Patronažne sestre iz Korčule i Orebića sudjelovale su u dvodnevoj edukaciji za otkrivanje i ranu intervenciju kod postporođajne depresije u sklopu projekta kojeg provodi Dom zdravlja Zagreb – Zapad.
Povećanje stručnih znanja i IT vještina zdravstvenih djelatnika radi prevencije te povećane dostupnosti ranog otkrivanja i intervencije kod poslijeporodne depresije, puni je naziv projekta koji je sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda te čiji se dio nedavno realizirao u Korčuli. Nositelj projekta je Dom zdravlja Zagreb – Zapad, voditeljica projekta je poznata psihijatrica dr.sc. Elizabeta Radonić, a osim u Korčuli, obuka patronažnih sestara održat će se i u Domu zdravlja Vukovar i u Domu zdravlja Krapinsko-zagorske županije. Cilj projekta je, uz povećanje vještina patronaženih sestara, i senzibiliziranje okoline za probleme koje prouzrokuje postporođajna depresija, kako je istaknuo ravnatelj DZ Korčula Sebastian Fabris, a na obuci u Korčuli sudjelovale su četiri patronažne sestre, Ivana Radović, Ljerka Matijašević, Kristina Duka i Anamarija Padovan.
„Tijekom dugih zajedničkih godina suradnje shvatili smo da sinergijom domova zdravlja pružamo značajni iskorak u smislu inovacija u primarnoj zdrastvenoj zaštiti. Ukazala nam se prilika da kroz Europski socijalni fond jednu od naših mnogih ideja i realiziramo u svrhu dugotrajne želje da razvijamo sve domove zdravlja u Hrvatskoj i da u njima pružamo napredne načine postupanja s pacijentima“, objasnio je Miroslav Hanževački, ravnatelj DZ Zagreb – Zapad, kako je došlo do suradnje s Korčulom.
Više o temi i obuci ispričala nam je voditeljica projekta dr.sc. Elizabeta Radonić, inače poznata specijalistica psihijatrica iz Centra za zaštitu mentalnog zdravlja u DZ Zagreb – Zapad. Kako ističe doktorica Radonić, želja je potaknuti važnost da mentalno zdravlje ima bazu u primarnoj zdrastvenoj zaštiti, a postporođajna depresija jedna je od bolesti koja se često zanemaruje.
„U DZ Zagreb – Zapad 10 godina radimo na postporođajnoj depresiji i mogu ustvrditi da je to bolest za koju žene najmanje traže liječničku pomoć. Danas svjedočimo poraznim brojkama, čak 10 posto rodilja ima dijagnozu postoporođajen depresije, ne pričamo o smetanjama, već o ozbiljnoj dijagnozi, a to nije malo. Od tih 10 posto samo 20 posto će otići liječniku po pomoć i to je zaista strašno. Pitamo se zašto je tako? Više je razloga, tu je stigma koju mentalne bolesti imaju u društvu, a onda i pitanje je li zaštita uopće dostupna, kako doći do pomoći, žena je većinom sama s malim djetetom, tu je i slaba podrška okoline s porukama tipa 'nemoj, nije ti to bolest, to će proći samo od sebe', osjećaj sramote i slično. Ideja je da rodilja mora biti sretna, to je njeno najsretnije razdoblje u životu, društvo i obitelj vrše pritisak na rodilju da mora biti sretna, dok ispuni svačija očekivanja često potone“, objasnila je ukratko dr. Radonić.
Doktorica je razmišljala kako osmisliti intervenciju koja će biti lako dostupna i neće koštati puno. Dosjetila patronažnih sestara koje ionako obilaze majke i rodila se ideja o projektu. Osim što edukacijom naučila patronažne sestre kako prepoznati simptome bolesti, kako postupiti u slučaju simptoma, naučila ih je i kako postepeno senzibilizirati okolinu o izazovima majčinstva te kako prenositi rodiljama poruku da ne osjećaju sramotu za svoje poteškoće kao i gdje se obratiti ukoliko ih imaju. Osim toga, patronažne sestre su obučene da i one postanu edukatori putem webinara te da dalje prenose svoje stečeno znanje. Plan je do kraja projekta, odnosno do veljače 2021., obuhvatiti sve domove zdravlja u Hrvatskoj, a patronažne sestre u Korčuli vodit će edukacije za Srednji i Južni Jadran, istaknula je doktorica.
„Edukacija protekla jako uspješno na obostrano zadovoljstvo. Jako smo zadovoljni profesionalnošću sestara u Korčuli, obuci su pristupile ozbiljno, sve su svladale pisani i praktični dio ispita bez ikakvih poteškoća. Pokazale su zaista rijetko viđen entuzijazam, a povratna je informacija da su i one jako zadovoljne“, otkrila nam je doktorica Radonić.
Postporođajna depresija lako se može prepoznati i u vlastitoj okolini, priča nam doktorica. Žene često osjećaju depresiju i tjeskobu tijekom babinja, odnosno neposredno nakon poroda i to se stanje naziva postporođajna tuga. Osnovna razlika između raspoloženja kojeg žene imaju u vrijeme babinja i u slučaju postporođajne depresija je gubljenje interesa i sposobnosti skrbi o djetetu. Kad se simptomi inteziviraju, ističe doktorica, žena gubi sposobnost brige za dijete, a onda to više nije njen problem, već je problem cijele obitelji. Postoji i termin postporođajne psihoze, od koje pati jedna na tisuću rodilja, a radi se o ekstremnim situacijama kad postoji opravdani strah da žena ne naudi sebi ili djetetu.
„Naglasila bih ulogu obiteljskog liječnika koji će procijeniti težinu stanja i prvo se treba obratiti njemu. Obitelj treba pružiti emocionalnu podršku, manje verbalnu. Znači majku treba nasmijati, zagrliti, biti uz nju kad treba fizičku pomoć, a manje pričati i savjetovati. Vjerujem da je mentalno zdravlje na razini primarne zdrastvene zaštite danas potreba. Suvremene tehnologije nam omogućuju da se međusobno podržavamo, savjetujemo i napravimo korak dalje u zaštiti mentalnog zdravlja na primarnoj razini“, poručila je dr Radonić.