StoryEditorOCM
KorčulaPROMOCIJA

BAŠTINA KOJA SE DANAS RIJETKO SPOMINJE Ivan Pamić predstavio knjigu "Ilirska kraljevina"

Piše Niko Perić
18. veljače 2020. - 15:36
Korčulansko Društvo turističkih vodiča organiziralo je u dvorani Doma kulture u Korčuli promociju knjige „ILIRSKA KRALJEVINA” autora Ivana Pamića, istaknutog istraživača i povijesnog kroničara iz Vignja-Nakovana pored Orebića, koji u knjizi objašnjava nastanak, uspon i pad Ilirske kraljevine čija se baština, nažalost, do danas po svojim precima rijetko spominje kao dio hrvatske povijesti i naslijeđa Hrvata.

Uz klapu Svete Cecilije pozdravne je riječi u ime organizatora uputila predsjednica Stanka Amadeo, čestitajući Ivanu Pamiću što je tog dana položio zadnji ispit u prvom semestru na studiju Povijesti Jadrana i Mediterana, što je popraćeno čestitarskim aplauzom od strane posjetitelja. Turistički vodiči će u nadolazeću subotu biti gosti Ivana Pamića i upoznati njegove višegodišnje istraživačke lokalitete u Nakovane, kako bi se omogućilo i turistima da uz pratnju vodiča upoznavaju ilirsku povijest i baštinu, rekla je Stanka Amadeo.

Prof. Josipa Favro Kurtović iz Korčule je posjetiteljima približila životni put Ivana Pamića,rođenog u Dubrovniku 1975.godine.Do svoje pete godine živio je u Novom Zelandu, a 1980. s obitelji doseljava u Nakovane gdje je tada živjelo svega desetak stanovnika. Okružen ostacima iz prošlosti u njemu se javila ljubav prema povijesti i baštini. Nakon osnovne i srednje škole upisao je Pomorski fakultet (Viša pomorska: smjer nautika) te diplomirao 1997. godine. Tijekom studiranja na Pomorskom fakultetu 1997. pokrenuo je jedan od prvih studentskih tiskovina u Hrvatskoj, časopis Gregal, čiji je glavni urednik bio prvih deset brojeva, a 1998. objavljuje knjigu „Svi otkrivači Amerike“,zatim 2012. objavljuje monografiju „Hrvatski dom Viganj-100 godina postojanja“ i priprema još nekoliko radova. Ova najnovija knjiga „Ilirska kraljevina“ na 250 stranica autor opisuje povijesno razdoblje na ovom području i knjiga sadrži 10 originalnih povijesnih karata,30 ilustracija i preko 100 fotografija. Osim samog povijesnog pregleda autor je opisao i najvažnije od preko 1000 gradina koje su na ovom području bile aktivne za vrijeme Ilirske Kraljevine.

Vrstan poznavatelj i istraživač povijesnih lokaliteta s korčulanske strane je dipl. arheolog - Sanda Hančević iz Lumbarde upoznala posjetitelje o Psefizmi pronađenoj u Lumbardi,koja je među najstarijim pisanim spomenicima na svijetu iz čijeg se kamenog tkiva iščitava obilje dragocjenih podataka o principima grčke kolonizacijske prakse antičkih korijena današnje Lumbarde. Istraživače je, osim toga, dodatno intrigirala činjenica da se o samoj naseobini, čije postojanje Psefizma nedvojbeno potvrđuje, ne zna praktički ništa.

Srećom, Psefizma je nadživjela i svoje stvoritelje i njihov grad, ostavši sačuvana sve do naših dana kao ključni svjedok jedne davne epizode,naglasila je Sanda Hančević optimizmom kako je 2018.godina na brdu Koludrt u Lumbardi arheološka ekipa na čelu s Hrvojem Potrebicom pronašla ključan dio izgubljenog spomenika,pronađenog u helenističkoj cisterni. Svoju zaljubljenost i stručnost, koliko u knjizi, toliko i pričom uz projekciju nastanka, uspona i pada Ilirske kraljevine,autor Ivan Pamić je podario i korčulane promocijom upravo izašle iz tiska spomenute knjige. Korčula je grad kulture i kulturne baštine kazao je uvodno autor uz priču o povijesti nastanka Ilirske Kraljevine,u čijem razdoblju jadranski Iliri pod vodstvom Agrona i Teute šire svoju vlast sve do sjeverne Grčke, te stupaju na scenu kao svjetski sudionici. Upravo zbog njihove aktivnosti Rim okreće svoj pogled prema istoku. Vojna akcija Rima protiv Teute dovela je do niza lančanih reakcija koja su završila rimskim osvajanjem Istoka sve do Egipta i Mezopotamije. Da nije bilo Teute svjetska povijest bila bi znatno drugačija,jer je Kraljevinu vodila ambiciozna i energična kraljica Teuta, te njezini nasljednici,koja je zavladala ogromnim područjem od srednje Dalmacije do sjeverne Grčke usprotivivši se i moćnom Rimu.

Pamić je govorio i o Demetriju Pharaninu, kralju grčkog polisa na Hvaru i kasnijeg ilirskog suverena koji je htio okupiti u proturimski savez Hanibala i makedonskog kralja Filipa V. Upravo zbog njega Rim je zaratio protiv Makedonije. Nažalost, ilirska baština danas se ne percipira kao dio hrvatske povijesti i naslijeđa Hrvata, iako mi stanovnici Dalmacije i Hercegovine nosimo preko 70 posto ilirsko-dinardiskog gena ističe Ivan Pamić. Njegovo predstavljanje u Korčuli je i najbolji poziv posjetiti Donju Nakovanu sa Gradom, središnji plato na toj ilirskoj gradini, najveće ilirske grobne gomile promjera 20tak metara i visine 4 metara. Inače u promjeru od samo jednog kilometra sa Gradom u središtu nalazi se stotinjak ilirskih grobnih gomila.

Nakovana je tijekom kralja Agrona i kraljice Teute bila jedno od najvažnijih centara Ilirske kraljevine s koje su se kontrolirali pomorski pravci južnog Jadrana. Upozorio je i na arheološki lokalitet na otočiću Majsan,zarastao dračom i drugim raslinjem,nekoliko je puta bio protagonist povijesnih zbivanja u ovoj regiji otoka Korčule i poluotoka Pelješca. Njegov ugroženi status ozbiljno zahtijeva potrebom da se spriječi propadanje sačuvanih arheoloških ostataka. Ostaci zidova u majsanskoj uvali Lučica datiraju još iz razdoblja rimske vladavine.
19. travanj 2024 03:38