StoryEditor
KorčulaHLADNO PROLJEĆE|

KORČULA ĆE PLATITI DANAK: Zatopljenje neće spasiti verduru, masline i lozu koja je propupala rano i stradala od travanjskog mraza

Piše Dora Lozica
30. travnja 2021. - 11:00
Zbog niskih proljetnih temperatura najviše štete prijeti vinogradima u udolinamaDora Lozica

Iako su Korčulani u travnu navikli na kratke rukave i visoke temperature, ove su ih godine iznenadile neuobičajeno niske temperature. U većini kućanstvana na otoku se još grije, a najviše trpe nasadi voća i povrća kojima prijete proljetni mrazovi.

Ovo je pravo proljeće

Iako je svježe proljeće naišlo na mrzovolju Korčulana, Kristijan Božarov, meterolog Crometea, udruge hrvatskih meterologa, tvrdi kako su temperature ovog proljeća upravo onakve kakve bi i trebale biti. - Ako pogledamo podatke unatrag 100 godina i usporedimo ih s posljednjih 15 godina, jasno je da svjedočimo trendu zatopljenja. Svako godišnje doba je sve toplije, dobili smo dojam da proljeće stiže sve ranije, krajem siječnja bajami već cvjetaju, vegetacija kreće prije nego inače. I onda nam proljeće ponekad donese promjenjivi i hladniji period kao ove godine, no uzimajući u obzir 20. stoljeće, to nije ništa neuobičajeno. Izostala je, međutim, oštra zima koje gotovo više i nema - ispričao nam je Božarov ističući kako cijela Europa svjedoči blagom i sporom početku proljeća te da nema naznaka tolijim danima sve do početka svibnja.

image
Štete se tek trebaju zbrojiti
Dora Lozica

Svježe i vlažno proljeće moglo bi nas spasiti od požara u nadolazećem ljetu za koje meteorolozi najavljuju kako će biti toplije od prosjeka, ali neće spasiti verduru, masline i lozu koja je počela pupati rano, a onda se suočila s proljetnim mrazom. Korčulanin Milan Vojinović, inženjer šumarstva i član ADIPA-e, društva za istraživanje i očuvanje prirodne raznolikosti, dobro poznaje otok i njegovu mikroklimu. Zimski topli val sa stabilnim temperaturama koje potraju i desetak dana probudio je vegetaciju koju poljoprivrednici pokušavaju spasiti od niskih temperatura.

Noću i do minus 7

-Reljef otoka je različit, na nekim su mjestima otočani ranije posadili verduru koja napreduje izvrsno jer na tim dijelovima noćne temperature nisu pretjerano niske. Međutim, na nekim mjestima kao što je Donje blato, udoline između Žrnova i Pupnata ili Blatsko polje, noćna se temperatura spušta do -7. Treba poznavati lokaciju na kojoj sadite, ne žuriti sa sadnjom i čekati stabilne temperature u prvoj polovici svibnja za ona područja s većom temperaturnom inverzijom. Za područja pokraj mora od Račišća do Korčule, ili recimo u Potirni, šteta je propustiti raniju sadnju - objasnio nam je Vojinović.

image
Milan Vojinović, inženjer šumarstva i član ADIPA-e
Dora Lozica

Na imanju najvažniji faktor koji donosi odluke i usmjerava vegetaciju je čovjek, kaže Vojinović. Čovjek je ključan u borbi protiv proljetnih mrazova za one koji su ipak posadili svoju verduru ranije, a nekoliko je načina kako spasiti biljke od mraza. - Tijekom noći u udolinama kad se sve smiri, kad nema vjetra, hladni zrak se kupi na najnižoj točki. Treba uključiti prskalice kako bi se preventirala šteta na pupovima, jer voda ima temperaturu iznad nule. Tko nema vodu, može pokušati proizvesti vrtloge zraka raznim ventilatorima kako se hladni zrak ne bi skupljao na jednom mjestu. Najvažnije je ipak malčiranje, pokrivanje tla organskim tvarima poput borovih iglica, borovih kora, pilotine ili humusa kako bi zatvorili prodore hladnog zraka duboko u zemlju. Biljke se mogu zaštititi i bijelim platnom koje propušta zrak u jednom smjeru, a u drugom ne dozvoljava pad temperature - savjetovao je Vojinović.

Šteta prijeti vinogradima u udolinama

Bez marelica, boba i jagoda se može, no ono što Korčulane najviše zanima je loza i masline. O tome kako će se maslinici i vinogradi izboriti s proljetnim mrazom ovisi financijska stabilnost mnogih otočnih obitelji. - Loza na južnim padinama nije doživjela nikakav šok, moguće je da će biti štete u vinogradima u udolinama. Loza će možda morati izbaciti novi pup, koristit će zalihe koje je stekla prošle godine kako bi ove krenula kvalitetno pa se neće siliti na veliku količinu ploda. Što se tiče maslina, autohtone sorte poput lastovke, drobnice i orgule neće imati problema jer su proizašle iz našeg podneblja- zaključio je Vojinović.

13. svibanj 2021 03:55