Ured zastupnika u Europskom parlamentu Davora Škrleca organizirao je ovog tjedna u Dubrovniku četvrti u nizu besplatni jednodnevni seminar za poduzetnice s ciljem podizanja razine sudjelovanja ženske populacije u poslovnim i gospodarskim aktivnostima Hrvatske. Polaznice su putem seminara mogle saznati iz prve ruke kako pokrenuti vlastiti posao, otvoriti i registrirati obrt, predstaviti se potencijalnim klijentima, iskoristiti prednost informacijskih tehnologija i uspjeti u poduzetničkom okruženju.
Poticanje ženskog poduzetništva visoko je na listi prioriteta Europske unije, no u Hrvatskoj na tom planu zaostajemo. Zbog čega i kako žensku populaciju možemo zainteresirati za privatno poduzetništvo?
Iako u Europskoj uniji čak 52 posto čine žene, tek 34,4 posto njih može se svrstati u poduzetnice, što nam pokazuje kako su ženska kreativnost i poduzetnički potencijal nedovoljno iskorištene kategorije unutar cijele Unije. Pojačano sudjelovanje žena u poduzetništvu osigurava ne samo stvaranje novih poslovnih mogućnosti, već i povećanje konkurentnosti među tvrtkama, a i čitavim gospodarstvima. Mislim da su se žene počele buditi i da su krenule u pravom smjeru o čemu svjedoči i veliki broj žena koje zanima kako osnovati svoje poduzeće, kako se prezentirati i prodati te žele naučiti vještine koje im u tome mogu pomoći. Na sreću, izašli smo iz krize, ali su mnoge žene za vrijeme krize ostale bez posla i to u najboljim godinama kako nije bilo adekvatnih radnih mjesta i odlučile učiniti nešto za sebe, odnosno, uzeti stvari u svoje ruke. Mlađe generacije su drugačije i njima je poduzetništvo i rizik ipak nešto s čime se bolje nose.
Je li od ulaska Hrvatske u EU lakše pokrenuti privatni posao nego ranije?
Postoje mnoge barijere u razvoju poduzetništva, od pravno-administrativnih do poreznih, ali najveće od svega su one društveno uvjetovane. Malo i srednje poduzetništvo kao nositelj većine gospodarstva u Europskoj uniji mora biti ključno i u razvoju gospodarstva Hrvatske, a žene ovdje imaju posebnu ulogu s obzirom na njihovu nedovoljnu uključenost. Hrvatska se mijenja, samim time mijenjaju se i zakoni. Od vlasti na dalje pokušava se pomoći gospodarstvu. Ne ide uvijek dovoljno brzo, ali se počelo kretati. Pozitivni pomaci su vidljivi i u novim propisima kao što su smanjenje nameta, ukidanje poreza na tvrtku, itd. Treba poticati Vladu da i dalje radi na poboljšanju uvjeta za poduzetnike, što je uostalom i najavljeno od strane premijera Plenkovića.
Koliko je žena danas u Hrvatskoj u poduzetništvu? U kojem segmentu su najuspješnije, možete li navesti neke primjere izvrsnosti?
Žene su sve zastupljenije u poduzetništvu o čemu govori i podatak o laganom porastu udjela žena koje su vlasnice poduzeća s 17,3 posto u 2010. godini na 20,3 posto u 2014. godini. Iako su se žene bavile tipičnim ženskim zanimanjima od frizera, krojačica i slično, "nove poduzetnice" bave se različitim djelatnostima od farmaceutike, savjetovanja u osobnom razvoju, uzgoja i prerade bilja, prevoditeljskih poslova, kozmetike pa sve do vođenja poduzeća koja se bave tekstilom, izgradnjom cesta, vođenjem hotela i slično.
Koji bi se EU modeli mogli preslikati na žensko poduzetništvo u Hrvatskoj? Koje bi se djelatnosti mogle dobro razvijati na području Dubrovačko-neretvanske županije?
Dubrovačko-neretvanska županija ima sve blagodati klime, mora i sunca, a i ostalih potencijala za razvoj održivog turizma. U godini održivog turizma proglašenoj od strane UN-a fokus moramo usmjeriti na gospodarske aktivnosti koje potiču otvaranje zelenih radnih mjesta. Žene bi se mogle posvetiti razvoju inovativnih uslužnih djelatnosti, proizvodnji autohtonih proizvoda i ekološki uzgojene hrane, organizaciji različitih turističkih sadržaja i zanimljivih događanja. Naravno da je konačni izbor prepušten njima samima jer sve uvelike ovisi o njihovim željama i afinitetima.