Lumbarajska psefizma bit će izložena u Ateni

Prošla je točno jedna godina od senzacionalnog otkrića na arheološkom lokalitetu Koludrt u Lumabrdi kad je arheološki tim, na čelu s dr.sc. Hrvojem Potrebicom, pronašao ključni dio Lumabrajske psefizme, jednog od najvažnijih svjetskih spomenika starogrčke povijesti starog 2300 godina. Desni gornji kut psefizme, crveni vapnenački kamen veličine otprilike 30x15 centimetara, promijenio je tumačenje najstarijeg pisanog spomenika u Hrvatskoj i zadivio znanstvenike diljem svijeta, a pronađen je prilikom istraživanje drugog vrijednog arheološkog spomenika, helenističke cisterne. Kako doznajemo od Potrebice, posjet veleposlanika Grčke Stavrosa Tsiepasa nulti je posjet koji će uroditi važnom suradnjom Grčke i Hrvatske.

„Veleposlanik je u Lumabrdi boravio od petka do nedjelje, a u posjet je došao na vlastito inzistiranje jer je htio vidjeti gdje je pronađena glasovita Lumbarajska psefizma. Gospodin Tsiepas je uvaženi europski diplomat koji je izrazito zainteresiran za kulturnu baštinu Hrvatske, a u posjet je došao u pratnji ekonomskog atašea. Oduševljen je lokalitetom i helenističkom cisternom te će se ovaj posjet razvijati u ekonomskim, gospodarskim i turističkim aspektima. Dovoljno je naglasiti kako će psefizma sljedeće godine biti izložena kao međunarodni kulturni proizvod Hrvatske na ulazu u Nacionalni arheološki muzej u Ateni, odnosno na najekskluzivnijem mjestu koje grčka arheologija može ponuditi. To je dokaz da lumbarajska arheološka priča samo raste i to s neprestanim obratima, a ovaj će je posjet podignuti na novu razinu“ - otkrio nam je dr.sc. Hrvoje Potrebica, inače redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Odsjeka za arheologiju.

Od pronalaska prošle godine do danas, desni gornji dio psefizme podvrgnut je brojnim znanstvena istraživanjima, a ono što otkriva još je jedanput zadivilo svijet znanosti. Kako nam otkriva Potrebica, doznali smo kako su Grci imali mehanizam protiv usitnjavanja zemlje kojeg su koristili prilikom prodaje ili nasljeđivanja. Nije se moglo dogoditi, kao što je često danas slučaj, da malu česticu zemlje dijeli veliki broj vlasnika, a ono što je pojedinac imao u vlasništvu, odlukom Narodne skupštine, upisivalo se na male kamene pločice od kamena i drugih materijala. Na taj se način vodila evidencija sa skicom koji dio zemlje kome pripada što je zapravo prvi spomen i fizički dokaz da je u to vrijeme postojao katastar, vrlo vjerojatno prvi u ovom dijelu Europe. Stari spomenik će se uskoro razgraditi, ističe Potrebica, ugradit će se novi komad te će Lumabrajska psefizma u novom ruhu biti prezentirana svjetskoj javnosti u Ateni. Nakon gotovo 150 godina, otkad je pronađen prvi dio starogrčkog spomenika, Lumbarajska psefizma će dobiti novo rođenje, gdje drugdje nego u Grčkoj.

No, psefizma nije jedini arheološki pronalazak koji Lumbardu definira kao jednu od najzanimljivijih i najvrjednijih arheoloških lokaliteta u Europi. Ono što arheološki tim na čelu s Potrebicom danonoćno istražuju je helenistička cisterna, fantastičan objekt koji je sačuvan čak tri metra u dubinu te u čijem okruženju arheolozi neprestano pronalaze razne keramičke i kamene predmete, između ostalog i psefizmu. Potrebica nam otkriva kako je nemoguće povući paralelu koja bi pomogla rekonstruirati priču oko cisterne budući da na Sredozemlju uopće ne postoji sličan objekt, ili nisu toliko veliki ili nisu tako dobro očuvani kao helenistička cisterna na Koludrtu. Europska javnost će tek reagirati na taj pronalazak, kaže, a budući da je Ministarstvo kulture povećalo sredstva za istraživanje cisterne, uskoro će uključiti i stručnjake iz Hrvatske i Europe koji se bave žbukom i statikom.

„Taj lokalitet ima sve predispozicije da postane bitan dio turističke infrastrukture Lumbarde. Mi ćemo napraviti sve da povežemo stručnjake i lokalne vlasti, no na prvom su mjestu želje i mogućnosti jedinice lokalne samouprave. Takva jedna važna priča se ne događa preko noći, nema potrebe za naglim odlukama, Lumbarjani moraju odlučiti što žele s jednim takvim lokalitetom, moraju imati dobru ideju te moraju razmisliti gdje vide Lumbardu za 15, 20 godina“- objasnio je Potrebica u kojem bi smjeru trebala krenuti priča o arheološkom lokalitetu na brežuljku Koludrt.

Za kraj nam je otkrio kako će arheolozi u Lumabrdi istraživati sve do kraja ljeta, a za dva tjedna najavljuje još jedno ekskluzivno otkriće koje za sad ostaje tajna.