Sječa borova te najavljena sadnja stabala brijesta koja bi u Ulici kralja Tomislava činili drvored, izazvali su brojne rasprave među Dubrovčanima, posebno na društvenim mrežama. Odmah su krenuli komentari pa se spominje naslov poznatog horora – ‘Strava u Ulici brijestova‘ te se neki tom logikom, skloniji humoru, pitaju kad će na bivši ‘Bulevar Lenjina‘ doći Freddy Krueger, neki su skloniji sadnji maslina, zagovaraju ‘mediteransko stablo‘...
Pored sadnje 32 odrasla stabla brijesta, planirana je sadnja parternog zelenila i uvođenje sustava navodnjavanja. Očekivano trajanje radova je sedam mjeseci. Investicija je sufinancirana bespovratnim sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 276.500 eura s PDV-om, što čini 60 posto investicije. Ukupna ugovorena vrijednost projekta iznosi 457 tisuća eura s PDV-om.
Nezavisni gradski vijećnik Maro Kristić kritizirao je cijenu projekta te u priopćenju naveo:
- Građani su osuli drvlje i kamenje po novom zelenilu, čak ih toliko ne brine to što će svaka nova rupa u koju će se zasaditi stablo koštati 20.000 eura, nego ih brine to što se umjesto borova sade brijestovi koji su autohtona stabla u trebinjskoj šumi, ali ne i na našem području. Je li čudno da građane više pogađa vrsta stabla koja će se posaditi od toga jeli rupa u kojoj se sadi duplo skuplja od nove grobnice na Dubcu koje je najskuplje groblje na svijetu? (...) Odgovor na ova pitanja leži u dubokoj frustraciji građana smjerom u kojem ovaj Grad ide, a koji nudi potpunu besperspektivnost i gubitak identiteta, istaknuo je Kristić.
Bivši dubrovački gradonačelnik Vido Bogdanović je na svom Facebook profilu podijelio anegdotu, naveo je tako kako je borove posadio dubrovački krajobrazni arhitekt Bruno Šišić.
Upravitelj Arboretuma Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Trstenom, doktor znanosti Ivan Šimić, dao je svoj pogled na situaciju.
- Tamošnji borovi su bili u jako lošem stanju, bili su nagnuti, padali su. Čini mi se da su dva bora pala samo u zadnjih godinu dana i to u neposrednoj blizini, kod ‘semafora‘. Pokojni gospar, doktor Bruno Šišić jest htio ‘spustiti‘ Petku na bulevar, to je bila izvrsna ideja, ali alepski borovi ne rastu pravilno, podložni su lomovima, ispuštaju smolu... Razumijem da je mnogim građanima teško prihvatiti prizor sječe stabala, ali važno je shvatiti da se radi o uređenju grada. Na mjestu uklonjenih stabala bit će zasađena nova, što donosi dugoročne koristi. Ne treba sve promatrati isključivo negativno. Pokrenula se velika rasprava, no malo tko se raspitao o vrsti brijesta koja će biti zasađena. Riječ je o hibridnom brijestu (Ulmus ‘Rebona‘), sorti koja je otporna na sve značajnije bolesti i često se koristi za drvorede diljem Europe zbog svoje izdržljivosti i prilagodljivosti urbanim uvjetima. Osim što je vrlo otporan na bolesti, ovaj brijest također podnosi različite klimatske uvjete, uključujući sušu i niske temperature. Dodatno, brzo raste i ima gustu krošnju koja pruža dobru sjenu. Ima također stabilan korijenov sustav te se time smanjuje rizik od lomljena stabala.
- Bilo je raznih navoda da brijesta nema u Dubrovniku, ali to nije točno. Brijestovi su prisutni na mnogim lokacijama u Dubrovniku, ali ih ljudi često ne primjećuju ili ne znaju prepoznati. U Gružu, tri stara brijesta rastu između zgrada Atlantske plovidbe i Grawea, u blizini Automehanike, te iza Robne kuće Minčeta. Na području Čokolina i Montovjerne također ima značajan broj brijestova. Prisutni su i u Gospinom polju, Hladnici, kao i u blizini Doma zdravlja i Fine. Hlad kafića Tramvaj čini stari brijest. Osim toga, stoljetni brijestovi nalaze se i u Cavtatu, na rivi. Riječ je o poljskom brijestu (Ulmus minor), vrsti koja prirodno raste diljem Europe, uključujući i Hrvatsku. Koliko sam upoznat s projektom uređenja Ulice kralja Tomislava, tu će doći dosta visoka stabla pa mislim da bismo svi skupa trebali biti malo strpljivi i pustiti da vidimo kako će to na kraju izgledati. Mislim da to uopće nije loša ideja, ističe Šimić te dodaje:
- Dubrovački pjesnik Mavro Vetranović, poznat po opisivanju flore dubrovačkog kraja, također je u svojim pjesmama zabilježio brijest. U konačnici, to bi za nekoliko godina trebao biti lijepi drvored, pogotovo zato što se odmah sade velika stabla, poručuje Šimić koji je mišljenja da će odabrani brijestovi biti otporni na buru.
Iz Vrtlara Dubrovnik naveli su svojstva stabla koje će krasiti Ulicu kralaj Tomislava.
- Brijest je rod listopadnih stabala koji broji oko 40 poznatih vrsta, a u slobodnoj prirodi dolazi i do međusobnog križanja različitih vrsta brijesta. Na širem dubrovačkom području, u zajednici duba medunca i crnog jasena, raste i poljski brijest (Ulmus minor). Uglavnom se radi o samoniklim šumskim stablima, a kao ukrasno soliterno, urbano stablo poljski brijest susrećemo prilično rijetko. Krošnja poljskog brijesta je široka, a može doseći visinu i do 30 metara. Korijenov sustav je jak i dobro razvijen. Listovi su ovalni, dugački 5-10 cm, s izraženom nervaturom, pilasto su nazubljeni, lice lista je sjajno, a naličje im je dlakavo i svjetlije boje. Cvjetovi su zelenkasti, gusto skupljeni u čuperke, a stablo cvate u proljeće prije fenofaze listanja. Stablo ima minimalne ekološke zahtjeve i dobro je prilagođeno uvjetima dubrovačkog podneblja.
- Iz prethodno dostavljenog krajobraznog rješenja, saznali smo kako se uz istočnu stranu Ulice kralja Tomislava neće saditi vrsta poljski brijest, koji je sastavni dio dendroflore našeg područja, već se planira posaditi križanac između sljedećih vrsta brijestova: Ulmus davidiana var. japonica x Ulmus pumila. Navedeni hibrid brijesta, prema dostupnim informacijama, zadovoljava klimatskim i svim ostalim okolišnim uvjetima na poziciji planiranoj za sadnju. Ovaj hibrid brijesta bi prema specifikacijama trebao razviti široku, visoku krošnju stožastog oblika, dobro filtrirati čestice iz zraka, također dobro bi trebao podnositi orezivanja kao i manja mehanička oštećenja kore (promet i slično) koja su česta u urbanim sredinama. Treba naglasiti kako u Dubrovniku do sada nemamo nikakva iskustva s predmetnim hibridom brijesta te kako njihovu dobru prilagodbu datim stanišnim uvjetima ne možemo potvrditi iskustveno, napominju iz Vrtlara.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....