Povodom Dana žena, dubrovački SDP poslao je priopćenje za medije:
Osmi Mart je dan kada mi žene dižemo glas jer nas se danas najbolje sluša kada govorimo. Dan kada razgovaramo, raspravljamo, donosimo zaključke, kada naglašavamo razne oblike diskriminacije žena.
Danas o neplaćenom kućanskom radu.
Po dostupnim podatcima istraživanja, 83 posto rutinskih kućanskih poslova bez ikakve naknade obavljaju žene, dok samo u 0,4 posto veza, primarno muškarci obavljaju tu vrstu svakodnevnog rada.
Zaposlene žene na ove aktivnosti troše trostruko više vremena nego njihovi partneri, a tijekom jednom tjedna provedu oko 24 sata u aktivnostima vezanim za brigu za djecu, dok njihovi partneri na iste aktivnosti provedu 2,5 puta manje vremena.
Standardni kućni poslovi, su nevidljivi rad, mnogim ženama druga smjena. Nema plaće, satnice, norme, niti godina staža. A sigurno niti kolektivnog ugovora niti sindikata.
Razmjeri i posljedice opterećenja kućanskog rada se premalo istražuju, a velika su prepreka ženama u postizanju ekonomske neovisnosti i napretku u karijeri. Posljedice su na privatni i profesionalni život žena.
Te im se ostavlja pet puta manje vremena za odmor, za osobni i profesionalni napredak, usavršavanje, sudjelovanju u profesionalnim aktivnostima - Kao da su žene zarobljene u ulozi koju nam društvo nameće.
S druge strane, doprinos žena koje provode brojne sate u neplaćenom radu ili onom za jako malu plaću, je ključan za funkcioniranje zajednice i omogućava bolju produktivnost onih koji rade.
Pitamo se što se može napravit i tko?
Odgovor je - svatko tko uvažava ženu, tko se zalaže za ravnopravnost, i šire ako se ima političke volje.
Potrebno je provoditi kampanje za ravnopravne navike u obavljanju kućanskih poslova i brige o djeci i starijim osobama, od malena učiti o ravnopravnosti.
Ako svjedočimo osobno ili posredno jedna od osnovnih prepreka za zaposlene žene, a i one koje bi htjele raditi je loš pristup uslugama koje se odnose na vođenje brige o djeci ili o starijim članovima domaćinstva, a zna se tko može napraviti pomake. Ali jedinice lokalne samouprave ne omogućavaju dovoljno pristupačnih kapaciteta za predškolske i vrtićke ustanove, ili servise za brigu o starijim osobama.
Kada je osoba u stanju dugoročne nezaposlenosti potrebno je osigurati određene mogućnosti za prekvalifikaciju ili za dodatnu obuku ili dodatnu kvalifikaciju, kako bi te žene mogle ući na tržište rada
Zakonske inicijative (primjeri drugih država-novim Zakonom o rodnoj ravnopravnosti) nezaposlene žene koje vrše neplaćeni rad u kući konačno će dobiti pravo na zdravstveno osiguranje.
Zaključno, kada govorimo o neplaćenom kućanskom radu, ne želimo materijalnu kompenzaciju, jer bi ga feminizirali, nego je jedino puno rješenje za rasterećenje kućanskog rada njegova socijalizacija!
Sretan 8. Mart svim ženama kraljicama!