Broj dugovječnih ljudi, stogodišnjaka, u Japanu odavno je upao u oči promatračima i istraživačima.
Četrdeset i osam stanovnika od svakih 100 000 ljudi u Japanu preživi prijelaz stoljeća. Nijedna država na svijetu ne može se ni približiti tom prosjeku. Po čemu se Japanci razlikuju od nas ostalih? Što oni imaju, a mi nemamo? Je li njihova prehrana odgovorna za njihovu dugovječnost?
U 1990-ima istraživač prehrane Walter Willett spomenuo je u studiji neobično dugovječno stanovništvo Japana, napomenuvši da je imao nizak broj smrti od srčanih bolesti. Od tada su se mnogi istraživači pitali je li ta dugovječnost povezana s prehranom. Ako je tako, koju bismo hranu mogli dodati na jelovnik u nadi da ćemo postići sličan životni vijek?, upitala se Veronica Greenwood za BBC.
Japanska prehrana prilično je širok pojam, ističe epidemiološki istraživač Shu Jiang iz japanskog Nacionalnog centra za gerontologiju. I, bez obzira na jelo koje vam prvo padne na pamet, nije to samo sushi. Međutim, nedavni pregled 39 studija koje ispituju odnos između japanske prehrane i zdravlja pronašao je nekoliko zajedničkih stavki: plodovi mora, povrće, soja i srodni proizvodi, kao što su sojin umak, riža i miso juha.
loša amerikanizacija prehrane
Zapravo, ova vrsta prehrane povezana je s manjim brojem smrtnih slučajeva od srčanih problema, kaže Zhang, ali ne i s određenim bolestima poput raka. Zanimljivo je da se također čini povezanim s nižim ukupnim stopama smrtnosti.
Tsuyoshi Tsuduki, izvanredni profesor nutricionizma i molekularne bioznanosti na Sveučilištu Tohoku, proučavao je koja točno verzija japanske prehrane može doprinijeti dugovječnosti. U početku su on i njegovi kolege koristili podatke nacionalnog istraživanja kako bi došli do obroka koji su predstavljali japansku prehranu 1990-ih i sličan skup obroka u američkoj prehrani tijekom istog razdoblja. Obroci su osušeni smrzavanjem i davani štakorima na tri tjedna, čije su zdravlje potom pomno pratili istraživači.
Zanimljivo je da su štakori na japanskoj dijeti imali manje abdominalnog sala i nižu razinu masnoća u krvi, unatoč činjenici da su obje dijete imale jednake količine masti, proteina i ugljikohidrata. Ovo zapažanje sugerira da su izvori tih nutrijenata - meso naspram ribe, riža naspram pšenice - važni za ishod.
U pobližem pogledu, istraživači su ocrtali različite verzije japanske prehrane u posljednjih pedesetak godina, budući da se ono što Japanci jedu značajno promijenilo tijekom vremena - osobito u kozmopolitskim gradovima, prehrana je pod sve većim utjecajem Zapada.
jelovnik iz 1975. bolji od današnjega
Osmislili su planove obroka temeljene na nacionalnoj prehrani iz 1960., 1975., 1990. i 2005. godine i njima su hranili miševe. Uslijedilo je mnogo kuhanja i sušenja smrzavanjem hrane, zajedno s pomnim promatranjem glodavaca. Ovaj put eksperimenti su trajali osam mjeseci. Ispostavilo se da nemaju svi oblici japanske prehrane isti učinak. Miševi hranjeni jelovnikom iz 1975. godine imali su manji rizik od dijabetesa i bolesti masne jetre od ostalih, a kada su znanstvenici pregledali jetru, otkrili su da su se aktivirali geni koji sprječavaju stvaranje masnih kiselina.
Prehrana je u to vrijeme bila posebno bogata morskim algama i plodovima mora, mahunarkama, voćem i tradicionalnim fermentiranim začinima. Preporučena je raznovrsna prehrana, a izbjegavanje viška šećera. U kasnijim pokusima utvrđeno je da je prehrana iz 1975. miševima omogućila dulji život, s boljim pamćenjem i manjim fizičkim oštećenjima kako stare.
Zapravo, epidemiolog Shu Jiang i kolege nedavno su objavili nalaze da je japanska prehrana povezana sa zdravijim i aktivnijim godinama kako ljudi stare. Ovaj put eksperimenti su trajali osam mjeseci. Prehrana je također imala pozitivne učinke na zdravlje ljudi, otkrili su Tsuduki i njegovi kolege. 28-dnevno istraživanje ljudi s prekomjernom težinom koji su jeli modernu japansku dijetu ili verziju iz 1975. otkrilo je da je grupa iz 1975. izgubila više na težini i imala bolju razinu kolesterola. U drugom radu, subjekti zdrave tjelesne težine koji su jeli jelovnik iz 1975. bili su u boljoj formi od ostalih na kraju studije, piše BBC.
Sushi barovi proširili su se i po Hrvatskoj, integralna riža lako se pronalazi u dućanima, a nije preveliki problem doći ni do algi. Zdravlje je najvažnije i za njega ne bi trebalo biti teško potruditi se.
