StoryEditorOCM
DubrovnikA HITNA GA NEMA

Što kažu dubrovački frizeri i kozmetičari o beneficiranom radnom stažu: ‘Trnjenje ruku, pate noge, leđa i ramena....‘

Piše Kristina Filičić
25. ožujka 2025. - 18:41

Zbog učestalih i raznolikih profesionalnih oboljenja specifičnih za frizersku i kozmetičarsku struku za ta će se zanimanja zatražiti beneficirani radni staž. Jedan je to od osam zahtjeva Ceha frizera i kozmetičara Hrvatske obrtničke komore koji su doneseni radi unapređenja te rastuće struke, a koje će uputiti nadležnim tijelima. Nastavit će se, što je također među zahtjevima, inzistirati na osiguranju ruku frizera, kozmetičara i pedikera kao sredstva rada, uz povoljnije tržišne uvjete osiguranja preko zajedničke police. Smatra li da je rad u frizerskom ili kozmetičkom salonu osobito težak i štetan za zdravlje da bi zaposlenici iz spomenute branše imali pravo na raniji odlazak u mirovinu, pitali smo frizerku Dianu Carević iz Ceha frizera i kozmetičara Udruženja obrtnika Dubrovnik.

image

Diana Carević iz Ceha frizera i kozmetičara Udruženja obrtnika Dubrovnik

Cropix/

- Svaki posao ima svoju težinu. Ne znam tko je to predložio baš za frizere. Možda zvučim smiješno, podržavam svoju struku ali ne bih je ekstra izdvajala od ostalih zanimanja. Naravno, bilo bi mi drago da to bude ali dosta je obrtnika koji rade svojim rukama, kojima su ruke novac, i nismo mi frizeri jedini koji privređujemo rukama. Recimo, kirurgu su jako potrebne ruke. Ne bih htjela nas frizere izdvajati kao neke ekstra, svaka žena može bez frizure, to je svojevrstan luksuz, a kad se čovjeku nešto dogodi, kirurg je nužan. Ne znam hoće li se frizeri složiti sa mnom, vjerojatno će mnoge frizerke ‘graknut‘ na mene, ali ja sam realna, svaki posao je zahtjevan i iziskuje i psihički i fizički napor i opterećenje. Cijenim svoj posao ali meni se čini da je to nemoguće – iskreno će ova dubrovačka frizerka pa nastavlja o težini zanimanja:

- Naravno, izloženi smo isparavanjima i kemikalijama zbog čega bi trebali dobiti neki benefit. Stajanje na nogama, problem se venama. Jako puno frizerki je alergično na sastojke u tim preparatima, dolazi do ekcema, guljenja kože..., a tek problem s ramenima jer mi sve radimo iz ramena. Leđa, ramena sve to pati. Problem trnjenja ruku ali to je sve zbog raznih položaja pri obavljanju ovog posla, koji su neprirodni. Ali, vjerujte, najteže je biti psiholog u salonu, to je toliko psihičko opterećenje.

Sugovornica zaključuje kako bi beneficirani radni staž svima dobro došao, pogotovo ženama koje nakon završetka posla kod kuće čeka novi posao.

Pravo na beneficirani radni staž moguće je ostvariti na 43 radna mjesta na kojima su uvjeti rada posebno teški i za zdravlje štetni, primjerice: rad u željezarama, proizvodnji nafte, proizvodnji građevnog materijala, proizvodnji kamene vune, kamenolomu, prometu, ljevaonicama... Na popisu je još 13 zanimanja u općem sustavu te 10 zanimanja po posebnim uvjetima: vojnici, policajci, vatrogasci... Budući da fiziološke funkcije organizma nakon određenih godina života opadaju čime je onemogućeno uspješno obavljanje posla, pravo na beneficirani radni staž imaju i piloti, ronioci, plesači, baletani, operni pjevači...

Zvuči nestvarno ali hitna medicina jedina je žurna služba koja još uvijek nema pravo na skraćeni radni vijek. Djelatnici hitne medicinske pomoći organizirali su svojevremeno i prosvjede za skraćenje radnog vijeka no njihova nastojanja još nisu urodila plodom, iako i ptice na grani znaju koliko je njihov posao izrazito stresan, opasan i odgovoran.

image

Luka Lulić, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije

Cropix/

- Posao je vrlo stresan, ne samo vozača hitne, nego i timova i doktora medicine i medicinskih sestara, oni svašta prožive i vide. Iako, mogu iz iskustva u Zavodu reći da je većina vozača kada dođu do 65. godine života i kada bi trebali ići u starosnu mirovinu, zainteresirana još raditi. To se malo kosi sa njihovim zahtjevima ali ja ih podržavam. Stresno jest, fizički naporno pogotovo. Ako trebaju nositi pacijenta, a sa 65. godina ste već u malo manjoj snazi nego kad ste bili u srednjim godinama. Fizička snaga nije kao što je bila, a stres svakako utječe. Nije lako gledati tešku prometnu gdje su unesrećeni mladi ljudi, djeca – kaže Luka Lulić, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije o težini posla hitnih medicinskih timova.

20. travanj 2025 07:42