StoryEditor
NeretvaPLANOVI SVE VEĆI|

Opuzenski programer preselio u Zagreb, ali poljoprivredni gen mu nije uvenuo: Od neretvanske lubenice napravio sam - purgericu! I odličan mi je urod

Piše Stanislav Soldo/SD
16. svibnja 2021. - 18:03
Odluku da se počnem baviti poljoprivredom donio sam preko noći, ludost i ljubav bili su presudni.privatni album

Neretvanska lubenica postala je purgerica. Da dobro ste čuli, Opuzenac Toni Grossi, koji živi u Zagrebu zasadio je neretvansku lubenicu u purgersku zemlju. I naravno uspio. Prošle godine urod je bio iznimno dobar, a lubenice slatke. Ovih dana zasadio je mlade sadnice i sada samo treba čekati ljeto i slatke plodove.

Ovaj diplomirani inženjer matematike, informatičar, programer i poduzetnik strastveni je zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju uz koju je odrastao u rodnom Opuzenu, a ljubav prema zemlji, nastavila se i u Zagrebu - otkriva nam Toni Grossi dok sadilicu zabada u zemlju i nježno stavlja presadnice lubenica.

- Ljubav prema poljoprivredi sam naslijedio od svoje obitelji koja generacijama proizvodi voće i povrće u dolini Neretve. U Opuzenu uzgajamo mandarine, jagode, lubenice, dinje, smokve te ostale voćne i povrtne kulture u manjim količinama.

image
Toni Grossi zasadio plantažu lubenica kod Zagreba
foto: Toni Grossi/privatni album
privatni album

NI MEHANIZACIJE NI ZEMLJE

Odluku da se počne baviti poljoprivredom donio je preko noći, ludost i ljubav bili su presudni.

- Pa nisi normalan, nemaš niti mehanizaciju niti zemlju, okani se poljoprivrede, gdje ćeš naći radnike, nema tu nikakve zarade.

Samo su neki od komentara kada sam prijateljima i obitelji prezentirao ideju da pokrenem proizvodnju u Zagrebu. Nakon 3 godine proizvodnja raste i ove godine imam plan zasaditi i zasijati ukupno 7 hektara zemljišta u Zagrebu i bližoj okolici. Pronašao sam partnera i vrijednog radnika, gospodina Nikolu Tomurada, s kojim sam otvorio društvo Bio Agronomik. Glavna djelatnost društva je uzgoj povrća, dinja i lubenica, korjenastog i gomoljastog povrća.

image
Toni Grossi zasadio plantažu lubenica kod Zagreba
foto: Toni Grossi/privatni album
privatni album

Prve godine sam na pokusnom polju zasadio 2000 sadnica rajčica. Nevrijeme u kolovozu je dobar dio uroda uništilo, ali potvrdilo mi je koncept, odnosno, u Zagrebu sve može uspijevati kao u dolini Neretve. Malo kasnije je sadnja i malo kasnije je berba. Iste sam godine nekoliko sadnica lubenica poklonio susjedu koji je proizveo vrhunske lubenice bez tehnologije koju mi koristimo za proizvodnju - i tako je krenulo.

Ove godine je odlučio zasaditi lubenice na površini od jednog hektara i dinje na površini od pola hektara.

- Tehnologiju proizvodnje koju dobro poznajem od ranije primjenjujem u Zagrebu. Lubenica se sadi na crnu foliju ispod koje je crijevo za navodnjavanje kap na kap. Zatim se postave žičani lukovi i prekrije se agrotekstilom koji čuva toplinu. Ukupno smo zasadili 3000 sadnica lubenica i 1500 sadnica dinja.

Berbu očekujemo početkom kolovoza. Uvijek nekako kalkuliram da berba bude poslije neretvanskih lubenica radi bolje cijene, veće kvalitete i lakšeg plasmana. Cijena lubenica je bila rekordno niska prošle godine zbog izostanka turističke sezone. Nadamo se da će ova godina biti bolja, da će biti više turista i da će biti veća cijena otkupa poljoprivrednih proizvoda. Lubenice purgerice su se prodavale u trgovačkim lancima preko distributera AgroNeretva d.o.o. iz Opuzena. Zahvaljujemo našem distributeru koji nas prati u proizvodnji i jamči nam siguran plasman robe po tržišnim cijenama - reći će Toni, koji uz lubenice sadi i tikvice.

Nažalost trebali smo ih već posaditi, ali vremenski uvjeti nam nisu dozvolili, vjerojatno ćemo sljedeći vikend posaditi 6000 tikvica na površini od jednog hektara. Osim tikvica posadit ćemo i 2000 rajčica. Tikvice sadimo prvi put ove godine, a rajčice smo sadili prošlih godina godine. Tikvice ćemo saditi na malo veći međuredni razmak radi što lakše obrade tla i zaštite od korova. Također, posadit ćemo i nekoliko hektara ratarskih kultura. Planiramo raditi plodored i ne saditi uvijek na zemlji iste kulture - govori Toni.

image
Toni Grossi zasadio plantažu lubenica kod Zagreba
foto: Toni Grossi/privatni album
privatni album

Vaš OPG je u Opuzenu i Zagrebu. U Opuzenu dominiraju mandarine, a u Zagrebu lubenice i tikvice ?

Da, zapravo OPG mojih roditelja je u Opuzenu, a brat Dario prodaje njihove proizvode u Zagrebu. Prednost Zagreba je veliko tržište i može se dosta robe prodati na malo. Ja sam se orijentirao na veliku proizvodnju te vlastite proizvode planiram prodati distributerima koji će ih ponuditi našim trgovačkim centrima. Tko ima volje i želju proizvoditi nađe prodajni kanal do kupaca.

Mandarine i jagode OPG Grossi prodaje kupcima na prodajnim štandovima. Moje kulture dolaze na ljeto kada je Zagreb poluprazan i većina prodaje se odvija u Dalmaciji zbog turističke sezone. Zbog navedenih razloga kao i velikih proizvedenih količina odlučio sam se za prodaju distributerima koji proizvode plasiraju u trgovačke lance. Lubenice purgerice i zagrebačke tikvice ljudi će nažalost moći kupiti samo u trgovačkim lancima.

image
Toni Grossi zasadio plantažu lubenica kod Zagreba
foto: Toni Grossi/privatni album
privatni album

- Purgerice su sočne i slatke baš kao Zagrepčanke, kakve će biti kada im daješ puno ljubavi i pažnje govori nam kroz podsmijeh Toni Grossi. Sadni materijal kupujem u dolini Neretve od provjerenih proizvođača. Svaka lubenica i dinja je cijepljena na korijen od tikve kako bi biljka bila što snažnija i otpornija na bolesti. Tikva ima snažniji korjenov sustav koji može osigurati više hranjiva kasnije za lubenice i dinje. Vrlo je važno kod sadnje lubenica i dinja pustiti huminsku kiselinu kroz sistem za navodnjavanje radi što boljeg ukorjenjivanja biljke.

Kako se domaća proizvodnja i ekouzgoj bori s uvoznom konkurencijom koja je u pravilu niže cijene, ali i kvalitete?

- Smatram da je svježina proizvoda i kvaliteta jedini štit protiv konkurentnog uvoza. Domaća roba je uvijek svježija i kvalitetnija. Lubenica koja tri dana putuje iz Maroka u hlađenim komorama ne može biti jednako dobra i kvalitetna kao naša domaća, jučer ubrana. Obiteljski OPG se bavi ekološkim uzgojem jer svoje proizvode prodaje direktno kupcima. Odlučili smo se za jedan konvencionalni uzgoj bez uporabe pesticida koji nisu dozvoljeni u ekološkoj proizvodnji. Radi što većeg prinosa i ekonomske isplativosti, koristimo konvencionalna vodotopiva gnojiva na poljima u Zagrebu. Za zaštitu protiv nametnika i bolesti isključivo koristim dozvoljena sredstva u ekološkoj proizvodnji poput neem ulja, morskih algi, huminskih, fulvinskih i amino kisalina. Kombinacijom konvencionalne proizvodnje uz korištenje ekoloških sredstava postižem izvrsne rezultate i dobre prinose.

Nažalost, ne postoji neki organizirani otkup i distribucija ekoloških proizvoda. To je također jedan od razloga zbog čega sam se odlučio u Zagrebu proizvoditi konvencionalno. Ipak, vlastito zdravlje, zdravlje moje obitelji i svih mojih kupaca mi ne dozvoljavaju da koristim otrove u proizvodnji.

image
Toni Grossi zasadio plantažu lubenica kod Zagreba
foto: Toni Grossi/privatni album
privatni album

- Kako ću doma donijeti lubenicu i dati ju sinu ako sam svjestan da sam ju pošpricao s nekim insekticidom na kojem piše da je otrovan za ljude, ribe, pčele,… Nije mi uopće palo na pamet takve preparate koristiti u proizvodnji. Europska unija, u posljednje vrijeme, zabranjuje sredstva koja su „jako otrovna“. Problem vidim u nekontroliranom uvozu proizvoda iz trećih zemalja koje su malo liberalnije po tom pitanju. Kontrolom na granici i rigoroznim kaznama se puno može napraviti kako bi se smanjio uvoz i povećala prodaja domaćih proizvoda. Rezultat toga bi bila zdravija nacija i sretniji naši poljoprivrednici.

Što bi po vašem mišljenju trebalo promijeniti pa da se pokrene domaća poljoprivreda ?

POVEĆATI DEKLARACIJE

Prije svega smatram da bi trebalo ukinuti poticaje u poljoprivredi na razini EU-a. Poticaji su nas doveli do toga da svi u EU izdvajaju ogromna sredstva kako bi „očuvali poljoprivredu“ a rezultat toga je više nego poražavajući. Sve više se ljudi bavi poticajima, a manje poljoprivredom. Osim toga, kao zajednica svi plaćamo veće poreze kako bi nam na kraju poljoprivredni proizvod bio „jeftiniji“, odnosno, konkurentniji od uvoznoga poljoprivrednog proizvoda. Treće zemlje, iz kojih uvozimo većinu proizvoda, također, imaju poticaje za izvoz te zbog toga smatram da poticaji kao takvi apsolutno nemaju nikakvog smisla.

Također, trebalo bi malo povećati deklaracije na proizvodima. U trgovinama bi trebalo na A4 papiru velikim slovima pisati odakle je proizvod ili još bolje, s kojim aktivnim tvarima u pesticidima je proizvod tretiran.

- Nažalost Grad Zagreb nije niti u ruralnom području niti u području od posebne državne skrbi pa nemamo pravo aplicirati na EU fondove. To smatram da nije pravedno. Poljoprivrednik iz Zagreba mora vlastitim sredstvima kupovati svu mehanizaciju za proizvodnju dok poljoprivrednik iz Duga Rese ili doline Neretve može aplicirati i dobiti nepovratna sredstva. Cijena poljoprivredne proizvodnje svugdje je jednaka - pojašnjava nam te otkriva i buduće planove.

Uz povećanje proizvodnje lubenica i dinja ozbiljno razmišlja i o sadnji nekoliko hektara jagoda ako pronađe poslovnog partnera koji će financijski kreditirati proizvodnju.

image
Toni Grossi zasadio plantažu lubenica kod Zagreba
foto: Toni Grossi/privatni album
privatni album

- Planovi su veliki, a vremena imamo. Ako sezona bude uspješna, onda ćemo vlastitim sredstvima osigurati sadnju jednog ili dva hektara jagoda purgerica - zaključuje Toni.

‘Okusi Hrvatske‘ okupit će najbolje OPG-ove

Pokrenuli ste i projekt Okusi Hrvatske kojemu je cilj okupiti najbolje domaće OPG-ove, do kuda se stiglo s tim?

-To je projekt moga brata Darija. Dario u Zagrebu organizira prodaju proizvoda koji se proizvode na OPG-u u dolini Neretve. Cilj projekta je okupiti što više OPG-ova pod brendom „Okusi Hrvatske“ radi što boljeg plasmana i prodaje proizvoda. Ne znam koliko je uspješan u tome, ali smatram da je ideja više nego dobra. Mnogo se uvoznih proizvoda prodaje na štandovima u Zagrebu. Neka ljudi prodaju, ne želim nikome uzimati kruh ali bilo bi lijepo kada bi naši domaći proizvodi imali jedan prepoznatljiv brend i s tim se odvojili od ostalih. Vjerujem da bi se tada prodaja domaćih proizvoda povećala.

13. lipanj 2021 17:48