StoryEditor
KulturaMnogo buke za malo toga

Dubrovačka kulturna scena 2019. godine bila je u znaku šestote obljetnice Orlandova stupa, ali Orlando je gotovo cijelu godinu bio ograđen skelom. Retrospektiva Antuna Masle izložba je godine, a najinovativniji događaj je 50. obljetnica Alana Forda

30. prosinca 2019. - 12:55

Dubrovačka kulturna scena 2019. bila je u znaku 600. obljetnice od postavljanja Orlandova stupa. Početkom svibnja otvorena je izložba fotografija "Orlando nekad", koja se prostirala na pročeljima kuća duž Straduna. Zamisao je bila da izložba ostane otvorena do kraja 2019., ali nije izdržala ni pola godine jer vremenske prilike nisu bile naklonjene kulturi.

Tijekom godine organizirane su razne aktivnosti za velike i male – gledala se tako lutkarska predstava "Orlando" Kulturnog društva Aster, a središte je bio Knežev dvor, odnosno Dubrovački muzeji gdje je Zdenka Janeković Römer, od toliko predavanja o 600-godišnjaku, održala možda ono najiscrpnije, a Muzeji su svojim najvažnijim izložbenim projektom "Orlando – simbol slobode" dali težinu cjelogodišnjoj manifestaciji.

Da nije bilo Orlanda i njegove godine, dubrovačka publika bila bi uskraćena za kazališno iznenađenje 2019., a to je predstava Studentskog teatra Lero "Captum fuit! ilitiga predstava o Orlandu". Riječ je o autorskom projektu Marka Mijatovića i Ivana Penovića koji su uspjeli ono što mnoge predstave s profesionalnim glumcima nisu. Orlandova godina je završila kako je i počela – nepromišljeno. Najprije je "završila" završnim koncertom Dubrovačkog simfonijskog orkestra i gostiju u Kazalištu Marina Držića da bi potom sutradan "završila" završnom konferencijom za medije s presjekom aktivnosti kroz godinu da bi na kraju završila isti dan nakon te konferencije i to otvorenjem izložbe Orlanda s fotografija Dubrovačkih knjižnica, izložbe koja ne ide uhodanim izložbenim putovima.

Orlandova godina tako je započela jedanput, a završila nekoliko puta! Srećom pa Orlando to nije morao gledati jer je slavljenik, umjesto da zablista u punom sjaju, gotovo pa cijelu godinu ograđen skelom i od lipnja njegove su "rane" spojene na senzore, a nad njegovom sudbinom proklijao je golemi upitnik.

Za razliku od 2018., u 2019. se smanjio broj predavanja, posebno se smanjenje osjetilo u drugom dijelu godine. Od predavanja bi trebalo izdvojiti predavanje Sanje Vulić o romanizmima u dubrovačkom govoru, dok je Ivica Martinović dao uvid u ostavštinu Ruđera Boškovića. Predavanje Marija Šlausa o antropološkoj analizi kostiju iz arheoloških istraživanja dubrovačke katedrale u sklopu 13. Dana kršćanske kulture pratilo se kao krimić, nesboovski.

Nije bio krimić, ali je nakon nebrojenih peripetija okončana saga oko izbora ravnatelja Umjetničke galerije na čije je čelo u proljeće došao Tonko Smokvina. Prirodoslovni muzej nastavit će voditi Ana Kuzman, a od sljedeće godine Pavicu Vilać na čelu Dubrovačkih muzeja zamjenjuje Julijana Antić Brautović čime se nastavlja pomlađivanje u vodećim kulturnim pozicijama.

Najinovativniji kulturni događaj u ovoj godini organizirale su Dubrovačke knjižnice – u povodu 50. obljetnice Alana Forda djelatnici Knjižnica prizemlje ustanove pretvorili su u stripovski svijet, a sebe su kostimirali u uloge iz kultnog stripa te pobrali simpatije. Inače, u Narodnoj knjižnici Grad održan je veliki, možda i najveći broj kulturnih događanja u ovoj godini! Nisu svi oni u organizaciji ove ustanove, ali Knjižnice rado otvaraju vrata kulturnjacima.

Društvo dubrovačkih pisaca predstavilo je deseti Literat, proslavilo deseti rođendan, a pomoglo je i u organizaciji pjesničkog trenutka 2019. – u predstavljanju "Sabranih pjesama" akademika Luka Paljetka! Izložba godine svakako je velika retrospektivna izložba Antuna Masle u povodu 100. obljetnice slikarova rođenja u Umjetničkoj galeriji, a Galerija je organizirala izložbu "Mjesto isprekidanih odlazaka" dubrovačkih umjetnika Izvora i Marijane Pende te Slavena Tolja u Veneciji, što je najvažniji međunarodni projekt jer je riječ o prvom predstavljanju Dubrovnika u ovom gradu tijekom Venecijanskog bijenala.

Kraj godine tradicionalno je obilježio rast broja događanja jer se manje udruge koje spavaju tijekom godine sjete da bi trebalo i opravdati dobivena sredstva, pa se krene u organizaciju svega i svačega. Kalendar događanja Grada Dubrovnika malo je bolje funkcionirao nego lani, još uvijek se događaju preklapanja, neka toliko suluda da se u razmaku od dva sata znalo dogoditi tri ili četiri kulturna događanja! Bez obzira na to preklapaju li se istovrsni događaji, nije lijepo cjepkati publiku!

Završetkom obnove Lazareta, kompleks je živnuo. Pored izložbi, od kojih je jedna od najvažnijih "Dubrovnik. A Scarred City" autora Julijane Antić Brautović, Mata Brautovića i Gorana Cvjetinovića otvorene na obljetnicu napada na Dubrovnik, tu je i hvalevrijedan ciklus "Književnost u Lazaretima" pod vodstvom Staše Aras, koji je pisanu riječ oslobodio od karantene!

Iako opkoljena velikim obljetnicama i zvukom fanfara, godina na izmaku nije ponudila naročito pompozan "kulturni asortiman".

Igre s negledljivošću

Sedamdesete Dubrovačke ljetne igre samo su formalno bile jubilarne i slavljeničke. “Hamlet” u režiji Paola Magellija polučio je skroman uspjeh, a “Geranium” u režiji Marine Pejnović je pomaknuo značenje riječi “negledljivo”. Dok se Dubrovačke ljetne igre događaju, na “Zagrebačkim se ljetnim igrama radi. Sedam desetljeća na Igrama proslavio je najstariji živući dubrovački slikar Ivo Grbić te je povodom toga u Domu Marina Držića otvorena izložba “Marin Držić i Ivo Grbić: 70 godina zajedno na Dubrovačkim ljetnim igrama”.

Ne vraćaj se starim predstavama

Ravnatelj Kazališta Marina Držića Paolo Tišljarić dobio je priliku dokazati se u ovoj godini. Povećao se tako broj publike, promijenio se vizualni identitet Kazališta, došli su novi vanjski suradnici, uvedeno je više reda, za predstavnike medija donesen je novi “zakonik”, foaje teatra prodisao je u suvremenom stilu – ali od svih izvedenih premijera ni jedna ne budi pretjeranu želju za ponovnim gledanjem.

Izdvojeno

13. kolovoz 2020 11:41