- Nećemo reći da je situacija kritična, ali neugodna svakako jest. Tlo se može zatresti za 10 minuta, a može i za 20 godina, ta je neizvjesnost psihološki najteža. No, Grad je lani donio niz akata važnih za prevenciju, a s njima i Plan djelovanja kao najvažniji dokument koji obuhvaća i postupanje u slučaju potresa. Taj plan propisuje točne upute o ljudstvu, opremi i strojevima koji sudjeluju u sanaciji posljedica potresa. U Gradu također imamo operativne snage, vatrogastvo, HGSS i Gradsko društvo Crvenog križa, a sa svojim zadacima su upoznate i pravne osobe u vlasništvu grada, Vrtlar, Čistoća, Boninovo... Plan obuhvaća i Tehnogradnju, Elektrojug, građevinare...- govori načelnik Stožera Civilne zaštite Grada Dubrovnika Stjepko Krilanović.
- Svi su oni u planu preventivnog djelovanja, budući da je potres katastrofa velikog intenziteta koja u kratkom vremenu izaziva velika razaranja. Kod potresa je, naravno, moguće i razaranje infrastrukture hitnih službi, pa u tom slučaju računamo na pomoć Splita, Rijeke i Zagreba kojima bismo mi u istoj situaciji išli u ispomoć – govori Krilanović i savjetuje Dubrovčanima kako se ponašati u slučaju ovakve elementarne nepogode:
- Ljudi su različiti, netko će histerizirati, a netko stanje shvatiti banalnije nego što jest. U svakom slučaju, treba se ponašati u skladu s preporukama Ravnateljstva Civilne zaštite i Grada Dubrovnika. Osnovne smjernice su na web stranicama, bolje je odvojiti malo vremena i proučiti ih nego bezglavo izlijetati iz zgrada. Dodao bih kako je u slučaju novog jačeg potresa preporučljivo iskopčati struju, vodu i plin i ostati u zgradi ispod stola ili dovratka...samokontrola je ključna, kako ne bismo ozlijedili sebe i druge– ističe načelnik dubrovačkog Stožera CZ.
- Grad Dubrovnik je, kaže, izradio i evakuacijski plan koji određuje tko, u kojim uvjetima i s kojim resursima evakuira stanovništvo. U ovom slučaju ide nam na ruku što je posezona. Da su ljetna prometna zagušenja, bilo bi neusporedivo teže evakuirati, primjerice, povijesnu jezgru. Stanje olakšava nažalost i to što je unutar zidina ostalo malo ljudi...naravno, preporuka svima je da kod podrhtavanja tla ne smiju stajati u uskim ulicama zbog opasnosti od pada crjepova s krovišta – ističe Krilanović.
Prema njegovim riječima, evakuacijski putovi iz spomeničke jezgre dobro su poznati: Vrata od Pila i Ploča su dva izlaza, a treći je iznad Prijekog prema Boškovićevoj.
- Kod evakuacije službe poput HGSS-a i Crvenog križa usmjeravaju građane prema mjestu stanovanja. Primjerice, ljudi s prve polovice Straduna išli bi prema Vratima od Ploča, a s druge prema Pilama. Sve je razrađeno tako da nema mjesta panici – objašnjava naš sugovornik kojega pitamo i kakvo je stanje s dubrovačkim skloništima:
- Prema novom zakonu, skloništa nisu pod ingerencijom Grada. Da bi bila u boljem stanju nego prije desetak godina, ranije su dana na korištenje različitim udrugama, no u svakom se trenutku mogu ponovno aktivirati. S tim da treba znati kako su u slučaju potresa primarna šatorska naselja. Ljudi uplašeni potresom teško će se vratiti u zgradu, stoga su u igri otvoreni prostori. U Dubrovniku je za to predviđeno koristiti igrališta kod sportske dvorane, a šatore za potrebe zbrinjavanja stradalnika imaju i Grad i Županija - kaže načelnik Stožera Civilne zaštite Grada Dubrovnika Stjepko Krilanović.
StoryEditorOCM
DubrovnikSTOŽER CIVILNE ZAŠTITE GRADA DUBROVNIKA
STJEPKO KRILANOVIĆ U slučaju potresa, poznati su evakuacijski putovi i 'adresa' šatorskog naselja
26. studenog 2019. - 14:38