Ne raduju se svi Korčulani rekonstrukciji prometnice koja vodi do Račišća. Preciznije, nitko ne dovodi u pitanje da usku otočnu cestu treba modernizirati jer se njome prometuje "na vlastitu odgovornost", no s načinom na koji se to radi i njezinim budućim izgledom ne slaže se dio Račišćana, piše Slobodna Dalmacija.
Mnogo ih je potpisalo peticiju kojom traže da se projekt preispita, no pitanje je mogu li išta više napraviti jer dozvole za gradnju ceste samo što nisu postale pravomoćne.
- Istina je da cestu treba rekonstruirati, ali nikome nije jasno da će se za to potrošiti nevjerojatnih 170 milijuna kuna ili 14 milijuna kuna po kilometru, kao da radimo novu, a ne uređujemo postojeću cestu - kaže Igra Šain Kovačević, koja, veli, da su Račišćani i mještani drugh naselja uz trasu, šokirani činjenicom da će im se izvlastiti i po tisuću metara zemlje za prometnicu koja se gradi mimo svake logike.
Zahvat je do izdavanja lokacijske dozvole u rujnu 2018. i njezine izmjene nepunu godinu kasnije predstavljan kao projekt rekonstrukcije koji obuhvaća popravak kolnika i nadogradnju pješačko/biciklističke staze na dijelovima gdje nedostaje, odnosno, gdje ih je moguće izgraditi zbog zatečene situacije. Procijenjena vrijednost projekta bila je oko 50 milijuna kuna.
Građanima nije jasno kako je iznenada došlo do dramatične izmjene projekta i povećanja troškova, te tvrde da projekt nikada nije na potpuno transparentan način prezentiran onima koji bi trebali prodati dijelove svojih zemljišnih čestica.
- Ne mareći za okoliš, na cesti postavljaju javnu rasvjetu kao da nam je noćna šetnja od elementarne važnosti. Da ne govorim o tome da će se nakon rekonstrukcije ceste na način na koji su to zamislili u ŽUC-u Dubrovnik cijeli lučki promet odvijati kroz Medvinjak i Strećicu, što će bitno poremetiti inače miran život na tom području - veli Igra Šain Kovačević.
Otočani upozoravaju da će se izgradnjom 75 uzdužnih parkirališta, za koje će se, vele, nepotrebno nasuti tri kilometra mora uz sadašnju cestu, uništiti sve plaže na tom području, ali i turizam od kojeg se živi. Iako je zakonom predviđeno da širina kolnika bude 5,50, on će na koncu imati 5,90 metara. Isti je slučaj s biciklističkom stazom koja će umjesto dva metra biti široka dva i pol.
Ugrožen je okoliš
Na tom području nema nikakve potrebe za izgradnjom parkirališta, ističu mještani, a svatko tko iznajmljuje ima obvezu gostima osigurati parkirna mjesta unutar svoga posjeda. Zbog širenja ceste srušit će se i molovi Račišćana. Istina je da su neki od njih napravljeni protupravno, što je investitoru razlog više da ih ukloni, no činjenica je da nezakonitosti u tom smislu nije utvrdila nadležna građevinska inspekcija, pa nezadovoljni Korčulani smatraju da nije poštovana procedura.
Na koncu, dio njih je izgrađen prije 1968. godine; u vrijeme kada urbanistički plan nije ni postojao.
- Ta je prometnica jednostavno predimenzionirana. Umjesto lokalne, dobit će status županijske ceste, što će sigurno utjecati na okoliš. Dojam je da se sve radi na brzinu i mimo volje građana, da bi se s radovima krenulo prije izbora te da bi se do 2023. oni mogli završiti, kako bi se do tog roka ishodovala uporabna dozvola. Cesta se financira novcem iz EU-a i ako ne bude gotova do tog roka, novac za njezinu rekonstrukciju mora se vratiti - upozorava Igra Kovačević Šain.
Nedoumice je stvorilo i to što se bez provedenog postupka zaštite okoliša krenulo u izdavanje lokacijske dozvole, a kad je elaborat na istu temu predočen na uvid javnosti, istovremeno se krenulo s javnom nabavom, kao da se, tvrde mještani, željelo preduhitriti one koji bi izrazili neslaganje s planiranim radnjama za očuvanje prirode.
- Za identitet ovih dalmatinskih naselja jedna od najžalosnijih stvari je činjenica da ova cesta predstavlja "prvi red" uz more. A otočani žive s morem, imaju barke, porat, a takvim okolnostima ovakva cesta sigurno ne doprinosi. Što će ostati od toga kad se cesta proširi u more i kada se izgrade "odmorišta"?! Kojem to Korčulaninu treba odmorište više od porta, rive i plaže? Identitet našeg otoka sigurno nije autostrada, to je više uobičajeno za neke arapske zemlje na moru - kaže arhitektica Mariana Bucat.
Opasni kolni prilazi
Radi se o projektu rekonstrukcije županijske ceste Korčula - Račišće, čiji je investitor Županijska uprava za ceste Dubrovačko-neretvanske županije (ŽUC). Rekonstrukcija bi se trebala financirati novcem Fonda za konkurentnost i koheziju (SAFU) kao pristupna cesta novoplaniranoj trajektnoj luci Polačišta.
Cesta kakva je sada povezuje centar Korčule s naseljima Strećica, Medvinjak, Žrnovska Banja, Vrbovica, Oskorušica, Piski, Kneža, Luka i Račišće.
- Preko ove ceste odvija se značajan pješački promet, naročito u ljetnim mjesecima, jer je to jedina veza između stambenih kuća i plaža. Puno je razloga "protiv" ovako planirane rekonstrukcije, toliko puno da se teško sjetiti nekog razloga koji bi toliku investiciju opravdao. Rekonstrukcija je dobrošla, ali u razumnom mjerilu - tvrdi arhitektica Bucat.
Širina buduće ceste na trasi od dvanaest kilometara će se minimalno udvostručiti, a nerijetko i učetverostručiti(!), što ne bi bio problem, objašnjava Bucat, da ona ne prolazi kroz građevinsko područje koje još uvijek nije sasvim izgrađeno, ali se očekuje da će biti.
- Budući da prolazi kroz naselja, to znači da ona nipošto ne može biti županijska cesta, već bi morala biti ulica kroz naselja - kaže, i dodaje da će za korčulanske uvjete grad imati "autocestu" na kojoj će vozači, sudeći po širini kolnika, stisnuti gas i voziti i do 90 kilometara na sat, ali će ih zato stalno "zaskakati" brojni kolni prilazi iz kojih u bilo kojem trenutku može izletjeti vozilo s privatnog parkinga.
Prema Zakonu o cestama, županijske ceste su javne ceste koje povezuju sjedišta županija s gradovima i općinskim sjedištima, te sjedišta gradova i općina međusobno, preko kojih se ostvaruje veza grada ili gradskih dijelova s državnim cestama, dok su lokalne ceste javne ceste koje povezuju sjedište grada ili općine s naseljima s više od 50 stanovnika unutar grada ili općine, ceste u urbanom području koje povezuju gradske četvrti sa županijskim cestama, ceste koje povezuju susjedne gradske četvrti međusobno.
- Očigledno je da se cesta ne može, zbog topografskih uvjeta i izgrađenosti, rekonstruirati tako da zadovoljava mjere iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama koje zahtijeva županijska cesta. Cestu bi trebalo prekategorizirati iz županijske u lokalnu te rekonstruirati prema ovom projektu, ali bez odmarališta, a naravno, trebalo bi isprojektirati novu trasu i cestu koja će zadovoljavati kriterije županijske ceste i koja će funkcionirati kao obilaznica, što je, normalno, predviđeno PPUG-om Korčule - zaključuje Mariana Bucat, piše Slobodna Dalmacija.
ŽUC: Cesta mora biti sigurna
Iz Županijskih cesta Dubrovnik stigao nam je odgovor na gore spomenute primjedbe Korčulana, kojeg potpisuje Nikola Martinović.
- Potpisivanju Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija" između Županijske uprave za ceste na području Dubrovačko neretvanske županije i Ministarstva mora prometa i infrastrukture za realizaciju predmetnog projekta prethodila je izrada Studije izvodljivosti u kojoj su od tri analizirane varijante pristupne ceste novoj luci Polačište odabrana varijanta rekonstrukcije postojeće županijske ceste. Tehničko rješenje rekonstrukcije postojeće županijske ceste Račišće – Korčula u duljini 11.74 km uvjetovano je razinom sigurnosti koju suvremena prometnica mora zadovoljiti za projektirano plansko razdoblje, a poštivajući sugestije i primjedbe lokalnog stanovništva iznesene na javnim tribinama koje je ova Uprava organizirala u postupku ishođenja dokumenata prostornog uređenja i gradnje na kojima je zahvat u više navrata javno prezentiran. Za predmetni zahvat u tijeku su dopune lokacijske i građevinske dozvole čime će se stvoriti preduvjeti za okončanje postupka javne nabave za izbor izvođača radova a potom i početak radova. Procijenjena vrijednost radova iznosi 111.000.000,00 kuna.