Hvali visine, drži se tla! Ta bi napomena trebala stajati u svakom papirnatom ili digitalnom turističkom vodiču, iako ne bi jamčila da se nezgodni padovi sa stijena, zidova i drugih uzvisina neće događati. Prvi na udaru su, dakako, furesti koji s dubrovačkim nadmorskim visinama nisu na 'ti', o čemu svjedoče čak dva pada stranaca u nepunih tjedan dana.
Otvorena nova sezona
Prvo se niz zidić Revelina nakon noćnog provoda pred zoru survao pripiti 30-godišnji Nijemac. Pretpostavlja se da je izgubio ravnotežu, pao na pločnik s visine od 3 metra i ozlijedio glavu, srećom bez kobnih posljedica. Dobro je prošla i mlada strankinja koju su par dana kasnije pokraj Golubove špilje spasili lokrumski vatrogasci. Djevojka je bila na turi s kajacima, uspela se na hridi i nezgodno pala na leđa i trticom lupila o stijenu. Vatrogasci su je gumenjakom prevezli do porta gdje je preuzelo vozilo Hitne pomoći i odvezlo do dubrovačke Opće bolnice.
Takva 'ruta izvlačenja' je uobičajena kod težih ozljeda o kojima u Rezervatu Lokrum vode redovitu evidenciju. Voditelj Službe za zaštitu od požara Vlaho Brautović ističe da se na Lokrumu, s obzirom na veliku fluktuaciju izletnika, ozljede događaju svakodnevno. I nisu rezervirane samo za strane državljane. Sjeća se kako je jedna gospođa iz Grada na Lokrumu pri skoku u more slomila kuk, a jedan njezin sugrađanin se poskliznuo na puteljku i završio na šivanju glave. Pamti i slučaj stranog turista koji je otkinuo prst na Mrtvom moru, udarivši o stijenu dok je skakao.
- Lani smo zbog pandemije kasnije otvorili pa je bilo manje ozljeđivanja, ali zato 2018. i 2019. skoro nije prošao dan bez ogrebotina, uboda, padova, što stranaca, što čeljadi iz Grada. S naše strane pazimo da sva kritična mjesta nad provalijama budu propisno ograđena, od Portoča gdje nema stabala, preko Bunkera do kupališta na stijenama gdje su postavljene i ograde i skalice na ulazak u more. No, treba uzeti u obzir da je prostor otoka na površini od 72 hektara, pa su intervencije neizbježne s takvom konfiguracijom terena – govori nam Brautović.
Na pitanje bi li s obzirom na učestalost lakšeg i težeg ranjavanja posjetitelja na Lokrumu trebalo uspostaviti sezonsku ambulantu, navodi primjer studenata koji su s položenim ispitom iz prve pomoći putem dubrovačkog Crvenog križa vrlo kvalitetno radili na otoku i opravdali angažman.
Ništa od zidina noću
Osim Rezervata Lokrum, točka povećanog rizika za sigurnost (i život) svakako su i gradske zidine. Svakog ljeta s portala i društvenih mreža užasnu nas fotografije mladih turista koji rade selfieje s ruba tvrđava. No takvi avanturisti su više izuzetak nego pravilo, kaže nam Maro Kapović, tajnik Društva prijatelja dubrovačke starine koje skrbi o gradskom fortifikacijskom sustavu.
- Svi posjetitelji su upozoreni da u obilazak gradskih zidina idu na vlastitu odgovornost. Na svim kritičnim mjestima istaknute su naše obavijesti o opasnosti koje im prijete ako se budu naginjali. Radimo sve što možemo na preventivi. Prije četrdesetak godina unutarnjih ograda na zidinama nije bilo, u ophod se išlo bez ikakve zaštite, no s konzervatorima smo uspjeli dogovoriti postavljanje sigurnosnih barijera, zaštitnih lanaca i ograda. Primjerice, na dijelu prema Minčeti sa sjeverne strane podignut je zidić koji u prošlosti nije postojao, no uvijek pazimo da se ne naruši sklad znamenitosti – kaže nam Maro Kapović i objašnjava zašto gradski miri 'rade' samo dok ima dnevnog svjetla:
- Noćni posjeti su isključeni upravo zato da bi se izbjegli padovi i ozlijeđivanja mladih koji često u kasne sate hodaju okolo pripiti, kao neki dan onaj Nijemac koji je pao s ograde Revelina. Naravno da će se uvijek naći onih koji se žele slikati na visini ili hodati po rubu, to vam je zakon velikih brojeva, u dobrim godinama milijun i 300 tisuća turista popne se na zidine dulje od 2 kilometra, naprosto netko mora učiniti nered. No, ipak je to rijetkost. Otkad sam ja u Malom vijeću, pamtim samo da je jedno malo dijete palo unutar skala u Minčeti, na sreću s male visine. Bio je i jedan stariji američki turist koji je 2019. sa zidina upao u klaustar franjevačkog samostana i teško se ozlijedio, srećom bez kobnih posljedica – prisjeća se Kapović incidenata na popularnoj gradskoj znamenitosti. Napominje ipak kako je većina posjetitelja disciplinirana i poštuje propisane mjere zaštite.
Zahvalni Španjolac
Gradsko društvo Crvenog križa tijekom sezone često se susreće s ozljeđenim turistima, ne samo na zidinama i hridima, već i s neopreznim kupačima na plažama. Ravnatelju Društva Živku Šimunoviću u sjećanju je posebno ostao slučaj španjolskog turista koji se pri padu s lokrumskih stijena sav oderao. Nakon intervencije mladih spasilaca Crvenog križa koja je uključila i stručnu bandažu, ispostavilo je da je unesrećeni Španjolac kardiolog, te da ima sve same pohvale na način zbrinjavanja.
- Nažalost, nije rijetkost da moramo priskakati upomoć ozlijeđenim posjetiteljima. Imali smo dosta primjera nezgodnih skokova s visine, primjerice na plaži na Bellevueu. Gradske zidine su tradicionalno opasne, ne samo zbog 'visinske razlike', nego i zato što neki turisti pođu u japankama pa se poskliznu i padnu. Bude i pustolova koji se penju po Gracu, trče po strminama, skaču po zidovima. Teško je, skoro nemoguće, spriječiti takve nezgode – veli Šimunović i najavljuje kako će se, sukladno financijskim mogućnostima (prije pandemije iznos se kretao oko 200 tisuća kuna), i ove sezone organizirati 'Crveni križ u Gradu', program dežurstava mladih volontera na Stradunu i zidinama za prvu pomoć gostima i preventivu eventualnih neželjenih nesretnih slučajeva koji se, dakako, ne iscrpljuju samo na gradskim znamenitostima.
Dubrovčani još dobro pamte slučaj Jennifer Walsh, 22-godišnje službenice banke iz Škotske koja je prošle jeseni nezgodno pala s balkona apartmana u Dubrovniku i čudom izvukla živu glavu nakon dana provedenih u medicinski induciranoj komi. Jennifer je uz dva prijeloma lubanje, zadobila i krvarenje na području mozga, slomljenu ključnu kost, probušeno plućno krilo, prijelom ručnog zgloba, a slomila je i sva rebra na lijevoj strani tijela.