StoryEditorOCM
DubrovnikTREBA PAZIT‘ GLAVU

Stiže novi toplinski val. Dubrovački stručnjaci govore o tome na što paziti tijekom ‘crvenog alarma‘: ‘I mladi i zdravi znaju se prevariti kod ovih stvari...‘

Piše Kristina Filičić
10. srpnja 2024. - 09:09

U predstojećim danima zadesit će nas ogromna žega. DHMZ je već za sutra upalio crveni meteoalarm za cijelu obalu. Među tri grada čiji će se stanovnici ‘topiti‘ na visokim temperaturama je i Dubrovnik. Toplinski val donijet će izrazito vruće dane i vrlo tople noći. Budući da vrućina utječe na zdravstveno stanje, posljedično jača i pritisak na službu hitne medicinske pomoći.

image
Tonci Plazibat/Cropix

- U prosjeku bude do 20 posto više intervencija koje su većinom vezane za posljedice toplotnog udara. U sezoni nam se ionako, uz duplo više ljudi i pet puta veći cestovni promet, broj intervencija poveća, bar za 50 posto nego inače. Pa još 20 posto zbog velikih vrućina. I bolnici je delikatno u njihovom Objedinjenom hitnom prijemu jer opet svi pacijenti tamo završe – kaže Luka Lulić, ravnatelj županijskog Zavoda za hitnu medicinu pa apelira na opreznost jer, budu li se ljudi pridržavali pravila ponašanja uslijed velikih temperatura, povećanje broja intervencija Hitne mogu svesti na minimum.

image

ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije Luka Lulić

Arhiv Dv/

- Stvarno nije vrijeme u neke ure obilazit zidine ili primjerice planinariti u podne poviše Orebića na Sv. Iliju – poručuje Lulić i nastavlja:

- Nije preporučljivo boraviti na suncu od 10 do 17 sati, pa ni odlaziti na kupanje ako niste u debeloj hladovini. Treba se redovito hidrirati, naravno vodom, mineralnom i prirodnim sokovima. Izbjegavati fizički rad tko može, čak i sport na otvorenom, bar u najtoplijem dijelu dana jer ljude često prevari kad su mladi i zdravi, odu na sunce i dobiju sunčanicu ili ostanu bez svijesti. Visoke temperature su naročito opasne za populaciju starije životne dobi, kronične bolesnike i djecu.

image

Dr. Orsat John, specijalist obiteljske medicine i predsjednik KoHOM-a DNŽ

Božo Radić/cropix

Toplinski udar i vrućica su klinička stanja koja nastaju uslijed izlaganja visokoj temperaturi, a nažalost, zadnjih godina smo zbog klimatskih promjena izloženi jako visokim temperaturama, kaže dr. Orsat John, specijalist obiteljske medicine.

- To je loše za ljude koji se u pravilu ne čuvaju, nego se izlažu fizičkim naporima tijekom najvećih temperatura, kod kroničnih bolesnika koji se u tom dijelu dana nepotrebno izlažu vrućini. Tijelo ima mehanizme s kojima regulira temperaturu tijela, međutim kod dugotrajne izloženosti ti mehanizmi, znojenje i širenje krvnih žila, zakažu. Izrazito naraste temperatura tijela i potom se događa vrućica koja je blaža posljedica izlaganja visokoj temperaturi ili teži oblik poremećaja - toplinski šok. Simptomi tog šoka su crvenilo lica, visoka temperatura tijela, vrtoglavica, mučnina, povraćanje, lupanje srca pa do različitih poremećaja svijesti i težeg disanja – kaže obiteljski liječnik i dodaje kako zbog izloženosti visokih temperaturama može doći i do konfuzije.

image
Mario Todoric/Cropix

Najugroženiji u ovakvim vremenskim (ne)prilikama su kronični bolesnici osobito oni sa srčano-žilnim bolestima, plućni bolesnici čak i bolesnici s neurološkim bolestima, nabrajana dr. John pa savjetuje da se sve što se može, obavi u ranojutarnjim satima ili kasno poslijepodne da se ljudi nepotrebno ne izlažu u najvrućem razdoblju dana.

A kad treba zatražiti liječničku pomoć?

- Ako dođe do izrazitog pogoršanja osnovnog stanja odnosno bolesti. Kod simptoma termalnog šoka, kada osoba nije ni sposobna pozvati liječničku pomoć nego će to učiniti netko za nju. Liječnika u pravilu ne treba kontaktirati osim ako se ne razviju ozbiljni simptomi – kaže dr. John. Nije primijetio da obiteljski liječnici za izrazito vrućeg dana prime više poziva pacijenata tijekom radnog vremena nego što je uobičajeno.

image
Paun Paunovic/Cropix

Nakon ovih savjeta, sve je jasno. Ne izlažite se visokim temperaturama za toplinskog vala, stvarno nema potrebe. Držite se hlada ili ako je moguće klima uređaja. U najvrućem dijelu dana izbjegavajte brčkanje u moru i prženje na suncu, jednostavno nema smisla zbog želje za preplanulim tenom završiti s opeklinama. Uostalom, temperatura mora je između 25 i 27 stupnjeva pa i nije neko osvježenje. Možda pripomogne i hlađenje u vidu mokrog faculeta ili kanavca, kako se kome svidi, pa na vrh glave, potiljak... Moskar nek vam je pri ruci, bava od njega spašava. Potrebno je piti dovoljno tekućine, vode prvenstveno, i onda još malo. Ako baš morate na sunce, nek vam izbor bude bijela lagana odjeća. Šešir i sunčane naočale, kao i krema što većeg zaštitnog faktora, u ljetnim su danima ‘must have‘. I držite se hlada.

10. srpanj 2024 09:18