Potpora države
- Mi svoje reciklažno dvorište gradimo već osam godina. Toliko nam je trebalo za prijeći sve pravne i druge prepreke kako bi napokon dobili mjesto gdje možemo, zasad jedini u našoj županiji, odvajati otpad, tj. reciklirati ga kako bi smanjili troškove odvoza smeća, a ujedno ekološki štitili okoliš, kaže nam načelnik Općine Konavle Božo Lasić. Investiciju od 5,7 milijuna kuna odradili smo uz pomoć države koja nam je dala 4 milijuna, a ostatak su općinska sredstva. Zemljište za izgradnju ustupila je država bez naknade, ali pravi smisao ovog objekta biti će tek nakon izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje u Dubrovačkom primorju, kaže Lasić.
- Dosad smo iz prikupljenog otpada razdvajali papir, karton i staklo, govori nam direktor konavoske tvrtke Čistoća i zelenilo Pavo Arbulić. Kod reciklaže se iz otpada odvajaju tvari koje se mogu dalje obrađivati i koje mogu ponovno služiti svojoj svrsi. U prvom redu radi se o kartonu i papiru, plastici, najlonu, tetrapaku, staklu... Raciklaža se vrši tako da se na pokretnu traku doprema otpad koji se tada ručno razvrstava u kategorizirane spremnika, a ostatak je komunalni otpad koji se odvodi na Grabovicu. Za sada smo predvidjeli da na traci radi od četiri do pet djelatnika, ali mogućnosti su i veće. Kapacitet naše trake je oko dvije tone plastike dnevno, ali trenutno nemamo toliko materijala koji možemo obradit. U danu imamo u prosjeku oko 700 - 800 kg kartona, a plastike je znatno manje - ističe Arbulić.
Isplativost posla
Dodaje kako u Hrvatskoj još nije regulirano tržište otpadom.
-To treba odrediti država putem Fonda za zaštitu okoliša. Navest ću primjer papira koji se 2017. mogao prodati oko 800 kuna po toni. Prije korona krize cijena je bila 150 kuna, a sad prodavač mora platiti 150 kn kako bi netko preuzeo papir. Fond bi trebao odrediti jedinstvenu cijenu i svi bi se tome prilagodili. Nama je jako veliki problem cijena prijevoza. Prije reciklažnog dvorišta prikupili bsmo dvije tone plastike u kontejneru od 32 kubika koja bi volumenom bila dostatna za jedan veliki kamion. Cijena prijevoza do Zagreba bi nam bila znatno veća od cijene koju bi dobili za plastiku. Sada kad imamo reciklažu, možemo tu istu plastiku sprešat i tada na kamionu više ne bi bilo dvije, nego 20 i više tona. Tada je posao isplativ - govori naš sugovornik.
Napominje kako Konavle u usporedbi s drugim sličnim općinama jako puno ulažu u ekologiju i čistoću:
- Moglo bi i bolje, ali nemamo dovoljno kapaciteta sami prikupljati otpad iz cijele općine. Čistoća Dubrovnik s kojom imamo odličan odnos prikuplja veći dio Cavtata, Obod, Zvekovicu, hotele, Zračnu luku i sve kontejnere uz magistralu do granice. Na odlagalištima imamo posebne kontejnere za papir, plastiku, staklo koji svi dolaze na reciklažu. Ostali komunalni otpad odlazi na Grabovicu. Ljudi često misle kako se reciklira cijeli otpad, ali za to bi trebali imati posebne strojeve i još mnogo dodatnih ljudi. Još nitko u Europi tako ne funkcionira - ističe Arbulić-
