili čudo su tehnike, ali u sebi još uvijek kriju i mnoštvo nepoznanica
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3261
[name] => Miomir Štrbac
[username] => miomir.strbac
[email] => miomir.strbac@slobodnadalmacija.hr
[password] => $2y$10$oBa2AAEGUKq/Ymg095Mrh.7uW.yCfYXSNnHxeF4nyWHs8x3qBlQvy
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] => {"admin_style":"","admin_language":"","language":"","editor":"","timezone":""}
[groups] => Array
(
[3] => 3
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[admin_style] =>
[admin_language] =>
[language] =>
[editor] =>
[timezone] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/miomir-strbac-3261
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1775
[gender] => m
[description] =>
[image] =>
[url] =>
[group] => 0
[plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""}
)
[avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/96410507fb7745ab8b7da88e9937be54?s=100&default=https%3A%2F%2Fmore.slobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/11/16/20692100.jpg
[galleryCount] => 7
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] => Ilustracija/Shutterstock
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/11/16/20692100.jpg
[title] =>
Ilustracija/Shutterstock
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/11/16/17973884.jpg
[title] =>
Znanstvenici nastoje obilježiti ugrožene jedinke AFP
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/11/16/20692092.jpg
[title] =>
Ilustracija/Shutterstock
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/11/16/20692094.jpg
[title] =>
Ilustracija/Shutterstock
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/11/16/20692098.jpg
[title] =>
Ilustracija/Shutterstock
)
[5] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/11/16/20692104.jpg
[title] =>
Ilustracija/Shutterstock
)
[6] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/11/16/20692106.jpg
[title] =>
Ilustracija/Shutterstock
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Današnji morski psi s pravom se nazivaju živim fosilima, budući da počeci razvoja ovih riba datiraju još otprije 450 milijuna godina, dakle više od 200 milijuna godina prije prvih dinosaura.
Nažalost, teško je utvrditi njihovu pravu povijest razvoja budući da morski psi, zajedno s ražama, spadaju u hrskavičnu grupu riba koje nemaju kostur, pa su njihovi jedini ostaci fosilizirani zubi koji se pojavljuju prije nekih 400 milijuna godina.
No, prije nekih 360 milijuna godina dolazi do naglog razvoja morskih pasa, kada u relativno kratkom razdoblju nastaju brojne različite i bizarne vrste, pa je to doba poznato kao zlatno doba morskih pasa.
Njegovim završetkom, evolucijski razvoj se usporava sljedećih 100 milijuna godina, sve do globalne katastrofe koja je zadesila cijeli planet. U toj katastrofi drastičnih klimatskih promjena dolazi do gotovo totalnog istrebljenja života na Zemlji, pri čemu nestaje 96 posto morskog svijeta.
Iako morski psi, zahvaljujući svojim sposobnostima, uglavnom preživljavaju prve udare, veliki broj vrsta nestaje zbog promjena u hranidbenom lancu. Preživjeli se dijele u dvije grupe, te jedna nastavlja život u slatkoj vodi, a druga grupa u moru.
Praotac megalodon
U sljedećem razdoblju događale su se ponovno razne globalne katastrofe iz kojih su morski psi izlazili još jači nego prije, pa su preživjeli i katastrofu koja je uništile dinosaure. Evolucijskim razvojem, prateći što se događa s njihovom hranom, iz pravih predatora razvijaju se i prvi morski psi koji filtriraju more hraneći se planktonom, tako da se predak današnje gorostasne psine prvi put javlja prije nekih 70 milijuna godina.
Kako se u isto vrijeme sisavci vraćaju u more, pri čemu se razvijaju i kitovi, golema količina hrane u moru dovodi do pojave jednog od najvećih grabežljivaca svih vremena, Carcharodon megalodona, pretka današnje velike bijele psine.
Megalodon je bez sumnje bio najveći morski pas, veći i od današnje najveće ribe, kitopsine. Prema veličini zuba, koji su mogli narasti i 17 centimetara, nekad se pretpostavljalo da je mogao dosegnuti i 30 metara dužine, ali modernije metode ukazuju da je njegova dužina ipak bila oko 17-18 metara. Pritom je težio više od 25 tona, a veličina čeljusti bila mu je preko tri metra, što bi mu, primjerice, danas omogućilo da bez problema proguta grupu od pet ljudi jednim zalogajem.
Znanstvenici su proučavali i moguću jačinu ugriza megalodona, pa se smatra da su najveći primjerci imali ugriz jačine 18 tona, što je 10 puta jače od ugriza današnje velike bijele psine ili pet puta jače od filmski poznatog Tyrannosaurus rexa.
S obzirom na veličinu, smatra se kako se ovaj superpredator hranio isključivo dupinima i velikim kitovima, te ponekad ogromnim kornjačama. Njegovi fosilizirani zubi mogu se pronaći u svim područjima svijeta, tako da je lako zaključiti kako je bio pravi kozmopolit.
Megalodon je nestao prije nekih tri milijuna godina, a njegov nestanak ni danas nije potpuno objašnjen, ali se smatra da je spajanjem dva američka kontinenta u području današnje Latinske Amerike, te podjelom velike morske površine na današnji Atlantski i Tihi ocean, uz nastupajuće ledeno doba, došlo do značajnog snižavanja morske temperature.
Kako je megalodon preferirao toplija mora, područje obitavanja mu se značajno suzilo, a njegova se glavna hrana, kitovi, opredijelila za hladnija područja. Time je dostupna količina hrane za ovog superpredatora drastično opala, pa je vjerojatno došlo i do kanibalizma vrste, pri čemu odrasli primjerci napadaju manje. Naposljetku je sve to zajedno dovelo do nestanka najvećega morskoga grabežljivca.
Mali sin, bijela psina
Normalno, izumiranje takve vrste nije se dogodilo u nekoliko stotina godina, već je trajalo milijunima godina, pa je prije nestanka zadnjeg megalodona svjetskim morima već lutao njegov manji dvojnik, velika bijela psina. Uz nju su stasale i druge vrste koje se do danas uglavnom nisu puno promijenile.
Iako je megalodon nestao milijunima godina prije nego što se na Zemlji pojavio prvi čovjek, legende o tomu najvećemu morskom grabežljivcu su se samo širile. Tako je tijekom posljednjih stoljeća bilo mnoštvo nalaza koji su govorili da je viđen megalodon, ali to se najčešće pripisuje pogrešnoj identifikaciji s kitopsinom i gorostasnom psinom.
No, bez obzira na znanost, filmska industrija dobro je iskoristila njegovu reputaciju najvećega predatora, tako da u kina stalno dolaze filmovi s megalodonom kao glavnim glumcem. U slučaju da baš hoćete vidjeti pravi primjerak, preporučujem neke od većih europskih i svjetskih akvarija i muzeja koji imaju dobru kolekciju fosilnih zuba ovoga grabežljivca, pa čak i ogromne rekonstruirane čeljusti.
Osnovna razlika između morskih pasa i ostalih riba je u tome što morski psi, kao i raže, imaju skelet izgrađen od hrskavice, a ne od kostiju. Morskim psima hrskavica daje nebrojene prednosti za njihov način života, jer nije kruta kao kost, već je, iako tvrda, poprilično fleksibilna. Stoga im dopušta nevjerojatno manevriranje tijelom, a također je razlog zašto i najmanji morski psi mogu široko otvoriti svoje čeljusti.
---
---
Ipak, kako su gotovo svi morski psi grabežljivci, hrskavična struktura zubi ne bi bila podobna za lov, pa su zubi i čeljusti napravljeni od tvrde kalcificirane materije zvane dentin, koja je poprilično slična strukturi kostiju. Stoga su zubi danas najpoznatiji i najrašireniji fosilni ostaci morskih pasa.
Zubi su također jedan od razloga zbog kojih ljudi mogu biti ljubomorni na morske pse. Naime, morski psi ne moraju previše misliti o tome kako će zagristi neku lovinu i hoće li im pri tome puknuti zub, jer najveći broj vrsta ima po nekoliko redova zuba u čeljustima, od kojih su samo prvi redovi funkcionalni, dok su ostali rezervni. Tijekom života morskog psa zubi ispadaju, bilo prirodnim putem nakon određenog vremena, ili prilikom lova, pa se zub koji nedostaje odmah zamjenjuje novim.
Oblik i veličina zubi upućuju i na način prehrane pojedinoga morskog psa. Tvrde pločaste strukture, primjerice, ukazuju na to da se takve vrste hrane školjkama i rakovima. Dugački uski zubi su karakteristični za vrste koje love ribu brzim napadima, dok trokutasti nazubljeni zubi daju do znanja da se takvi psi hrane većim plijenom, kidajući komade žrtve.
Nužna vrtnja tijela
Mahnitanje prilikom napada, kada morski psi okreću tijelo u svim smjerovima, nekad se iz neznanja pripisivalo njihovu agresivnom ponašanju. Danas se zna da je razlog tome prilično prozaičan, a radi se o nemogućnosti čeljusti da se pomiče lijevo-desno, pa se morski pas, slično kao i krokodil, mora cijelim tijelom micati da bi otkinuo komad plijena.
Nasuprot toj nemogućnosti, zanimljivo je da im se čeljust može spustiti i izbaciti prema naprijed, čime se površina otvora usta povećava u dovoljnoj mjeri da se zahvati i proguta veći komad plijena nego što to veličina čeljusti u normalnoj situaciji dopušta. Inače, karakteristike zubi i čeljusti jedinstvene su za svaku vrstu morskih pasa, tako da je najjednostavnija identifikacija vrste moguća upravo pomnim pregledavanjem zubi.
Zubi u čeljusti nisu i jedini zubi morskih pasa, jer njihove ljuske, kojima su kao i druge ribe izvana pokriveni, toliko nalikuju zubima da se najčešće i nazivaju kožnim zubićima. Široka ploča na kojoj se nalazi zubić s vrhom okrenutim prema repu toliko je fascinantna da se stalno otkrivaju nove prednosti takvih ljuski koje se zatim primjenjuju u svakodnevnom životu ljudi.
Nekad se koža morskih pasa koristila kao brusni papir, a Japanci su njome omotavali drške svojih samurajskih mačeva katana, dok se danas oblik zubića kopira pa su, primjerice, Norvežani potplate svojih čizama napravili u obliku kožnih zubića gorostasne psine s ciljem da spriječe proklizavanje.
Danas je možda najpoznatiji slučaj kopiranja kožnih zubića izrada odijela za plivače, s kojima su oboreni gotovo svi brzinski plivački rekordi. Izrada takvih odijela je zasnovana na smanjenju turbulencija iza vrha zubića, čime se omogućava brže plivanje. Na istom principu danas se izrađuju i najmoderniji mlazni lovci, tako da fascinira činjenica da se današnja visoka tehnologija čovječanstva zasniva na nečemu što je staro stotinama milijuna godina.
Nikada ne spavaju
Kožni zubići ne poboljšavaju samo plivanje, već utječu i na smanjenje energije potrebne za pokretanje, što je u sve siromašnijemu moru od iznimne važnosti. S tim je vezana i priča o spavanju morskih pasa. Naime, sve donedavno se također vjerovalo da se morski psi konstantno kreću te da bi, ako stanu, ostali bez potrebnog kisika i uginuli.
Ta teorija je prevladana 1969., kad su u meksičkim podvodnim špiljama pronađene određene vrste morskih pasa koje stoje nepomične na dnu. Kod njih je primijećeno da samim pokretanjem škrga, bez kretanja cijeloga tijela, mogu filtrirati vodu i tijelu donositi količine kisika dovoljne za funkcioniranje u takvom stanju.
---
---
Odonda je pronađeno još mnogo vrsta s istim ponašanjem. Iako postoje različite teorije o razlogu zbog čega tako nepomično leže na dnu, pouzdano se zna da takvi morski psi ne spavaju, jer oni koji su ih imali prilike tako promatrati također su uočili da ih morski psi cijelo vrijeme prate okom. Stoga su znanstvenici krenuli s raznim istraživanjima pokušavajući otkriti spavaju li ikad morski psi, te su došli do neviđenih otkrića.
Trenutačna je teorija da vjerojatno nikad ne spavaju na način kao ljudi, već da isključe jedan dio mozga i potrošnju energije smanje na minimum. Istraživajući kostelja, kojega ima i kod nas, utvrdilo se da mu je glavni upravljački centar za pokretanje smješten ne u mozgu već u leđnoj moždini. Time je moguće da morski pas u potpunosti isključi mozak i da se kreće kroz vodu doslovno onesviješten.
Nepoznata bol
Čudesnost morskih pasa vidi se i iz pretpostavke, koju potkrjepljuje veliki broj istraživanja i podataka, da ovi grabežljivci uopće ne osjećaju bol. Začuđujuće je da ova bića, koja su prepuna senzorskih organa, nemaju osjet boli koji se smatra jednim od osnovnih osjeta važnim za preživljavanje. Kod ljudi, kao i sisavaca općenito, osjet boli prenosi se živčanim sustavom, koji je kod morskih pasa nerazvijen u smislu prijenosa informacija o oštećenju nekog dijela tkiva.
Osjet boli jedan je od najvažnijih pokretača tijela u odnosu na vanjske i unutarnje podražaje, pa je stoga potpuno nejasno kako su ova bića uspjela preživjeti stotine milijuna godina ako im nedostaje osnovni mehanizam za preživljavanje. Ipak, ova pretpostavka nije još u potpunosti dokazana, jer postoji i mogućnost da je njihov mehanizam osjeta boli, a time i osjećaj, potpuno drukčiji od onoga kako ga osjećamo mi i većina drugih vrsta.
Osjetilni organi morskih pasa su karakteristika po kojoj su zasigurno najpoznatiji, s obzirom na nevjerojatne činjenice kojima se opisuju njihove sposobnosti. Osjet mirisa je različito razvijen od vrste do vrste, a najsofisticiraniji je kod morskih pasa koji lutaju morskim prostranstvima. Svima je zajedničko da imaju dva nosna otvora na prednjem dijelu glave, ali, za razliku od sisavaca, morskim psima ti otvori ni na kakav način nisu spojeni s ustima i dušnikom, jer nemaju funkciju disanja.
Unutar nosnih otvora postoje kanali i područja iz kojih vire resasti završeci živčanih osjetilnih stanica. Kada molekule otopljene u moru prođu preko njih i na taj ih način stimuliraju, šalje se signal mozgu, koji kod nekih vrsta koristi 70 posto svojih kapaciteta samo za taj osjet.
Stoga nije ni čudno da takve vrste mogu osjetiti miris plijena u koncentraciji jedan prema deset milijuna. Čim morski pas primi signal, s obzirom na položaj nosnih otvora, zna iz kojeg smjera dolazi te se upućuje prema potencijalnom plijenu. Sam signal, koji je okidač za reakciju, može pokrenuti različito ponašanje, jer ne mora nužno biti u pitanju miris plijena. Primjerice, morski psi ispuštaju feromone koji mogu oglašavati reprodukcijsko stanje potencijalnim partnerima, a pretpostavlja se da osjet mirisa može biti i korišten za navigaciju.
---
---
Ugrizi ljudi su pogreška
Što se tiče okusa, taj osjet uglavnom nije toliko razvijen, jer i nema neku važnu funkciju pri traženju plijena. Zasniva se na osjetilnim stanicama koje se nalaze u ustima i grlu, jer ne postoji jezik, a pokreću se pri ugrizu. Naime, kada morski pas zagrize neki plijen, neizbježno dolazi do ispuštanja molekula ugrizenog objekta, što onda preko osjetilnih stanica šalje signal mozgu koji određuje je li to uopće nešto vrijedno ugriza ili ne.
Morski psi imaju afinitete prema određenoj hrani te se vrlo rijetko događa da pojedu nešto što im nije stalno na repertoaru i to se događa uglavnom zbog neke pogreške. S takvim pogreškama se povezuje i većina napada na ljude, naročito u slučaju velike bijele psine.
Naime, najveći broj napada velike bijele psine završava samo jednim ugrizom, jer odmah nakon njega psina shvaća da to što je ugrizla i nije baš ono što uobičajeno jede. Nažalost, zbog veličine velike bijele psine, bolje rečeno zbog velikih čeljusti te ogromnog pritiska na tijelo žrtve, većina ljudi pri tom jednom ugrizu pretrpi jako iskrvarenje, što je i glavni razlog najvećeg broja fatalnih slučajeva.
Sam ugriz ne služi samo za osjet okusa, već se time aktivira i osjet dodira. Zanimljivo je kako morski psi osjet dodira imaju podijeljen na osjete neposrednog dodira i posrednoga, preko bočne pruge na tijelu. Bočna pruga koja se proteže od glave do repa, sustav je povezanih kanalića koji na koži imaju otvorene pore s ciljem dopuštanja okolnoj vodi da uđe u sustav. Unutar kanalića se nalaze dlakaste osjetilne stanice. Kada se neki organizam u blizini morskog psa kreće, on proizvodi i malene valove, koji zatim dolaze do bočne pruge, gdje se detektiraju.
Ultrazvučna pruga
Pretpostavlja se da bočna pruga kod morskih pasa funkcionira i na način sličan korištenju ultrazvuka kod šišmiša. Naime, kretanje morskog psa također izaziva male valove koji se onda odbijaju od prepreka i vraćaju natrag prema bočnoj pruzi, čime morski pas dobiva sliku okruženja u kojem se kreće, što je od iznimne važnosti u uvjetima smanjene vidljivosti.
Također, preciznost detektiranja bočne pruge je takva da analizom frekvencija valova morski pas može znati je li neki organizam bolestan ili ranjen. Ipak, to nije i posljednja funkcija bočne pruge jer se preko nje dobivaju podaci i o temperaturi mora te tlaku, tj. dubini na kojoj se morski pas nalazi.
Vrlo često osjet dodira, tj. bočne pruge, djeluje zajednički s osjetom sluha. Kako morski pas nema uši, organ sluha je unutarnji, s obzirom na to da se nalazi unutar lubanje, a uz to što osjeća zvukove služi i kao organ za ravnotežu. Prema znanstvenim eksperimentima, neke vrste mogu čuti tihi zvuk s udaljenosti od nekoliko kilometara. Iako su unutarnje uho i bočna pruga dva odvojena organa, funkcionalno su slični, jer im se djelovanje zasniva na istom mehanizmu, tj. korištenju dlakastih osjetilnih stanica. Stoga mnogi znanstvenici ova dva organa zovu, zajedničkim imenom, sustav uha i bočne pruge.
Oči morskih pasa su kod većine vrsta relativno velike, što ukazuje na to da je taj organ jedan od važnijih za njihov način života. Sam organ je kompleksne strukture i dosta podsjeća na ljudske oči, iako je mehanizam rada, naročito fokusiranja, različit. Morski psi, naročito oni najbolji grabežljivci, imaju oči vrlo osjetljive na promjene svjetlosti te detektiraju i najmanje svjetlosne promjene.
---
---
Ugrađene sunčane naočale
Upravo zbog toga nemaju nikakvih problema loviti noću, samo pod slabim svjetlom mjeseca. Ili pak u dubokim mračnim vodama koristeći i ostale već opisane osjetilne organe, zbog čega ih nije previše briga za danje svjetlo. Dapače, zbog iznimne osjetljivosti jako danje svjetlo im čak smeta pa, primjerice, velika bijela psina u tim trenucima oči presvlači pigmentiranim stanicama koje funkcioniraju kao sunčane naočale.
Da bi zaštitili oči prilikom napada, kada ih pokreti ugrizenog plijena mogu ozlijediti, mnogi morski psi imaju membrane koje funkcioniraju kao kapci kojima prekrivaju oči. Nasuprot njima, one vrste koje nemaju kapke, kao velika bijela, zarotiraju oči i prema vani pokazuju tvrdi unutarnji dio oka, dok je mekani i osjetljivi prednji dio zaštićen u unutrašnjosti očne duplje.
Ipak, bez obzira na navedene zanimljivosti ostalih osjeta, zasigurno najfascinantniji organ, a ujedno i šesto čulo morskih pasa, jesu Lorencinijeve ampule ili organ električnog osjeta. Taj osjet je toliko čudan da ljudi i dalje vrlo malo znaju od njemu, a svako malo znanstvenici otkriju nešto novo o funkcioniranju i zadacima tog organa.
Lorencinijeve ampule, nazvane po talijanskom znanstveniku koji ih je prvi put opisao 1678. godine, izvana izgledaju kao pore na koži koje se nalaze na prednjem dijelu glave. Uglavnom su položene u smjeru lijevo-desno, a najopasniji grabežljivci ih mogu imati i do 1500. Unutar pora nalaze se osjetilne stanice koje mogu detektirati električni napon od 1 nV, što bi, prevedeno na nekakve razumljive mjere, bilo isto kao da čovjek može osjetiti napon obične baterije na udaljenosti od 16.000 kilometara.
Takva elektroosjetljivost je nezamisliva u životinjskom svijetu i doslovno omogućuje morskim psima da osjete bilo kakvo kretanje oko sebe. Naime, pokretanjem svakog tijela stvara se električni napon koji nitko osim morskih pasa ne osjeća, a oni doslovno mogu osjetiti, ne lupanje, već rad srčanog mišića. Lorencinijeve ampule su vjerojatno i jedan od glavnih razloga što su ova morska bića uspjela preživjeti stotinama milijuna godina.
---
---
Bez lijeka za čovjeka
Iako su morski psi na vrhu hranidbenog lanca, a najveći dio vrsta smatra se vrhunskim predatorima, te iako su preživjeli stotine milijuna godina, uključujući i prirodne katastrofe koje su uništile većinu bića na kopnu i u moru, u posljednjih pedesetak godina naišli su na prijetnju za koju nemaju lijek.
Jasno, riječ je o čovjeku, njegovu negativnom utjecaju koji se očituje uglavnom kroz probleme zagađenja mora i naročito ribolova. Brojni podaci svjedoče o ubrzanom nestanku cijelih populacija, a opća je procjena da je od početnog broja nestalo više od 80 posto primjeraka.
Kad se gledaju pojedinačne vrste, situacija je čak i gora, jer su u pojedinim morima neke vrste gotovo nestale, a nisu rijetka područja, uključujući i Mediteran, gdje se neke vrste nisu vidjele posljednjih pedesetak godina, pa je opravdana pretpostavka da su neki morski psi izumrli.
Glavni problem morskih pasa upravo je njihov položaj na vrhu hranidbenog lanca. Kao i kod drugih sličnih vrsta, priroda im je namijenila da svojim karakteristikama budu na vrhu i svojim djelovanjem reguliraju lanac ispod njih. Tipične karakteristike najvećeg broja vrsta morskih pasa jesu spor rast, dug životni vijek, kasno spolno sazrijevanje, vremenski dugačka trudnoća i mali broj mladih.
Primjerice, Jadranom plivaju kostelji za koje se pretpostavlja da žive i dulje od 100 godina, a recimo i da se za kitopsinu, najveću ribu u moru, pretpostavlja da živi i više od 150 godina. Ipak, među morskim psima, pa i ribama općenito, najdugovječniji je grenlandski morski pas, čiji se životni vijek procjenjuje na 200 do 250 godina.
Najveći problem za točnost i preciznost podataka jest taj što se samo rijetke vrste morskih pasa mogu proučavati u zatočeništvu, budući da ga ne podnose, što dokazuje njihovu potrebu za slobodnim kretanjem morskim prostranstvima.
Dug život i sporo sazrijevanje
Jedan od rijetkih potvrđenih podataka o starosti datira iz 2008. godine, kada je u newyorškom akvariju, zbog zdravstvenih problema, eutanizirana Bertha, ženka psine zmijozube. Kako je u akvarij stigla još 1965. godine, time je sasvim sigurno imala barem 43 godine. Inače, upravo su psine zmijozube rijetka vrsta većih morskih pasa koji mogu živjeti u zatočeništvu, pa ćete ih sresti u akvarijima diljem svijeta.
S dugim životnim vijekom povezani su i spori rast te kasno spolno sazrijevanje. Kako se najveći dio ulova u ribarstvu sastoji od mladih primjeraka, populacijama se ne dopušta normalna reprodukcija, jer se smanjuje broj odraslih primjeraka.
Za već spomenutog kostelja pretpostavlja se kako spolno zreo postane s nekih sedamdesetak centimetara dužine, za koju mu, prema nekim teorijama, treba i dvadesetak godina života. A kako se ta vrsta vjerojatno najviše lovi diljem svijeta, jasno je kakve teškoće ima kostelj u obnovi populacije.
Kitopsina od šest metara dužine slobodno se može nazvati mladunčetom jer su tek oni blizu devet metara spolno zreli. Dobro je spomenuti da pri toj dužini imaju i 30 godina. Ipak, kod kitopsine je začuđujuće da tek novorođeni mladi imaju samo 60 centimetara, što ih prema nekim drugim vrstama, primjerice velikoj bijeloj psini čiji su rođeni mladunci dugački više od 1,5 metara, čini nekako malima.
---
---
Mali kanibali
S druge strane, kitopsina koja se hrani jedino planktonom poznata je po miroljubivom ponašanju, što se ne može reći i za ono što se događa unutar maternice majke. Naime, kitopsina spada među vrste morskih pasa kod kojih je zabilježen fenomen unutarnjeg kanibalizma.
Taj fenomen je zasnovan na tome da ženka u svojoj utrobi nosi u početku i po 300 embrija koji polako rastu, a zatim se oni koji se brže razvijaju počinju hraniti svojom nerođenom braćom i sestrama, čime se u potpunosti izvršava glavna smjernica prirode da samo najjači opstaju. Unutarnji kanibalizam je potvrđen i kod gorostasne psine, psine zmijozube i još nekih vrsta.
Što se tiče reprodukcije, morski psi se razmnožavaju na tri načina. Neke vrste izbacuju jaja, kao recimo morske mačke, u kojima embrij ostaje do potpunog sazrijevanja, te je prigodom pucanja ovojnice spreman za daljnji život. Nasuprot tome, najveći broj morskih pasa izbacuje žive mlade, koji su odmah nakon rođenja spremni za lov, a već spomenuta velika bijela psina od 1,5 metara već je u prvoj sekundi pravi lovački stroj.
Vrste koje rađaju žive mlade u utrobi mogu imati maternicu sličnu onoj kod sisavaca, u kojoj mladi sazrijevaju do izlaska, ili se pak u utrobi nalaze jaja iz kojih se razvijaju mladi spojeni na žumančanu kesicu koja ih hrani do rođenja.
Kada se pogledaju podaci o trajanju trudnoće pojedinih vrsta, dolazi se do zapanjujućih podataka. Za razliku od kopnenih predatora, većina ženki morskih pasa dugo nosi svoje mlade u utrobi, a među rekorderima je gorostasna psina za koju najveći broj podataka govori da svoje mlade nosi tri pune godine.
Trudnoća bez mužjaka
Kod ostalih vrsta to je razdoblje nešto kraće, ali kad ga uspoređujemo s ljudskim, i dalje je to puno više vremena. Kao, recimo, kod psine dugonose koja svoje mlade nosi i do godinu i pol dana, ili kostelja gdje je vrijeme nošenja i do dvije godine.
Za kraj ovog nastavka spomenimo i jedan od najčudnijih podataka vezanih uz ovu vrstu koji dokazuje njihovu fascinantnu mogućnost prilagodbe. Naime, za reprodukciju morskih pasa potrebni su i mužjak i ženka. Ipak, ne baš uvijek! Postoje dokumentirani podaci o ženkama koje su u zatočeništvu, bez ikakve prisutnosti mužjaka, donijele na svijet mlade, što se inače u prirodi naziva parterogenezom. Objašnjenje ovog fenomena je da su morski psi, u situaciji nedostatka mužjaka, sposobni i dalje obnavljati populaciju.
Nažalost, iako na prvi pogled to izgleda kao mogući odgovor na sve veće uništavanje od strane čovjeka, ovakav fenomen krije niz loših scenarija. Ispitivanja na dokumentiranim slučajevima pokazala su da mladi nemaju nikakvu genetsku razliku od ženke, čime se smanjuje genetska raznovrsnost, a time i mogućnost odupiranja različitim opasnostima.
Također, nije poznato ni koliko se često ovakav način reprodukcije odvija u prirodnim uvjetima. No parterogeneza se, primjerice, uz ribolov, smatra jednim od najvažnijih uzroka smanjenja populacije modrulja oko irskih obala.
U svakom slučaju, mnoštvo je nepoznanica vezanih uz morske pse, tako da znanstvenike čeka još mnogo dugotrajnih istraživanja, pri čemu se samo možemo nadati da će morski psi imati mogućnost preživjeti dogledna vremena.
(NASTAVLJA SE)
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
AFP
Znanstvenici nastoje obilježiti ugrožene jedinke
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/om/sa-svih-strana/dr-alen-soldo-donosi-vam-veliku-temu-o-morskim-psima-1162529
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=738b930ca56a5a2b20bfeb68e9eab2f5c8eab1c8
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Dr.+Alen+Soldo+donosi+vam+veliku+temu+o+morskim+psima%3A+%C5%BEivi+fosili+%C4%8Dudo+su+tehnike%2C+ali+u+sebi+jo%C5%A1+uvijek+kriju+i+mno%C5%A1tvo+nepoznanica&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fom%2Fsa-svih-strana%2Fdr-alen-soldo-donosi-vam-veliku-temu-o-morskim-psima-1162529
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fom%2Fsa-svih-strana%2Fdr-alen-soldo-donosi-vam-veliku-temu-o-morskim-psima-1162529
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => fascinantna bića
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[6] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[10] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[11] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[12] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[13] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[14] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[15] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[16] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[17] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[26] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[27] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[28] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[29] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[30] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[31] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[32] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[33] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
)
17. svibanj 2024 06:59
