StoryEditor
DubrovnikODUZETE NEKRETNINE|

Vlasnici stanova zaštićene najmoprimce ne mogu iseliti, a ako im i uspije dobiju ruševinu iako su u razlici stanarine izgubili i do 100 tisuća eura!

Piše Kristina Filičić
3. prosinca 2020. - 20:24
DubrovnikZvonimir Barisin/CROPIX
Vlasnici stambenih objekata u kojima za simbolične stanarine žive zaštićeni najmoprimci, desetljećima pokušavaju vratiti svoje. U onu tvrdnju da je 'privatno vlasništvo svetinja' vlasnici kojima je prošli režim oduzeo njihovo, još se nisu uvjerili.

- Gospođa je imala status zaštićenog stanara a s njom su živjele kćer i unuka uz obrazloženje da vode brigu o bolesnoj majci. Naravno, rekao sam da nema problema. No, one su izvadile i osobnu na tu adresu iako imaju stan u Lapadu. Gospođa je nedavno preminula, a one su nastavile tu živjeti. Kad sam ih pitao kad misle vratiti ključeve stana, uvrijedile su se i rekle da im treba vremena za iseliti se. Napravile su dug za struju pet i pol tisuća kuna, za vodu tisuću kuna, a stale su tu bespravno. Uglavnom uspio sam to riješiti prije 20-ak dana. Ipak su iselile – priča nam Dubrovčanin koji je u posjed stana uspio doći tek kad je zaštićeni stanar preminuo. Za stan od 87 kvadrata prva najamnina, sjeća se, iznosila je 30 kuna mjesečno a kasnije je došla na 500 kuna.
 

U minusu 100 tisuća eura


Sjeća se i kako je kao dijete s roditeljima živio u stanu od 50 kvadrata, njih četvero, dok je zaštićena stanarka živjela sama u skoro 90 kvadrata.

image
Dubrovnik
Zvonimir Barisin/CROPIX


- Moj pokojni otac je molio bi li se zamijenili, odbila je. Pokojna none je bila zaštićeni stanar i 1996. kada je je prestao instrument zaštićenog stanara, doveli smo je k nama u 50 kvadrata i vlasnicima vratili stan. Sve je do čovjeka – kaže ovaj Dubrovčanin. Ne može razumjeti ljude koji su 'svjesni da žive u tuđem, a od 1996. se nisu potrudili osigurati sebi drugi smještaj'. Mislio je tužiti državu za razliku stanarine između zaštićene i tržišne. Odvjetnik mu je izračunao da je od 1996. do 2018. godine izgubio na toj razlici stanarine 100 tisuća eura. Dodatni je problem što zaštićeni stanar nije ulagao u održavanje stana.

- Ovaj stan što mi je sad vraćen trošak je skoro kao da pravite novi stan – kaže pa kroz smijeh dodaje:
- Bilo je poziva meni kao vlasniku stana da su prozori u lošem stanju i da bi ih trebalo promijeniti, naravno o mom trošku. Dakle, dobijete 50 kuna mjesečno za stanarinu a prozor košta tisuću i pol kuna. Koja računica! Ma, bili su zaštićeni k'o lički medvjedi, što bi se trudili. Kad se pred dvije godine nešto počelo mijenjati, uhvatila ih je panika, svatko im je bio kriv osim njih samih – ogorčen je naš sugrađanin. Smatra kako je i 'država kiksala jer su mogli takvim stanarima omogućiti povoljnije kredite za stan ili naći drugi modus'.

Ni minimum
- Moj problem je zaštićeni stanar koji je socijalni slučaj. Ne plaća ni minimum minimuma koliko iznosi stanarina nego je plaćao i plaća onoliko koliko on misli da treba. Plaća 170 kuna i ne mogu mu ništa. Opet to nije neki stan ali bi bio krasan apartman. Obratio sam se gradu jer je socijalni slučaj a ja nisam socijalna ustanova pa su mi rekli tužite ga. Ali meni je poći na sud bespredmetno. On ima status jer ga je naslijedio od mame. Majka je bila dobila stan negdje u Lapadu i preselila se a njega ostavila tu i stanarsko pravo se prebacilo na njega. Poslije je on od pokojne majke naslijedio pola stana u Lapadu ali je odmah to prepisao na nepuču u roku od 24 sata – još jedna je priča Dubrovčanina sa zaštićenim stanarom.


Sve se počelo mijenjati u korist vlasnika 2018. godine Izmjenama Zakona o najmu stanova. Određeno je da se zaštićenim stanarima najamnina kroz pet godina postupno povećava, a od 2023. gube pravo na stanovanje u tim nekretninama ili mogu ostati u njima po tržišnoj cijeni najamnine. No, Ustavni sud nedavno je poništio spomenute odredbe.
- Jako loša da ne kažem nerazumna odluka jer su izmjene zakona taman počele davati rezultate. Povećanje najamnine kroz tih pet godina je bilo relativno malo, najamnina bi do 2023. dosegla tek polovicu realne, pogotovo u turističkim mjestima. Kad su počele rasti najamnine, neki zaštićeni najmoprimci koji imaju svoje vlasništvo, a takvih je 80 posto, su počeli napuštati naše stanove. Ostali su najžešći, baš oni koji imaju svoje visoko vrijedne nekretnine a bore se da privilegije koje su ostvarili nepravedno u bivšem sustavu zadrže unedogled – smatra Ivan Matetić predsjednik Udruge 'Proljeće' koja okuplja vlasnike privatnih stanova sa zaštićenim najmoprimcima pa nastavlja:

image
Ivan Matetić, Udruga proljeće
Cropix


- Desetljećima uzurpiraju tuđu privatnu imovinu, plaćaju najamnine od 100 kuna mjesečno. To je apsurdno, a 80 posto njih ima u svome vlasništvu svoje nekretnine. Učinio se pritisak na državu preko Ustavnog suda da se ove 'okupatore' dodatno nagradi da izađu iz naših stanova. Sutra će siromah koji skuplja po kontejneru plastične boce, izdvajati od usta da bi im se kupili zamjenski stanovi koji im nisu potrebni – negoduje Matetić.
 

Tužbe


Napominje kako je Ustavni sud donio i odluku da zaštićeni najmoprimci koji u vlasništvu imaju drugu nekretninu, a vrijednost imovine prelazi iznos koji bi im bio dovoljan za kupnju stanova za smještaj, nemaju pravo na zaštićeni najam.
- Poruka je svim vlasnicima koji znaju da stanar ima nekretninu u vlasništvu neka što prije krenu s tužbama i traže tržišne najamnine. Pravo za to daje slučaj jednog našeg člana koji je tužio državu za razliku najamnine između tržišne i zaštićene i dobio presudu da mu država mora plaćati razliku do tržnog najma. Značajno je u toj presudi da se priznaje čak da se stan mogao iznajmljivati u turističke svrhe što uvelike podiže iznos tržišne najamnine.

Vlasnika stanova sa zaštićenim najmoprimcima u RH je, kaže Matetić, manje od dvije tisuće. Napominje kako država ima obveze prema Europskom sudu za ljudska prava, temeljem Konvencije o ljudskim pravima, Zakona o vlasništvu i presude 'Statileo'.
- Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava trebalo je u rujnu zasjedati na temu statusa vlasnika i zaštićenih najmoprimaca u RH. Oni su dali rok državi da se očituje na tu temu i do 1. ožujka izađe s novim cjelovitim rješenjem. Hoće li naši to ispoštovati, vidjet ćemo, ali ne može ostati na ovome jer je protuprirodno i protivno svim europskim propisima i zakonima – zaključuje Ivan Matetić.

Tko se buni?
Predsjednik udruge 'Proljeće' Ivan Matetić iznosi podatke analize na otprilike tri tisuće stanova sa zaštićenim stanarima provedene u vrijeme SDP-ove vlasti.
- U 108 stanova nije stanovao nitko a nisu vratili ključ gospodaru, prosječna površina stana je bila 98 kvadrata, unutra je prosječno bilo 1,46 osoba. Čak 1068 njih je u svome vlasništvu imalo jedan stan ili kuću a živilo u tuđemu, 368 je imao dva stana ili kuće, 108 tri stana ili kuće. Sva ova njihova kuknjava i oni koji se najviše bune su upravo oni koji imaju svoje vlasništvo, ne sirotinja. Njih 20 posto koji nemaju svoje bi bili presretni da im država omogući korištenje društvenog stana po kriteriju kako ih pripada. Međutim ovi koji sami žive u 100 kvadrata, oni se bune – kaže Matetić.
loading...

Izdvojeno

17. siječanj 2021 19:01