NPKLM VODOVOD PREUZIMA NAPLATU KORIŠTENJA I ODRŽAVANJA SUSTAVA Građani ostaju bez septičkih jama 

Do 2023. godine planiran je završetak opsežnog i skupog projekta novog sustava javne odvodnje otpadnih voda aglomeracije Korčula, Lumbarda, Janjina i Lastovo koji će u potpunosti zaokružiti problematiku kanalizacijskih sustava grada i okolice. Neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovsko-mljetski (NPKLM) vodovod d.o.o. je tvrtka u vlasništvu 3 grada, Korčule, Opuzena i Metkovića te 11 općina. Proteže se na 150 kilometara te broji 41 zaposlenika. Iako je na trgovačkom sudu NPKLM registriran za pružanje usluge javne vodoopskrbe i odvodnje, donedavno tvrtka je pružala isključivo usluge vodoopskrbe u općinama Lumbarda, Slivno, Kula Norinska i Gradu Korčuli gdje isporučuje vodu do krajnjeg potrošača, odnosno za više od šest tisuća korisnika.

Kako do kraja ožujka 2023. godine Hrvatska prema obavezana Eurospke unije treba napraviti znatan iskorak u pitanju rješavanja problema javne odvodnje, odnosno kanalizacijskih sustava, Hrvatske vode su krenule s izradom studijskih i projektnih dokumentacija za općine koju imaju djelomično ili uopće nemaju riješenu javnu odvodnju. Što se tiče javne vodoopskrbe, Hrvatska je pokrivena sustavima više od 90 posto, no odvodnja je na niskom nivou, a više o promjenama koje se događaju u NPKLM-u rekao nam je direktor tvrtke, dipl.ing. građevine Jakov Belić.

„Kako bi se mogli baviti javnom odvodnjom za koju smo i registrirani na Trgovačkom sudu, trebali smo zadovoljiti određene uvjete prema posebnom pravilniku te dobiti rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Proces zadovoljavanja uvjeta i dobijanja rješenja je vrlo zahtjevan, između ostaloga, firma koja će nuditi usluge javne odvodnje treba imati zaposlena tri inženjera na održavanju i tri inženjera na građenju susatva, a samo plaća za šest inženjera je preveliki zalogaj za male firme koje nemaju uvjete za partnerstvo s Hrvatskim vodama na projektima. NPKLM je u ožujku ove godine dobio rješenje od Ministarstva, stoga manje općine preko svojih općinskih vijeća donose odluke da NPKLM bude nositelj projekata sustava odvodnje za aglomeraciju Korčula, Lumbarda, Janjina i Lastovo. Radi se o projektima koji se 85 posto financiraju iz fondova Europske unije, 10 posto od države i 5 posto od jedinice lokalne samouprave te su jako opsežni, zahtjevni i skupi“. – objasnio je Jakov Belić.

Prvi korak u realizaciji projekta koji će riješiti cjelokupnu problematiku sustava odvodnje u Gradu Korčuli dogodio se već u lipnju kad je održana Skupština društva koju čine predstavnici vlasnika NPKLM-a. Nakon skupštine odlučeno je kako su novi suvlasnici Općina Janjina i Općina Lumbarda. Općina Janjina dobila je 2 posto vlasništva od udjela Općine Ston, budući da je Janjina do 1993. bila dio stonske općine, a prema istom principu 3 posto vlasništva dobila je i Lumbarda od Grada Korčule koji umjesto dotadašnjih 21 posto, danas ima 18 posto vlasništva NPKLM-a.

Formiran je i stručni tim, Povjerenstvo za pripremu projektnog zadatka, odnosno za izradu studijske, projektne i natječajne dokumentacije što obuhvaća studiju izvodljivosti, dokumente za zaštitu okoliša i aplikaciju za prijavu na EU projekte. Povjerenstvo čine gradonačelnik Korčule Andrija Fabris te dva člana NPKLM-a, direktor Belić i novozaposleni inženjer građevine Kristo Cebalo kao i Ivana Marinović kao predstavnica Hrvatskih voda. Napravljene su i neke izmjene vezane za projektni zadatak, a u toku godine raspisat će se natječaj za izradu studijsko projektne dokumentacije za aglomeraciju Korčula. Radi se o vrlo opsežnom projketu i relativno kratkom roku za realizaciju, kaže Belić, te u ovom trenutku ne može sa sigurnosću reći hoće li projekt biti u potpunosti dovršen do ožujka 2023. godine.

Skupština je donijela odluku i o preuzimanju trenutnih sustava odvodnje u općinama Lumbarda i Lastovo, sukladno odlukama njihovih općinskih vijeća. NPKLM je dužan održavati i širiti postojeće sustave, ali i naplaćivati odvodnju, što za Lumbardu kreće već u siječnju sljedeće godine. Računi će za građane ostati isti, tvrdi Belić, samo će ih naplaćivati vodovod. Isto čeka i Korčulu gdje trenutni sustav odvodnje održava i naplaćuje tvrtka Hober odvodnja d.o.o., koja će se nakon završetka projekta 2023. ugasiti, a njenu ulogu preuzima NPKLM.

Korčula je pokrivena s dva odvojena kanalizacijska sustava, sustav u Gradskom kotaru Sveti Antun s izlaskom u more na trajektnom pristaništu, te sustav u centru grada s izlazom na Puntinu. Lumbarda je kanalizacijskim sustavom pokrivena u manjem dijelu oko hotela Borik. Sustav ima tridesetak korisnika i izlaz na Ražnjiću. Novi sustav kanalizacije previđa i moderne pročistače, prema zakonu, do dvije tisuće stanovnika sustav može imati mehanički pročistač koji je predviđen za Lumbardu. U Korčuli, koja je u grupi do deset tisuća stanovnika, zakon predviđa biološki pročistač. Razlika između ova dva uređaja je velika, od površine koju zauzima do investicije koju podrazumijeva, načina rada i troškova održavanja. Biološki pročistač onečišćenu vodu pretvara u vodu za zalijevanje, a gdje će se nalaziti na području Korčule još nije odlučeno.

Najveća novost za građane 2023 godine bit će i odluka o napuštanju septičkih jama. Kako ističe Belić, to će biti i najveći problem implementiranja novog sustava.

„Svi će se građani po završetku projekta morati priključiti na novi sustav odvodnje, a septičke jame će se zatvoriti. Imali smo sličan slučaj na izvorištu rječice Norin kraj naselja Prud i Vid. Sve su se kuće u naseljima kraj izvorišta morale priključiti na sustav, odnosno na biološki pročistač kako ne bi zagadile izvorište. Tako će se i u Korčuli posebnim odredbama svi građani morati priključiti na sustav odvodnje, a septičke jame će se zatvoriti. Ne vidim drugog načina kako rješiti tu situaciju“.-poručio je Belić.