- Divlje šparoge su preskupe? Pa što, počnite ih sami uzgajati! To može svatko tko ima vrt. Carsko jelo starog Rima možete imati u vrtu i na svom stolu!
Ovako bi u najkraćemu mogla glasiti poslovna krilatica Istranina Šime Martinovića, inženjera strojarstva i velikog promicatelja divlje šparoge kojeg su nedavno otkrili i ‘šparogari’ s krajnjeg juga Lijepe naše. Popularnosti je kumovalo i gostovanje kod popularne HTV-ove vrtlarice Kornelije Benyovsky, ali i velika posvećenost misiji širenja delicije kojoj u prirodi upravo počinje sezona:
Izložio se poskoku
- Moj projekt je krenuo iz Istre, proširilo se po Kvarneru a onda nas je kontaktirala jedna gospođa iz Čilipa i naručila šparoge, pa se javio gospodin iz Brgata Donjeg i gospođa iz Zatona, a onda je nešto sadnica po pozivu otišlo i na Lopud. Kad sam vidio da postoji interes, kontaktirao sam Vašu županiju radi promocije. Uputili su me pročelniku za poljoprivredu Konavala Perici Pušiću, a vaše žene poduzetnice pomažu mi organizirati predavanja 2. i 3. travnja kod vas – najavljuje Martinović kojega pitamo kako je odlučio kultivirati divlju biljku:
- Kod nas u Istri je to velika delicija, svi je beru ali nije baš dostupna. Kako ih oko kuća nije bilo, ja sam išao i po 5 kilometara u divljinu u potragu. Imao sam par puta bliski susret s poskokom, zamalo me odozgo ugrizao za glavu kad sam jednom brao šparoge ispod zida. Rekao sam tad sebi, ‘nećeš više u šumu i šikaru brati, moraš uzgojiti divlju šparogu u vrtu’. I uspio sam. Uopće nije komplicirano, samo je malo duži ciklus uzgoja. Naglasak je na ekologiji, koriste se tetrapaci kao izolacijski materijal topline radi aluminija i maksimalno iskoristiv oblik za zalijevanje – priča nam sugovornik rođen u Zadru, s adresom u Labinu.
S maslinom i ovcama
- Dubrovčanima ću pokazati benefite društvenog poduzetništva, od sjemena do sadnice. Sadnjom podižu i prihod u maslinicima 25 do 30 posto. Ljudi koji kupe sadnice u roku od tri godine mogu ići na plantaže. Praktički trebaju samo poslušati predavanje kako se bere sjeme, kako se radi sertifikacija i ne bi trebalo biti problema. Šparoga jest trajnica koja trpi polusjenu, ali bi joj koristili agrosolari iznad mjesta gdje raste. Tu bi mogle pasti i ovce. Time bismo riješili sinergiju tehnike, biljaka i životinja - uvjeren je Šime koji tvrdi da se uzgojenu šparogu može ‘tempirati’ tako da bude svježa usred turističke sezone. U Hrvatskoj je već osposobio tri rasadnika, a osmislio je i distribuciju.
- Na sjenovitim površinama gdje mnogo toga ne opstaje šparoga može biti faktor koji će prevagnuti. Ispod stabla masline nakon 4 do 5 godina možete dobivati kilogram šparoga. Šparogu kao specijalitet možemo imati cijelu godinu, što se reflektira na turizam. Par gospođa s OPG-ova kaže mi da bi radile delicije od šparoga pastu, raviole, juhe i koncentrate. Tako bismo mogli utemeljiti kompletno novu poljoprivrednu granu i profitabilnu djelatnost. A uz današnje razvijene dostavne službe kroz 24 sata svježa šparoga stiže na destinaciju, recimo u Michellinove restorane - veli uzgajivač koji je nakon 17 godina bavljenja šparogom došao i do terena i do akademske zajednice. Taj predavač praktičnih kolegija na Veleučilištu u Rijeci ljubav prema šparogi prenio je i najmlađima, u dječji vrtić Sukošan, osmoljetku na Pašmanu...na tisuće sadnice već su posađene u Lošinju, na Krku i Cresu, a čekaju i buduće plantaže u najjužnijoj županiji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....