StoryEditor
KorčulaZAPAŽEN USPJEH |

ISKOPANA HELENISTIČKA CISTERNA - Lumbarda primljena u prestižno udruženje "Europa Nostra"

Piše Dora Lozica
24. rujna 2020. - 20:58
Lumbarda primljena u ”Europa Nostra”Dora Lozica
Prošlo je više od dvije godine otkad je arheološka ekipa, na čelu s dr.sc. Hrvojem Potrebicom, na brežuljku Koludrt u Lumbardi pronašla kljčni dio jednog od najstarijih spomenika starogrčke povijesti  Lumbarajske psefizme. Priča o psefizmi traje više od 2300 godina, a ovih dana se i nastavlja. Iako je svjetska pandemija spriječila da Lumbarajska psefizma bude izložena na ulazu u Nacionalni arheološki muzej u Ateni, arheolozi diljem svijeta i dalje svjedoče senzacionalnim otkrićima u Lumbardi, helenistička cisterna napokon je u potpunosti otkopana, a prošlog je četvrtka Lumbarda je primljena u prestižno udruženje Europa Nostra.

Bio je petak, težak i sparan dan prije više od dvije godine, kad su pri kraju radnoga tjedna arheolozi pronašli ono o čemu svaki znanstvenik sanja. Sveti gral arehologije, crveni vapnenački kamen star 2300 godina, veličine otprilike 30x15 centimetara koji je ponovno bacio svjetsku arheološku scenu na koljena. Novi komad Lumbarajske spefizme ne samo da je promijenio tumačenje spomenika grčke epigrafije o kojem je najviše pisano u prošlim desetljećima, već je i ubrzao tijek zbivanja na mističnom brežuljku Koludrtu koji gotovo svakodnevno otkriva nove tajne.

„Novi komad psefizme otkriva kako su Grci imali mehanizam protiv usitnjavanja zemlje kojeg su koristili prilikom prodaje ili nasljeđivanja. Nije se moglo dogoditi, kao što je često danas slučaj, da malu česticu zemlje dijeli veliki broj vlasnika, a ono što je pojedinac imao u vlasništvu, odlukom Narodne skuštine, upisivalo se na male kamene poločice od kamena i drugih materijala. Na taj se način vodila evodencija sa skicom koji dio zemlje kome pripada što je zapravo prvi spomen i fizički dokaz da je u to vrijeme postojao katastar, najstariji na svijetu.

No, psefizma nije jedini objekt koji je upisao Lumbardu u svjetske arheološke mape. Kad smo krenuli iskopavati i istraživati cisternu, htjeli smo razjasniti iz kojeg je razdbolja, a pronalaskom grčkih posuda danas sa sigurnošću možemo reći da se radi o suvremeniku psefizme, jedinstvenom helenističkom objektu kojem niti jedan objekt na Sredozemlju ne može parirati“, zaneseno nam je ispričao dr.sc. Hrvoje Potrebica, redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Odsjeka za arheologiju.

Profesora Potrebicu Lumbarjani doživljavaju kao svog sumještanina. Privučen mitološkim brežuljkom Koludrtom, dugih 20 godina u Lumbardi vodi arheološka iskopavanja, počasni je stanovnik Lumbarde, a iza sebe ima i senzacionalne pronalaske. Jedan od njih zasigurno je i cisterna koja, u potpunosti otkopana, zaista ostavlja bez daha. Monumenatalan objekt izgrađen na stijeni, 10x17 metara tlocrtne veličine te 3 i pol metra naviše sačuvane visine, pomno ožbukana, u prošlosti je sakupljala golemu količinu vode. No, arheološki tim i dalje muči mnoštvo zagonetki, a jedna od njih je i činjenica da nema tragova krovne konstrukcije. Radovi na cisterni traju tri godine, a arheološkom timu nedavno su se pridružili i restauratori.

„Pokušavamo stvoriti uvjete za očuvanje materijala koji su pronađeni u cisterni, poglavito žbuke koja je u svakom pogledu iznimna i neuobičajena, tehnički izvanredno izvedena. Cisterna je ranjiva, korjenski sustav biljaka, velike oscilacije temperature i kontinuirano protok vlage narušava statiku čvrstoće materijala, pogotovo žbuke“, objasnio nam je Krešimir Bosnić, konzervator restaurator Art Restarta, obrta za konzervaciju i restauraciju.

U Lumbardi se arheološka istraživanja provode više od 100 godina. Prvi dio Lumbarajske psefizme pronađen je slučajno, i kako to obično biva u najzanimljivijim pričama, arheolozi zapravo uopće nisu tražili taj svjetski vrijedan i važan dokument. Kako nam objašnjava dr.sc. Potrebica, arheolozima je trebalo 10 godina da usklade znanstvene podatke budući da su različiti istraživači koristili još jedan toponim – Sv. Ivan, ili Sutivan, za istu lokaciju. Nakon nekoliko godina detektivskog posla došli su do zaključka da su svi komadi spefizme, od prvog pronalasak 1877. godine, pronađeni na istoj lokaciji, baš u helenističkoj cisterni. U nadi da će ta lokacija iznjedriti neka velika otkrića, arheološka su istraživanja dobila novi zamah sredinom 2000-ih. Kao u filmu, to se i dogodilo.

Psefizma je danas preuzela glavnu ulogu na svjetskoj arheološkoj sceni, ona je kao celebrity čitavog arheološkog svijeta. Trenutno se nalazi u Arheološkom muzeju u Zagrebu, istraživanja su gotova, nova tumačenja su spremna, mnoštvo znanstvenih članaka će uskoro u tisak, a čeka je i novo sastavljanje s nedavno pronađenim, vrijednim komadom. Ipak, u Lumbardu će doći samo replika psefizme, dok cisterna ostaje dobivajući sve veći značaj.

„Razmišljamo kako spasiti, zaštititi i prezentirati cisternu. Načinjen je 3D snimak uz pomoć Sveučilišta Sjever i najmodernijeg skenera na svijetu koji je cisternu snimio s 430 milujna točaka rezolucije 1 milimetra. Cilj nam je sačuvati cisternu, ali s pogledom u budućnost. Priključivanjem udruženju Europa Nostra, Lumbarda je napravila kvantni skok na specifičnom tržištu svjetske kulturne baštine“, zaključio je prof. Potrebica.

Europa Nostra, kako je objasnio profesor, najjači je lobi za kulturnu baštinu u Europi. Upravo to udruženje dodjeljuje Europsku nagradu za kulturnu baštinu, a njihova je tajnica nedavno posjetila Lumbardu. Koliko je oduševilo ono što je vidjela i doživjela na brežuljku Koludrt svjedoči i činjenica da je prošlog četvrtka, na godišnjoj Skupštini udruženja, Lumbarda ekspresno primljena u Europa Nostru kao drugi grad u Hrvatskoj, prvi je Dubrovnik. Zadovoljavajuća utjeha za psefizmu koja se ipak nije mogla predstaviti svijetu u novom ruhu u Ateni, ali sudeći prema planovima lumbarajskog načelnika Kršinića, ova priča će imati mnogo nastavaka.

„Činjenica da smo primljeni u Europa Nostra puno nam znači i za buduće apliciranje na europske projekte budući da nas čeka još dosta arheoloških istraživanja. Lumbarrda mora zaštititi svoje spomenike, otkriti njihova značenja i staviti ih funkciju. Općina je kupila okolna zemljišta na Koludrtu, planiramo zaštiti prostor od devastacije, izgraditi karakteristične suhozide te uz cisternu napraviti informativni prezentacijski centar za posjetitelje. Naravno, izložit ćemo i novu repliku Lumbarajske psefizme“, najavio je načelnik Lumbarde Igor Kršinić koji je dugi niz godina izvrstan domaćin arheološkoj ekipi. Osim Lumbarde, radove financira i Ministarstvo kulture kojima se zahvalio kao i profesoro Potrebici i njegovom timu.

 
loading...

Izdvojeno

23. listopad 2020 10:54