StoryEditorOCM
DubrovnikAPARTMANI SE MNOŽE, A 'GETANA' SVE MANJE – GDJE JE NESTAO SUSJED

Zaigrana djeca na ulici nekad su bila radost, a danas su smetnja

Piše Kristina Filičić Foto: Tonči Plazibat/CROPIX
23. listopada 2019. - 21:28
Kojeg li apsurda! Dok raste broj apartmana, rapidno pada broj stanovnika unutar zidina. Nekad naseljeni prostor pretvoren je u ljetno odmorište turista. Pojedini kvartovi već neko vrijeme nalik su apartmanskim naseljima, sve je podređeno turizmu, objekti, javne površine i prostori... U taj turistički cirkus trebali bi se uklopiti stanovnici. Oni koji se godinama pitaju zašto im je život skuplji 30 posto, zašto čekaju parking sat vremena, zašto se do kuće probijaju kroz nepregledne gužve, zašto im je dijete smetnja kad se želi igrati, zašto nemaju gdje kupiti potrepštine za mališane... U potrazi za boljim životnim uvjetima mnogi iseljavaju. Tko bi im zamjerio.

Zdušno smo se potrudili doći do mladih majki koje unatoč onima 'zašto' žive u Gradu i tu podižu svoju dječicu. Pitali smo stanovnike imaju li u susjedstvu male djece i često dobivali odgovor 'nemam susjeda'. Zvali na telefon poznate i nepoznate, vrtili face... kao da smo tražili iglicu u plastu sijena. Ali uspjeli smo. Pronašli čak tri mame, Teu, Nikolinu i Marijanu. Tračak nade u demografskoj katastrofi.
Sugrađanka Tea rodila je prije tri mjeseca. Kako je u Gradu imati bebu, kaže:
- Jako malo prednosti, većinom su, nažalost, nedostaci. Nema DM-a više na Pilama tako da suprug dvaput tjedno ide do Župe kupovat sve potrebno za bebu. Prevelika je gužva, pa jedino pođem do Peskarije. Mala beba u moru ljudi ne ide, gosti znaju bit nepristojni pa zaviruju u kolica, uopće nije ugodno – kaže Tea i dodaje:
- Nama je nekad bilo super, djetinjstvo u Gradu ne bi mijenjala ni za što. Danas više djecu ne možeš pustiti na ulicu da se igraju k'o prije, nemaju gdje, sve je okupirano. Sve je skuplje, ni šetnja po Gradu nije više ista, razmišljamo iselit'.
Nikolina ima četvero djece. Najmlađe je nešto starije od godinu dana.
- Sve bi bilo bolje da nema velikih kruzera, velikih grupa i gužve... meni je Grad jako drag i lijep je za djecu, nema prometa, kao da smo u kakvom dvorištu. Samo što djeca ne mogu kroz gužvu ni biciklima, ni romobilima. Nemaju mjesta ni za nogomet. Sin je igrao nogomet, pogodio ženu loptom i oštetio joj mobitel pa nam je ljuta došla na vrata, ukrala mu je loptu za kaznu. Nezgodno je sve to – kaže Nikolina. Marijana, majka dvije curice, nam dodaje:
- Nema pelena, hrane, ništa što djeci treba, sve treba donijet. A užasan je problem to tegljenje spenze, nosiš a turisti ti se ne miču s puta. Alternativa je internet, sva sreća. Možete i patate na vrata dobit'. I pelene kupujem putem interneta. Djeca svima smetaju, ako su ispred restorana ili ispred izloga, svuda su smetnja.

Najnovija posta mladih mama iz Grada je pred Kneževim dvorom, sv. Vlaho je ograđen. Skupi ih se nekad pet, šest. Jednom su slikali 15 mališana na okupu i sliku koja ih je razveselila s ponosom nam pokazuju.
Što bi mijenjale u Gradu da život bude ugodniji:
- Količinu ljudi definitivno. S time bi se i ostalo reduciralo. Da ne daju sve restoranima, nego ostave prostora za igru. Djeci to fali. A kad bi još zasadili koje stablo da ubije ovo sivilo – kroz osmijeh će mame. Park u Pilama, kažu, nije za djecu 'grozan je, šporak i prašnjav'.
- Para da je za kućne ljubimce. Uostalom i park je posto za turiste, otamo sad kreću ture. Nek' urede parkove i Gradac, otvore butige za sugrađane ne turiste. Pobrinu se za dječicu u Gradu da ne budu smetnja. Kad bi bila neka igraonica u ovo zimsko dobra, recimo u Lazaretima, da se mogu nalaziti kad vrijeme ne dopušta da smo tu vani ispred Dvora. To ne bi bilo naodmet - poručuju mame.
I dok smo pričali s njima, tri podatka nikako nisu izlazila iz glave. Jedna obitelj,a jedini su u ulici s djecom, gradi kuću u Župi. Druga je hladniji dio godine u Platu a treća razmišlja iseliti. To je nažalost jasna i čini se neizbježna slika budućnosti Grada.
U prilog tome ide i porazan podatak o broju djece do 14 godina koji još žive unutar povijesne jezgre. Udio mladog stanovništva kontinuirano se smanjuje. Prema internom popisu 2016. koji je otkrio brojku od 1557 stanovnika u zidinama, samo je 10,5 posto stanovnika od 0 do 14 godina. Udio stanovništva starog 65 i više godina je 29,6 posto, tri puta ih više nego mladih. Prenesemo li to u brojke 2016. godine u zidinama je bilo 160 djece, dok je šest godina prije bilo 100 djece više. Kad bi na tome stalo još bi bilo i dobro, no realno u protekle tri godine dosta je obitelji iselilo, novih se apartmana napravilo, a još je onih koji o iseljenju razmišljaju ili, još gore, rade na tome.
- Od početka 2019. godine uplaćeno je 11 jednokratnih novčanih naknada od 10 tisuća kuna za novorođeno dijete roditeljima koji imaju prebivalište u povijesnoj jezgri – poručuju iz gradske uprave, no ne otkrivaju koliko je naknada isplaćeno prošlih godina. Možda bi nam slika bila realnija. Znamo li da ima onih koji u zidinama žive povremeno i ova brojka 11, koliko god mi htjeli drugačije, izgleda nerealno. Dovoljno je reći kako u školi Centar svake školske godine strahuju hoće li moći upisati dva razreda prvašića sa po 19 ili 20 djece. A treba reći da u tu školu idu i mališani s Pila i Ploča pa se u razredu one iz zidina može izbroji na prste jedne ruke.

- Internim popisom stanovništva provedenim u povijesnoj jezgri Dubrovnika 2016. utvrđeno je da su 563 stana stalno nastanjena. Većina stanovnika (79 posto) je izjavila da svoj stan koristi isključivo za stanovanje. 14,4 posto iako ga koristi za stanovanje, u ljetnim mjesecima dio stana iznajmljuje turistima. Samo se 2 posto stanara izjasnilo da preko ljeta iseli iz svog stana i iznajmi ga turistima. S obzirom na veliku potražnju za smještajem u povijesnoj jezgri u ljetnim mjesecima, smatram da je broj stanara koji iznajmljuje stan djelomično ili potpuno, ipak dosta veći od navedenoga – tvrdi viša znanstvena suradnica na Institutu za migracije i narodnost te jedna od tri autorica sociološko-demografske studije 'Život u povijesnoj jezgri Dubrovnika' Sanja Klempić Bogadi. Iznosi i podatak kako je u anketnom istraživanju o kvaliteti života provedenom 2017., 22,5 posto ispitanika izjavilo da u sljedećih pet godina namjerava odseliti iz povijesne jezgre.
- Kao najčešći razlog za odluku o trajnom odlasku iz jezgre navodili su narušena kvaliteta života u jezgri. Za očekivati je da se nastavilo iseljavanje iz povijesne jezgre, te da je zbog nepovoljne dobne strukture došlo do daljnjeg smanjenja rodnosti i povećanja smrtnosti, što rezultira nastavkom depopulacije – zaključuje Klempić Bogadi.
Ako je podatak od tisuću i pol stanovnika u posljednje tri godine još aktualan, što je malo vjerojatno, do 2022. godine iz zidina će se iseliti 350 stanovnika. I to se sigurno ne odnosi na one starije životne dobi koji ionako drže prvo mjesto po brojnosti u zidinama. Zato procjene od oko 800 stanara u zidinama, koje dolaze upravo od njih samih, ako već nisu točne, bit će vrlo skoro.


U sedam godina 33.600 kuna
Za svako novorođeno dijete u povijesnoj gradskoj jezgri i na području Elafitskog otočja te Gornjih sela isplaćuje se 10 tisuća kuna. Novom Odlukom uvedena je i nova potpora roditeljima za treće i svako daljnje novorođeno dijete.
- Za treće i svako daljnje novorođeno dijete od 1. siječnja 2019. godine dodjeljuje se stalna godišnja naknada. Ukupan iznos od 33.600 kuna isplaćivat će se u jednakim godišnjim obrocima do navršene 7. godine djetetova života – poručuju iz gradske uprave.
Što se tiče ostalih mjera za staru gradsku jezgru, rade na uvrštavanju turističke ambulante u Androvićevoj ulici u mrežu javne zdravstvene službe opće obiteljske medicine. U sklopu ambulante organizirao bi se i punkt stomatološkog dežurstva za područje grada Dubrovnika. Dežurstvo bi bilo organizirano subotom popodne i nedjeljom.
Trenutno smo u fazi izrade projekta, koji vodi Dom zdravlja Dubrovnik – ističu.

Od 2.500 do pet tisuća
- Radi unapređenja mjera pronatalitetne politike Grad Dubrovnik je krajem lipnja donio novu Odluku o ostvarivanju prava na dar za novorođeno dijete kojom se povećao iznos jednokratnih potpora. Za prvo novorođeno dijete u obitelji potpora je 2.500 kuna, za drugo 3.500, za treće 5.000 kuna, a za svako daljnje novorođeno dijete u obitelji iznos se povećava za 2.500 kuna - tvrde iz Gradske uprave.
20. travanj 2024 08:07