Dubrovački akvarij u prizemlju tvrđave svetog Ivana, nakon rekonstrukcije, ponovo će otvoriti svoja vrata za posjetitelje tijekom veljače.
Imali smo priliku posjetiti ga prije službenog otvorenja i pogledati što se nova učinilo u ovom atraktivnom prostoru, koji godišnje posjeti nekoliko desetaka tisuća gostiju iz cijelog svijeta.
Rekonstruira ga Sveučilište u Dubrovniku, u sklopu kojeg djeluje Institut za more i priobalje pod kojim je gradski Akvarij, otvoren već 70 godina u istom prostoru. U njemu se nalazi oko 100 biljnih i životinjskih vrsta, a proteže se na 400 kvadratnih metara. Rekonstrukcija akvarija napravljena je u sklopu projekta 'EXChAngE', koji je sufinanciran sredstvima ERDF-a i IPA II fondova Europske unije. Uloženo je oko 3 milijuna kuna.
Odmah s ulaza blizu blagajne vidimo novost koja će prva upasti u oči posjetitelja – atraktivnu metalnu skulpturu morskog konjica visokog pet metara i napravljenu o recikliranih autodijelova konavoskog umjetnika Milija Klečka.
U prvom prostoru nova su tri velika bazena, svaki zapremine 20 do 25 kubika, u kojima revno plivaju raznolike ribe. Akvarijem nas je proveo ravnatelj Instituta za more i priobalje Nenad Antolović, koji ističe da je u tijeku prva temeljita obnova u zadnjih 20-tak godina:
- Bazeni koje smo rekonstruirali nisu puno veći od nekadašnjih koji su bili ukopani 2 metra ispod razine poda. Sada su bazeni vani, u razini očiju, čime se stvorio intenzivniji doživljaj, a posjetitelji će biti u istinskoj interakciji sa stanovnicima Akvarija – kaže Nenad pa podsjeća da su se u prijašnjim bazenima, omeđenim ogradama, ribama mogla dobro vidjeti samo leđa.
'A u njih se moglo i upasti', šalimo se, što je zaista bila teoretska mogućnost koja se, koliko je poznato, ipak nikad nije odigrala. U jednom od njih uvijek je plivala po jedna glavata želva. No, nju se više neće moći vidjeti u Akvariju jer posjetitelji nisu imali razumijevanja za njeno 'soliranje', iako je to za nju prirodno, pa su pisali negativne recenzije i doveli do odluke da se spašene želve skriju od njihovih očiju. One su tu, naime, boravile samo ako su u prirodi bile ozlijeđene i do zacijeljivanja povreda, nakon čega su redovno vraćene u more, kaže ravnatelj Antolović.
Kirnja nam je pitomo pozirala, gledajući kroz staklo ravno u nas; složila je facu kao umirovljenik kojemu kasni penzija. Jato ovrata naguralo se pred staklom poput psića da bolje vide tko ih to promatra.
Murine su bile plahije, skrivajući se u stijene i provirujući iz rupa s prijeteći otvorenim ustima. Hobotnica se najprije pravila stidljiva iza nekog kamena, da bi nedugo potom zaplivala dužinom akvarija u svoj svojoj raskoši, kao da je znala da će joj fotografija izaći u 'Dubrovačkom'. Grujevi, škrpine, ovrate, sope, kantori, kanjci, fratri, barbuni, morske mačke – nema te ribe iz Jadrana koju ovdje ne možete vidjeti izbliza. Tu su i raznovrsne morske alge i trave, te drugi stanovnici našeg mora kao što su zvjezdače i morski ježevi, a uskoro će im se pridružiti i pene. Morski konjici koji su nekada uveseljavali posjetitelje Akvarija pušteni su u more jer ih je tijekom duge obnove bilo prezahtjevno hraniti. Novi će biti dopremljeni kad Akvarij opet otvori svoja vrata za posjetitelje.
Tu su i atraktivni kostorozi, donedavno rijetko viđeni u Jadranu jer vole toplija mora. Razni morski rakovi i puževi koji inače žive na većim dubinama mogu se u Akvariju pogledati izbliza, što je u njihovom prirodnom okružju dostupno samo roniocima.
Novost je i drvena klupa od tikovine, na kojoj se posjetitelji mogu odmoriti i u miru uživati u pogledu na nekaotični, usporeni i tihi morski svijet donesen pred naše oči; posjet Akvariju uvijek je doživljaj kojim vrijedi ispuniti slobodan dan, čim više što je ulaz za domaće ljude besplatan. Naravno da se dubrovački Akvarij ne može mjeriti sa svjetskim akvarijskim atrakcijama poput Dubai Mall Aquariuma jer ovdje za to niti ima mjesta niti drugih uvjeta; ovo je atrakcija s dugom tradicijom, u povijesnom prostoru zadanih gabarita koja se samo skromno može prilagoditi trendovima.
Rekordna godina po broju posjetitelja bila je 2019. – te ih je godine njime prošlo oko 65.000. Cijena karte nije se mijenjala, niti će se mijenjati nakon obnove – za odrasle je 60 kuna, za djecu od 7 do 14 godina 30 kuna, dok se domaćima ulaz ne naplaćuje.