Svetom Vlahu se utječu i oni koji tvrde da ne vjeruju. To je pravo ozračje svetaca

U kakvom ozračju Stonjani dočekuju Festu sv. Vlaha?

Teško je riječima opisati ozračje u kojem se dočekuje Festa. Ona se osjeća i rekao bih živi svakodnevno sa svojim Parcem. Sve što se događa, svakodnevni život koji se odvija u znaku je, bilo izravno ili neizravno –"Prije i poslije Feste sv. Vlaha". Naravno, posebno ozračje se osjeća u vrijeme same Feste. U ove svečarske dane lica su ozarena, srca puna dobrih vibracija, smiješak na raspjevanim usnama, sve odiše pozitivnim ozračjem. U međusobnim susretima ovih dana prve riječi, upiti i odgovori

odnose se na sv. Vlaha i samu Festu. Naš Parac je u tim svečarskim trenucima na poseban način s nama i među nama.

Koliki je značaj parčeva dana u tom pelješkom mjestu?

Svakako je značajan. U našem Stonskom dekanatu, kojem pripada i Mljet, slavi se i u Babinom Polje, te na Pelješcu u Janjini. Sveti Vlaho kao zaštitnik i te kako znači puno svima nama. Kako na društveno kulturnim razinama, tako napose na duhovnoj vjerskoj razini. Svojom prisutnošću u vrtiću, školi, u političkom životu, u svakodnevnoj komunikaciji, sigurno ima veliki pozitivan utjecaj na sveukupnu zajednicu, ne samo onu vjerničku. Svetac je to kojem se utječu i oni koji, barem tvrde za sebe, da ne vjeruju. A možda su bolji vjernici od nas. To je djelovanje i ozračje svetaca, koji mi ponekad ne prepoznajemo, ali osjećamo sveukupno pozitivno ozračje. Ne pamtim da sam, bilo u Dubrovniku, Mlinima gdje sam bio ili u Stonu ikada čuo spomen sv. Vlaha u bilo kakvom negativnom kontekstu. S kojim li ga se samo poštovanjem i pobožnošću spominju naši pomorci, naši iseljenici diljem svijeta. To je taj pozitivan značaj našega zaštitnika i biskupije i župe.

Kako teku pripreme za Festu, je li se u nečem razlikuje od dubrovačke Feste?

Pripreme za Festu dijelom su slične kao u Dubrovniku. Od izbora festanjula koji po župama Stonskog dekanata, a i šire raznose plakate programa i proglasa, do duhovne pripreme kroz trodnevlje. Sam program otvaranja Feste počinje u 16,00 blagoslovom svijeća, ophodom prema crkvi Imena Isusova na preuzimanje barjaka bratovštine Presv. Oltarskog sakramenta. Zatim je povratak procesije pred crkvu sv. Vlaha. Otvaranje Feste proglasom – čitanje Lausa, podizanje barjaka na jarbol uz himnu sv. Vlaha, puštanje golubica i čitanje čestitki. Slijedi sv. misa i grličanje. Sutradan proslava započinje u 9,30. Festanjuli i limena glazba dočekuju barjake kod Solane. Potom je svečana sv. misa. Poslije sv. mise je procesija oko Stona s kipom sv. Vlaha. U procesiji se nosi ruka i moćnik sv. Vlaha. Nakon procesije, ispred crkve je izvijanje barjaka. U procesiji sudjeluju svi vjernici, nitko ne prati procesiju sa strane. Sama procesija bude doista dojmljiva, dostojanstvena i pobožna. To odmah uoče i oni koju se nađu na Festi "slučajno". Posebnih kulturnih programa u sklopu same proslave uglavnom nema, osim ako je u programu vrtića i škole. No, ove godine smo u kontekstu proslave organizirali predstavljanje knjige "Sažete poruke o pravovjerju i krjeposnom životu" Grgura iz Nareka, koju će predstaviti sam auto knjige nadbiskup Nareg Alemezian, uz dr. sc. Vinicija Lupisa i dr. sc. prof. Ivana Bodrožića.

Kakvo je stanje u sakralnim objektima na stonskom području, jesu li

neki projekti u planu?

Sami sakralni objekti – crkve i kapele većinom su u dobrom stanju, osim crkvice Male Gospe u Supavu. Prošle godine pristupili smo izradi projekta za obnovu, te se nadamo, kada dobijemo suglasnost konzervatora, da ćemo ove godine napraviti barem konstruktivnu sanaciju. Dvije crkvice trebaju manje zahvate na sanaciji krovišta. Gospa od Lužina obnavlja se pod vodstvom konzervatora. Treba unutarnje uređenje, kao i na crkvi sv. Liberana u kojima još uvijek ne možemo slaviti mise.

Dolazi li dio Stonjana na dubrovačku Festu?

Odlaze neki Stonjani i do Dubrovnika na Festu, ali svakako većina ih ostaje ovdje. Ovdje na Festu dođu neki iz Dubrovnika i iz Župe dubrovačke. Neke primijetim, a neki mi se i jave. Budući je naša župna crkva u ovoj Svetoj godini dobila status Jubilejske crkve, a to znači da tko je pohodi i ispuni uvjete, može dobiti potpuni oprost. Tako da ove godine očekujemo i više hodočasnika za Festu. Hodočasnici su je već počeli posjećivati. Neki i sa svojim svećenicima duhovnim voditeljima.

Vaša poruka vjernicima za predstojeću Festu sv. Vlaha?

Poruku za predstojeću Festu dijelom ću ponoviti. Naime, naglasio sam kako smo kroz povijest prolazili, a i sada prolazimo kroz mnoga, velika iskušenja, ali i još snažnijih ohrabrenja, a naš zaštitnik je uvijek bio, jest i ostat će uz nas, kako uz vjerni narod svega puka Stona, biskupije dubrovačke i uz hrvatski narod naš diljem svijeta. Ovih dana kada ga svečano častimo i s njime se radujemo, poštovanje i zahvalnost mu iskažimo za svu zaštitu i pomoć koju nam već stoljećima zagovorom svojim iskazuje, te nam i dalje, kao hodočasnicima nade ispravan put pokazuje. Svima u domovini Hrvatskoj, pomorcima, iseljenicima, prijateljima

diljem svijeta čestitam Festu uz obilje Božjeg blagoslova. Živio sv. Vlaho!