StoryEditor
HranaCVRČAK NA PJATU

Čudili smo se ljudima koji jedu kukce, sad EU kaže da to mogu i Europljani! Nutricionisti tvrde da su puni hranjivih tvari, pročitajte o čemu se radi

16. siječnja 2021. - 08:57

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) ocijenila je kako je sušeni žuti crv brašnar ili "Tenebrio molitor larva" siguran za konzumaciju u prehrani čovjeka.

To je ujedno prvo odobrenje insekta kao "nove hrane".

Nova hrana poseban je regulatorni pojam koji se odnosi na sastojke hrane i hranu koja se nije u značajnoj mjeri upotrebljavala za prehranu ljudi u EU-u prije 1997. godine. Svaka takva namirnica mora dobiti posebno odobrenje i status "nove hrane" kako bi se mogla naći na tržištu u izvornom obliku, kao prerađevina ili sastojak određenih prehrambenih proizvoda.

Ovo odobrenje na temelju aplikacije jedne francuske tvrtke vjerojatno će otvoriti put i drugim kukcima (skakavci, mravi, cvrčci, muhe, pčele, ličinke, bube) čiji se dolazak na police trgovina i naše tanjure najavljuje već petnaestak godina.

Što o ovoj vrsti namirnica misle, jesu li i sami već probali ove delicije i hoće li kad to bude moguće, pitali smo naše poznate nutricioniste:

- Četvrtina globalne populacije svakodnevno konzumira kukce u prehrani, a poznajemo više od 2000 vrsta kukaca. Termin entomofagija opisuje tu prehrambenu naviku koja je u Aziji, Africi i Južnoj Americi sasvim uobičajena i tradicijski ukorijenjena.

Interes zapadnog civilizacijskog kruga za insektima temelji se na potrebi nalaženja alternativnih izvora proteina uslijed značajnog povećanja svjetske populacije. Osim kukaca tako su interesantne i alge, "lažno meso" proizvedeno u laboratoriju te biljni izvori proteina.

Kukci privlače pažnju jer su iznimno bogati proteinima, energijom, brojnim nutrijentima, a prilikom uzgoja ne uzrokuju onečišćenja okoliša te bilježe niski ugljični otisak - slabu emisiju stakleničkih plinova, kaže prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, te otkriva nutritivni potencijal "nove hrane".

Kukci su izvrstan izvor proteina, sadrže sve esencijalne aminokiseline pa se stoga smatra da imaju visoku biološku vrijednost - velik udio unesenih proteina koristi se u tijelu za izgradnju tjelesnih proteina, kaže naša sugovornica.

Obično sadrže između 50 i 82 posto proteina u 100 g suhe tvari. Aminokiselinski profil sličniji je životinjskim izvorima proteina u odnosu na biljne izvore, a istodobno prosječni kukac sadrži barem dva do tri puta više proteina u 100 grama nego ista količina govedine ili piletine.

Sadržaj masti kreće se između 10 i 30 posto, a često su bogati vrijednim esencijalnim višestruko nezasićenim masnim kiselinama. Kukci su izvrstan izvor brojnih minerala i vitamina B skupine i vitamina A i D.

- Dolazak kukaca na jelovnike ne znači uvijek da ćemo ih jesti u izvornom obliku, postoji velik broj tehnoloških procesa za proizvodnju prerađevina, primjerice brašna, izolata proteina, hidrolizata proteina i ne mora nas iznenaditi ako se kroz koju godinu susretnemo s tjesteninom od brašna kukaca, najavljuje prof. Vranešić Bender i priznaje:

- Osobno još nisam probala kukce i ne mogu reći da me privlači ta ideja, iako ih nazivaju "kopnenim škampima" nekako su mi draži škampi iz Jadrana. Ipak, nikad ne reci nikad, tome nas je posebno naučila 2020. godina.

- Znam da zvuči neprivlačno no već sada nekoliko milijardi ljudi koristi protein cvrčka kao glavni proteinski izvor, a najviše stanovnici zemalja u razvoju. Ova vrsta proteina sadrži sve esencijalne aminokiseline i ima benefit da se najučinkovitije apsorbira u tijelu - bolje od životinjskih ili biljnih proteina.

Da bi se proizvela jednaka količina proteina insekata u odnosu na količinu životinjskog proteina - potrebno je samo 7 posto prostora u odnosu na prostor potreban za životinje i uz to se troši samo 20 posto vode u odnosu na proizvodnju proteina životinjskog podrijetla, i ono što je važno nema nikakvog otpada koji odlazi u sustav voda, proizvodi se 93 posto manje stakleničkih plinova, što je izrazito važno za naš okoliš. Osim toga ovaj je protein prema dostupnim istraživanjima vrlo niskog rizika u smislu transmisije zoonotičkih bolesti - kaže nutricionistica dr. Lejla Kažinić Kreho.

Navodi i zanimljiv podatak da protein insekta sadrži visoke razine vitamina B12, svako serviranje sadrži 150 posto naše preporučene dnevne doze - važno za stvaranje i oporavak oštećenog mišićnog tkiva.

Zbog bogatsva vlakana to je jako dobro probabljiv protein, ne stvara osjet napuhanosti i još sadrži prirodne prebiotike koji se se ne mogu naći u proteinu sirutke - whey protein, što je jako važno za zdrave mikrobiome - koji je izrazito važan za zdravlje našega imunog i živčanog sustava.

Što se tiče okusa protein kukaca je skoro bezukusan, možda nešto slično ukusu lješnjaka ili indijskih oraščića.

No, već sada se u prodaji mogu naći s okusom banane ili čokolade, otkriva doktorica Kažinić Kreho. Čini se da je ovo nova superhrana za budućnost, koliko god zvuči drugačije i za neke neprihvatljivo, top superhrana za 2021. uz morske alge i vjerojatno slanutak, možemo ove godine očekivati pojavu ove hrane kao i recepte u medijima češće nego ranije.

Trenutno se, kaže doktorica, u nekim britanskim marketima već prodaje snack na bazi proteina cvrčka - visoko proteinski snažan snack u kombinaciji s čokoladom, a u Europi, konkretno u Belgiji imamo tvrtke koje se ekskluzivno bave proizvodnjom energetskih pločica na bazi proteina cvrčka i u planu je da se uskoro proizvodi granola od ove vrste proteina.

Već se i na internetskim stranicama može naručiti protein od cvrčka, ali i snack u obliku prženih cvrčaka. Predviđa se da će ova vrsta hrane već do 2027. godine imati tržište vrijedno do 5 milijardi dolara te se očekuje da će interes interes kupaca do 2027. porasti za 30 posto.

image
Buje, 150713.
Lejla Kazinic Kreho, nutricionistica
Foto: Goran Sebelic/CROPIX
Goran Sebelic/Cropix

Očito da imamo već sada "novu superhranu".

Na pitanje bi li sama probala ove nove proteine, odgovara:

- Što da kažem? Ne bih voljela popiti proteinski smootthie, niti pojesti proteinsku pločicu sa ovom vrstom proteina! Ipak sam ja tradicionalist i draža mi je kvinoja i bademi.

No, možda uskoro svjedočimo nekom novom trendu prehrane sirovojedstva, koja naravno ima i svoje dobre strane, no koju nažalost, vrlo, vrlo često propagiraju priučeni 'nutricionisti' i oduzimaju ovom stilu prehrane sav njegov dobar 'zest' - poručuje dr. Kažinić Kreho.

Cvrčci s okusom prokulice


Do 2054. čak trećina proteinskog brašna koje će se dodavati hrani, proteinskim pločicama, snackovima bit će proteini insekata, a vjerovali ili ne sve više poznatih tvrtki se počinje interesirati za ovu vrstu hrane.
Mnogi znaju da je prokulica zdravo povrće niskog glikemijskog indeksa, no nije idealan odabir za osobe sa problemima štitnjače. No kada crvčke hrane prokulicom, oni će imati okus baš poput ove vrste povrća. A kako rade brašno od cvrčka? Prvo ih nahrane, zamrznu, zatim ih melju, termički obrađuju i melju u proteinsko brašno.
Istina, ovaj postupak nije prihvatljiv za sve ljubitelje životinja, ali se događa u današnjoj modernoj tehnologiji hrane.
Prema pisanju Food Navigator USA, već sada osobe koje su prije kupovale15 kg ovog proteinskog brašna sada udvostručuju narudžbe, te se smatra da će se percepcija ljudi mijenjati kada budu prepoznavali proizvode poznatih tvrtki, koje već sada imaju jaki marketing i prodaju, te u čijim proizvodima osnovu proteinskog dijela čine cvrčci.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

03. ožujak 2021 23:57